Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4640/23 (I. G.)
Odluka donesena 27. 06. 2025.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Nije krivična optužba
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4640/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
27. 06. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, dopredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i suci Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 27. lipnja 2025. godine, u predmetu broj AP-4640/23, rješavajući apelaciju koju je podnio Igor Glavaš, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Igor Glavaš protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 K 046126 23 Kž od 21. rujna 2023. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Igor Glavaš (u daljnjem tekstu: apelant) iz Mostara, kojeg zastupa Stjepan Ćaćić odvjetnik iz Tuzle, podnio je 3. studenog 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 K 046126 23 Kž od 21. rujna 2023. godine.
2. Rješenjem Suda BiH od 15. rujna 2023. godine utvrđeno je da su ispunjenje zakonske pretpostavke za apelantovo izručenje pravosudnim organima Republike Crne Gore.
3. U obrazloženju tog rješenja Sud BiH je naveo da se apelantovo izručenje iz Bosne i Hercegovine u Republiku Crnu Goru traži u svrhu vođenja kaznenog postupka protiv apelanta zbog sumnje da je počinio kazneno djelo Teško ubojstvo iz članka 144. st. 1) i 4) u svezi sa člankom 25. Kaznenog zakona Crne Gore i Stvaranje kriminale organizacije iz članka 401a. stavak 2) u svezi sa st. 1) i 6) Kaznenog zakona Crne Gore. U svezi sa tim, Sud BiH je ukazao da je ispunjen uvjet obostrane kažnjivosti za kaznena djela koja se apelantu stavljaju na teret. Također, ukazao je da se radi o kaznenim djelima za koja je, u smislu odredbe članka 7. stavak 1. Ugovora o izručenju između Bosne i Hercegovine i Republike Crne Gore, propisana kazna zatvora ili mjera koja, u svakom slučaju, podrazumijeva lišenje slobode u trajanju od četiri godine ili više prema zakonodavstvima država ugovornica. Slijedom toga, Sud BiH je zaključio da su ispunjene zakonske pretpostavke za apelantovo izručenje iz članka 34. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima i Ugovora o izručenju između Bosne i Hercegovine i Republike Crne Gore.
4. Rješenjem Suda BiH od 21. rujna 2023. godine odbijena je apelantova žalba i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje. U obrazloženju osporenog rješenja Sud BiH je naveo da je izvanraspravno vijeće pravilno utvrdilo ispunjenost pretpostavki za apelantovo izručenje u smislu članka 34. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima. Pri tome, Sud BiH je naveo da, iz sadržaja dostavljene dokumentacije u kojoj su inkorporirani provedeni dokazi, jasno proizlazi postojanje osnovane sumnje da je apelant uzeo učešće u izvršenju kaznenih djela na opisan način. Imajući to u vidu, Sud BiH je ukazao da dostavljena dokumentacija države moliteljice zadovoljava stupanj dostatnosti neophodan za utvrđivanje pretpostavke za izručenje.
5. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda.
Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom;
7. U svezi sa apelantovim navodima o kršenju prava na pravično suđenje, Ustavni sud podsjeća da se članak 6. Europske konvencije ne primjenjuje na postupak izručenja. Bivša Komisija za ljudska prava je, razmatrajući ovo pitanje, zaključila da domaći sudovi, kada odlučuju o pitanju izručenja, ne donose odluku o „kaznenoj optužbi“ protiv te osobe u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Također, Europski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) je ukazao da se pojam „odlučivanje o kaznenoj optužbi“ odnosi samo na postupak u kojem se odlučuje je li osoba kriva ili ne za kazneno djelo koje joj je stavljeno na teret, a ne na postupak u kojem se odlučuje o tome je li treba biti izručena drugoj državi (vidi, Toniolo protiv San Marina i Italije, presuda od 26. lipnja 2012. godine, predstavka broj 44853/10, toč. 59. i 60, sa daljnjim referencama). Navedena praksa Europskog suda, koju podržava i Ustavni sud, primjenjiva je i u konkretnom slučaju, budući da se radi o postupku izručenja u kojem se isključivo odlučuje o postojanju zakonskih pretpostavki za apelantovo izručenje pravosudnim organima Republike Crne Gore, a ne o apelantovoj kaznenopravnoj odgovornosti. Prema tome, Ustavni sud ukazuje da se u konkretnom slučaju nije odlučivalo o kaznenoj optužbi protiv apelanta u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije, pa članak 6. stavak 1. Europske konvencije nije primjenjiv u konkretnom slučaju. Budući da članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obim zaštite od članka 6. Europske konvencije, slijedi da su apelantovi navodi u svezi sa povredom prava na pravično suđenje iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije inkompatibilni ratione materiae s Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman