Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-4680/23 (S. Đ.)
Odluka donesena 30. 11. 2023.
- Privremena mjera - odbijena
Sastav suda
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4680/23
Apelacija
Odluka o privremenoj mjeri
30. 11. 2023.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Malom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić i potpredsjednici Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 30. novembra 2023. godine, u predmetu broj AP-4680/23, rješavajući zahtjev Sadete Đogić za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. stav (2) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 94/14 i 47/23), donijela je
ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI
Odbija se kao neosnovan zahtjev Sadete Đogić za donošenje privremene mjere.
OBRAZLOŽENJE
1. Sadeta Đogić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Jelaha, koju zastupa Boban Savić advokat iz Doboja, podnijela je 6. novembra 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Okružnog suda u Doboju (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 87 0 P 024558 23 Gži2 od 9. augusta 2023. godine. Apelantica osporava i rješenje Osnovnog suda u Tesliću (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 87 0 P 024558 20 I od 27. marta 2023. godine. Apelantica je, istovremeno, od Ustavnog suda tražila donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud „zaustavio izvršni postupak koji se vodi protiv apelantice“.
2. Rješenjem Osnovnog suda broj 87 0 P 024558 20 I od 27. marta 2023. godine, koje je potvrđeno rješenjem Okružnog suda broj 87 0 P 024558 23 Gži 2 od 9. augusta 2023. godine, odbijeni apelanticin i prigovor Ibrahima Jašarevića (u daljnjem tekstu: izvršenik) protiv rješenja o izvršenju broj 87 0 P 024558 20 I od 11. augusta 2020. godine. Redovni sudovi su u rješenjima naveli da je Gospa Kuprešak (u daljnjem tekstu: tražiteljica izvršenja) pokrenula izvršni postupak protiv izvršenika na osnovu pravosnažne presude Osnovnog suda broj 87 0 P 024558 17 P od 20. juna 2019. godine. Tom presudom je obavezan izvršenik da tražiteljici izvršenja isplati novčani iznos sa zakonskim zateznim kamatama. Naime, tražiteljica izvršenja je prema dogovoru sa izvršenikom, u nekretninu uložila iznos od preko 62.000,00 KM na način da je finansirala izgradnju stambenoposlovnog objekta, a izvršenik joj nije vratio uloženi novac Tražiteljica izvršenja je podnijela prijedlog za izvršenje na označenim izvršenikovim nekretninama što je odobreno rješenjem Osnovnog suda od 11. augusta 2020. godine. Prije nego je u zemljišnim knjigama izvršena zabilježba tog rješenja izvršenik je sačinio ugovor o poklonu kojim je dvije označene nekretnine/parcele, uključujući nekretninu koja je predmet izvršnog postupka, poklonio svojoj supruzi. Ugovor je ovjeren kod notara. Dva dana nakon sačinjavanja tog ugovora izvršenikova supruga je prodala nekretnine apelantici i ugovor je ovjeren kod istog notara kao i ugovor o poklonu. Utvrđeno je da je apelantica prije kupovine obišla nekretnine te da je kupila te dvije nekretnine za iznos od samo 49.000,00 KM.U ugovoru je navedeno da na nekretninama nema nikakvih tereta ali nije navedeno da se na jednoj od parcela nalazi sporni stambeno-poslovni objekat. Prilikom zabilježbe rješenja o izvršenju primjećeno je da je kao vlasnica nekretnina sa dijelom 1/1, nakon donošenja rješenja o izvršenju, upisana apelantica. Iz tog razloga je protiv apelantice podnesena krivična prijava.
3. U međuvremenu, zakazano je ročište za prodaju nekretnina na koje nisu došli izvršenik i njegova supruga. Nakon toga, tražiteljica izvršenja je podnijela izmijenjeni i dopunjeni prijedlog za izvršenje kojim se kao izvršenik označava i apelantica. Osnovni sud je prihvatio navedeni prijedlog. Dalje, redovni sudovi su istakli da je na osnovu svega navedenog utvrđeno da je apelantica bila svjesna da je izvršenik svjesno raspolagao nekretninama kako tražiteljica izvršenja, koja je inače uložila znatnu sumu novca u izgradnju objekta na toj nekretnini, ne bi mogla naplatiti svoje potraživanje. U vezi s tim, redovni sudovi su naveli da je članom 72. stav 3. Zakona o izvršnom postupku propisano da promjena vlasnika nekretnine u toku trajanja izvršnog postupka ne sprječava da se postupak nastavi protiv novog vlasnika do vrijednosti nekretnine. S obzirom na sve navedeno redovni sudovi su zaključili da su apelanticin i prigovor izvršenika neosnovani.
4. Apelantica smatra da joj je osporenim odlukama prekršeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju i pravo na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije. Kršenje navedenih prava apelantica vidi u proizvoljnoj primjeni prava i pogrešno utvrđenim činjenicama. Smatra da se izvršni postupak nezakonito vodi protiv nje jer je ona kupila nekretninu oslanjajući se na princip povjerenja u zemljišne knjige. Apelantica smatra da tražiteljica izvršenja nema pravo da od nje traži izvršenje jer je apelantica treće lice. Također navodi da joj redovni sudovi nisu dali mogućnost da na adekvatan način učestvuje u postupku te da su protivno zakonu samostalno utvrđivali činjenice. Zbog toga smatra da Ustavni sud treba donijeti privremenu mjeru kojom će zaustaviti izvršni postupak koji se vodi protiv apelantice.
5. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 64. stav (1) i (2). Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.
(2) Izuzetno, predsjednik Ustavnog suda može, u nemogućnosti sazivanja sjednice, odrediti privremenu mjeru iz stava (1) ovog člana.
12. Ustavni sud, prije svega, napominje da prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere cijeni isključivo razloge koji su navedeni u članu 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Osim toga, Ustavni sud je brojnim odlukama ukazao da pravo na izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja dio prava na „pristup sudu“ što je neodvojiv element prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije (vidi, Ustavni sud, odluka broj AP- 2534/23 od 17. jula 2023. godine). Stoga, zahtjev za donošenje privremene mjere kojom se traži odlaganje izvršenja pravosnažne sudske odluke mora imati jasne i argumentirane razloge iz kojih bi Ustavni sud nesumnjivo zaključio da je neophodno i opravdano da se napravi izuzetak od navedenog stava. Apelantica kao razlog za donošenje privremene mjere ističe isključivo razloge koji se tiču merituma predmeta. U vezi s tim Ustavni sud ukazuje da argumentacijom koju je navela apelantica nije ponudila relevantne razloge i dokaze zbog kojih bi trebalo donijeti privremenu mjeru kojom bi se spriječile eventualne nenadoknadive štetne posljedice koje su u suprotnosti sa zakonitim ciljem, odnosno koji bi ukazivali da je donošenje privremene mjere u interesu stranaka ili pravilnog vođenje postupka kako to propisuje člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud smatra da je apelanticin zahtjev za donošenje privremene mjere neosnovan. 13. Na osnovu izloženog odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.
14. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ni u kom slučaju ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetne apelacije.
15. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić