Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1007/23 (UAB "Baltijos Stiklas")

Odluka donesena 24. 10. 2025.

  • Postupak priznavanja strane sudske odluke
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1007/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

24. 10. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 24. oktobra 2025. godine, u predmetu broj AP-1007/23, rješavajući apelaciju koju je podnio UAB "Baltijos Stiklas", na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio UAB "Baltijos Stiklas" protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske broj 12 0 V 008662 22 Gž od 13. decembra 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. UAB "Baltijos Stiklas" (u daljnjem tekstu: apelant) iz Litvanije, kojeg zastupaju advokati Nina Kisić, Aleksandar Majkalović i Tomislav Šunjka, podnio je 24. februara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 12 0 V 008662 22 Gž od 13. decembra 2022. godine i Rješenja Okružnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 12 0 V 008662 21 V od 20. juna 2022. godine.

2. Rješenjem Okružnog suda od 20. juna 2022. godine određen je zastoj postupka priznanja stranih sudskih odluka do pravosnažnog okončanja postupka, koji se vodi pred Okružnim privrednim sudom u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni privredni sud) pod brojem 59 0 Ps 028202 15 Ps.

3. U obrazloženju osporenog rješenja, Okružni sud je ukazao na odredbu člana 90. stav (2) Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima, kojom je propisano da će sud zastati sa priznanjem strane sudske odluke, ako je pred sudom Republike Srpske, u toku ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i među istim strankama. U vezi s tim, naveo je da je pred Okružnim privrednim sudom ranije pokrenut postupak u odnosu na postupke u kojima su donesene strane sudske odluke čije se priznanje traži, te da se radi o identičnim predmetima. S obzirom na to, Okružni sud je zaključio da su ispunjeni uslovi za zastoj postupka priznanja tih stranih sudskih odluka, shodno navedenoj odredbi člana 90. stav (2) Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima.

4. Rješenjem Vrhovnog suda od 13. decembra 2022. godine odbačena je apelantova žalba protiv navedenog rješenja Okružnog suda. U obrazloženju osporenog rješenja, Vrhovni sud je ukazao na odredbe člana 382a. st. (1), (2) i (3) Zakona o parničnom postupku. Naime, naveo je da je navedenim odredbama propisano da će sud zastati sa postupkom ako se za to ispune zakonom propisani uslovi, da će rješenjem o zastoju postupka odrediti vrijeme trajanja zastoja, te da protiv tog rješenja nije dozvoljena posebna žalba. S obzirom na to da protiv osporenog rješenja Okružnog suda nije dozvoljena posebna žalba, Vrhovni sud je naveo da je apelantovu žalbu odbacio kao nedopuštenu.

5. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

7. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi, Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da je u postupku, u kojem je donesena osporena odluka, određen zastoj postupka priznanja stranih sudskih odluka shodno relevantnim odredbama Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da se u postupcima koji se odnose na „priznanja strane sudske“ ne raspravlja se o meritumu predmeta (npr. o osnovanosti tužbenog zahtijeva ili osnovanosti krivične optužbe), već se samo raspravlja o tome da li su ispunjeni zakonski uslovi za priznanje strane sudske odluke (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-2892/17 od 11. oktobra 2017. godine, dostupna na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). S obzirom na to, Ustavni sud smatra da se u postupku u kojem je određen zastoj priznanja stranih sudskih odluka nije odlučivalo o apelantovim „građanskim pravima i obavezama“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Stoga, Ustavni sud zaključuje da su apelantovi navodi o povredi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom postupku nije odlučivalo ni o apelantovom pravu na „imovinu“ u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te da su i ovi navodi ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

8. S obzirom na navedene zaključke, Ustavni sud ukazuje da su i apelantovi navodi o kršenju prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1007/23 (UAB "Baltijos Stiklas") | Sudska praksa | Aktio