Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-3476/23 (Udruženje „Resursni Aarhus centar u BiH“)

Odluka donesena 30. 11. 2023.

  • Privremena mjera - usvojena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3476/23

Apelacija

Odluka o privremenoj mjeri

30. 11. 2023.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Malom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić i potpredsjednici Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 30. novembra 2023. godine, u predmetu broj AP-3476/23, rješavajući zahtjev Udruženja „Resursni Aarhus centar u BiH“ za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 94/14), donijela je

ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI

Usvaja se zahtjev Udruženja „Resursni Aarhus centar u BiH“ za donošenje privremene mjere.

Privremeno se stavlja van pravne snage Rješenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske broj 15.04-96-95/15 od 7. septembra 2020. godine, te odlaže izgradnja Mini hidroelektrane "Slapi", do donošenja odluke o apelaciji.

Ova odluka stupa na snagu odmah i obvezujuća je do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o apelaciji.

OBRAZLOŽENJE

1. Udruženje „Resursni Aarhus centar u BiH“ (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 28. jula 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 11 0 U 027515 21 Uvp od 24. maja 2023. godine. Apelant je 14. novembra 2023. godine podnio zahtjev za donošenje privremene mjere Ustavnom sudu, kojom će se staviti van snage Rješenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) broj 15.04-96-95/15 od 7. septembra 2020. godine, te odložiti izgradnja Mini hidroelektrane (u daljnjem tekstu: MHE) "Slapi", do donošenja odluke o apelaciji.

2. Rješenjem Ministarstva broj 15.04-96-95/15 od 7. septembra 2020. godine, obnovljeno je rješenje Ministarstva od 10. septembra 2015. godine, kojim je izdata ekološka dozvola investitoru "Buk" d.o.o. Istočno Sarajevo (u daljnjem tekstu: investitor), za MHE "Slapi", pod uslovima bliže opisanim u izreci rješenja. Protiv navedenog rješenja apelant je podnio tužbu Okružnom sudu u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud).

3. Presudom Okružnog suda broj 11 0 U 027515 20 U od 10. septembra 2021. godine, apelantova tužba je uvažena i osporeno rješenje Ministarstva poništeno. U obrazloženju, Okružni sud je istakao da je Ministarstvo cijeneći da su ispunjeni uslovi iz člana 5. Pravilnika o postupku revizije i obnavljanja ekoloških dozvola (u daljnjem tekstu: Pravilnik), a primjenom člana 94. Zakona o zaštiti životne sredine, donio osporeno rješenje. U vezi s tim, Okružni sud je istakao da je Ministarstvo, prilikom odlučivanja o obnovi investitorovog zahtjeva, konstatovalo da nema značajnih izmjena u odnosu na prvobitni zahtjev, s tim da nije dalo bilo kakvo objašnjenje na temelju čega je utvrđeno takvo stanje, kao i da li je nastala šteta po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Pored toga, Okružni sud je istakao da se ne mogu prihvatiti navodi Ministarstva o nepostojanju obaveze da se pri odlučivanju o produženju, tj. obnovi već izdate ekološke dozvole, konsultuje javnost. Okružni sud je naglasio da je nužna važnost provođenja procjene uticaja na životnu sredinu za ovakve projekte, kao i učešće zainteresovane javnosti u tome. Okružni sud je istakao da treba imati u vidu i odredbe Aarhurske konvencije u kontekstu obaveze uključivanja javnosti u ranoj fazi, a što znači u vrijeme kada „stvar nije gotova“.

4. Presudom Vrhovnog suda broj 11 0 U 027515 21 Uvp od 24. maja 2023. godine, uvažen je zahtjev Ministarstva za vanredno preispitivanje sudske odluke, te preinačena presuda Okružnog suda, na način da je apelantova tužba odbijena kao neosnovana. U obrazloženju, Vrhovni sud je istakao da se konkretni postupak vodi u skladu sa članom 94. Zakona o zaštiti životne sredine. Naime, kako je obrazloženo, iz navedenog člana proizlazi, između ostalog, da se o izvršenoj redovnoj reviziji i obnavljanju ekološke dozvole javnost obavještava posredstvom internet-stranice nadležnog organa, te da ministar donosi propis kojim se utvrđuje postupak revizije i obnavljanja ekoloških dozvola. U vezi s tim, Vrhovni sud je ukazao da član 5. Pravilnika, decidno propisuje uslove pod kojima se ekološka dozvola obnavlja, tj. koje dokaze treba dostaviti prilikom obnavljanja dozvole, a koje dokaze je investitor dostavio u konkretnom slučaju. Vrhovni sud je naglasio da je pored drugih neophodnih dokaza, dostavljeno i stručno mišljenje o projektu MHE "Slapi", koje je uradila ovlaštena institucija ,,Ekodozvola" d.o.o. Banjaluka. Vrhovni sud je ukazao da iz tog mišljenja proizlazi da nije došlo do značajne promjene uslova koji se odnose na MHE "Slapi", kao i da je to mišljenje, sasvim osnovano, uvažilo i Ministarstvo.

5. Dalje, Vrhovni sud je istakao da je Okružni sud konkretnu upravnu stvar pogrešno „posmatrao“ kao postupak izdavanja ekološke dozvole, a ne kao postupak obnove te dozvole, što su suštinski različite stvari. Pored toga, Vrhovni sud je naveo da je Okružni sud pogrešno zaključio da je zainteresovanoj javnosti onemogućeno da učestvuje u postupku izdavanja ekološke dozvole od 10. septembra 2015. godine, navodeći da iz upravnog spisa proizlazi i suprotno. Međutim, kako je obrazloženo, u postupku obnove ekološke dozvole zainteresovana javnost, koja se obavještava putem internet stranice nadležnog organa, ima samo mogućnost da dokaže da se eventualno radi o značajnim promjenama uslova koji se odnose na postrojenje, u čemu apelant nije uspio. Vrhovni sud je obrazložio da apelant nije dokazao da je prilikom obnavljanja ranije izdate ekološke dozvole došlo do promjena uslova u prirodi ili funkcionisanju ili proširenju postrojenja, koje mogu da imaju značajan negativan uticaj na ljudsko zdravlje ili životnu sredinu.

6. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom prekršeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je, vezano za zahtjev za privremenu mjeru, istakao da u konkretnom postupku Ministarstvo nije adekvatno uključilo javnost, što je bilo dužno uraditi u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti životne sredine, kao i odredbama Aarhuske konvencije, koja se direktno primjenjuje u BiH. Stoga, apelant smatra da Ministarstvo nije moglo analizirati sve činjenice i dokaze koji su mogli uticati na donošenje odluke u konkretnom slučaju, dok bi zbog obnove izdate ekološke dozvole moglo doći do negativnog uticaja po životnu sredinu. Apelant je istakao kako bi navedene razloge Ustavni sud trebao cijeniti kao dovoljne za procjenu kako su ispunjeni uslovi da se do donošenja konačne odluke, privremeno stavi van snage rješenje Ministarstva od 7. septembra 2020. godine i eventualna izgradnja MHE „Slapi". Naime, neusvajanje privremene mjere i eventualnim započinjanjem izgradnje ili čak izgradnjom MHE prije donošenja odluke Ustavnog suda o apelaciji, moglo bi se doći u situaciju da eventualno utvrđivanje povrede apelantovih prava ne bi imalo smisla.

7. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 64. stav (1) i (2). Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.

(2) Izuzetno, predsjednik Ustavnog suda može, u nemogućnosti sazivanja sjednice, odrediti privremenu mjeru iz stava (1) ovog člana.

8. Ustavni sud naglašava da osnovanost apelacije ispituje odvojeno od osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere. Dakle, razlozi koje Ustavni sud uvažava pri usvajanju ili neusvajanju zahtjeva za donošenje privremene mjere su različiti od razloga koje Ustavni sud uvažava pri odlučivanju o apelaciji. Razlozi i dokazi koje je apelant naveo u pogledu navodnih kršenja ustavnih prava ne mogu se analogno primijeniti pri odlučivanju o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere. Stoga, apelant mora posebno obrazložiti i dokazati zašto traži donošenje privremene mjere.

9. Ustavni sud primjećuje da se u konkretnom slučaju radi o obnovi izdate ekološke dozvole za postrojenje MHE "Slapi", čija izgradnja još nije počela. Dalje, Ustavni sud zapaža da apelant tvrdi da u konkretnom slučaju, Ministarstvo nije adekvatno uključilo javnost u postupak prije obnavljanja navedene ekološke dozvole, što je bilo dužno uraditi u skladu sa pozitivno pravnim propisima, pa da nije moglo analizirati sve činjenice i dokaze koji su mogli uticati na donošenje odluke u konkretnom slučaju. Apelant je posebno naglasio kako bi zbog obnove izdate ekološke dozvole moglo doći do negativnog uticaja po životnu sredinu. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u identičnom predmetu (samo je bila u pitanju druga MHE „Samar“), povodom zahtjeva za privremenu mjeru istog apelanta, već usvojio zahtjev za donošenje privremene mjere (vidi, Odluka o privremenoj mjeri broj AP-3799/23 od 28. septembra 2023. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Ustavni sud podsjeća da je u navedenoj odluci zaključio da su pokrenuta ozbiljna pravna pitanja, koja mora razmotriti u redovnom postupku ispitivanja dopustivosti i merituma apelacije, pa da su ispunjeni uvjeti za donošenje odluke o privremenoj mjeri. Imajući u vidu navedenu praksu, kao i činjenicu da u predmetu AP-3799/23 nije donesena konačna odluka, Ustavni sud smatra da su i u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti da se, do donošenja konačne odluke, privremeno stavi van snage Rješenje Ministarstva broj 15.04-96-95/15 od 7. septembra 2020. godine i eventualna izgradnja MHE "Slapi". Naime, Ustavni sud smatra da privremeno stavljanje van snage rješenja i privremena odgoda izgradnje MHE nije suprotna javnom interesu, niti bi se privremenom odgodom investitoru u konkretnom slučaju nanijela veća šteta. Ovo naročito što izgradnja postrojenja postrojenje MHE "Slapi" još nije ni počela. S druge strane, neusvajanjem privremene mjere i eventualnim započinjanjem izgradnje MHE prije donošenja odluke Ustavnog suda o apelaciji, moglo bi se doći u situaciju da eventualno utvrđivanje povrede apelantovih prava ne bi imalo smisla, a radi se o značajnim pitanjima utjecaja izgradnje tog postrojenja na životnu sredinu koja se pažljivo moraju analizirati. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da javni interes preteže u korist usvajanja privremene mjere i privremenog obustavljanja aktivnosti oko izgradnje MHE „Slapi“. Stoga je Ustavni sud je ocijenio da je u interesu vođenja postupka i stranaka da se usvoji privremena mjera na način kako je to određeno u izreci.

10. Na temelju izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.

11. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri, ni u kom slučaju, ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetne apelacije.

12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-3476/23 (Udruženje „Resursni Aarhus… | Sudska praksa | Aktio