Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1267/22 (N. P. i drugi)
Odluka donesena 28. 04. 2025.
- Procesna odluka
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1267/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
28. 04. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 28. aprila 2025. godine godine, u predmetu broj AP-
1267/22, rješavajući apelacije Nerke Pivić i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: Nerka Pivić protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 I 780983 19 Gži od 20. decembra 2021. godine,
Rasema Kečanović protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 I 782869 19 Gži od 23. februara 2022. godine i Senad Kurtović protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 I 787857 21 Gži od 16. marta 2022. godine, zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
AP-1267/22
1. Nerka Pivić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Bihaća, koju zastupa Hamdija Veladžić, advokat iz Bihaća, podnijela je 7. aprila 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 I 780983 19 Gži od 20. decembra 2021. godine i Rješenja Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 I 780983 19 I od 2. septembra 2019. godine. AP-1494/22
2. Rasema Kečanović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Bihaća, koju zastupa Hamdija Veladžić, advokat iz Bihaća, podnijela je 29. aprila 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 65 0 I 782869 19 Gži od 23. februara 2022. godine i Rješenja Općinskog suda broj 65 0 I 782869 19 I od 5. decembra 2019. godine. AP-1806/22
3. Senad Kurtović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, kojeg zastupa Hamdija Veladžić, advokat iz Bihaća, podnio je 20. maja 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 65 0 I 787857 21 Gži od 16. marta 2022. godine i Rješenja Općinskog suda broj 65 0 I 787857 19 I od 12. juna 2020. godine.
4. Apelanti su Općinskom sudu podnijeli prijedloge za izvršenje na osnovu izvršnih isprava (presuda Kantonalnog suda u Bihaću od 4. aprila i 15. avgusta 2014., te 17. juna 2015. godine), protiv izvršenika (F BIH, Vlade F BIH, Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno oslobodilačkog rata), radi naplate novčanih potraživanja. Kao sredstvo izvršenja predložili su zapljenu izvršenikovih novčanim sredstvima.
5. Rješenjima Općinskog suda, taj sud se oglasio apsolutno nenadležnim za postupanje u ovim predmetima i prijedloge za izvršenje apelanata odbacio.
6. Rješenjima Kantonalnog suda, žalbe apelanata su odbijene i prvostepena rješenja potvrđena. U obrazloženjima rješenja, Kantonalni sud je naveo da odlučivanje o prijedlozima za izvršenje za isplatu porodične invalidnine ne spada u sudsku nadležnost, odnosno da je za to nadležan organ uprave u skladu sa odredbom člana 39. Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica. Imajući u vidu navedeno, te sadržaj odredbe člana 1. stav (2) Zakona o izvršnom postupku zaključio je da su odluke prvostepenog suda pravilne i zakonite.
7. S obzirom da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će se voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP-1267/22.
8. Apelanti su se pozvali na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Smatraju da su redovni sudovi proizvoljno primijenili procesni zakon kada su se oglasili nenadležnim za postupanje po prijedlozima za izvršenje apelanata, koji su podneseni na osnovu pravosnažnih sudskih odluka.
9. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
10. U vezi sa navodima apelanata o kršenju prava na pravično suđenje, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi, Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine, AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine i AP-2213/22 od 18. oktobra 2022. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da apelanti osporavaju odluke kojima su redovni sudovi odlučivali samo o procesnim pitanjima, tj. o procesnoj dopustivosti prijedloga za izvršenje koje su apelanti podnosili u konkretnim postupcima. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnim slučajevima nije raspravljano o „građanskim pravima ili obavezama“ apelanata u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
11. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije, nisu primjenjivi u konkretnim slučajevima, pa slijedi da su navodi apelanata u vezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
12. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić