Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2980/23 (Ž.L.)
Odluka donesena 15. 12. 2025.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Ponavljanje postupka
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2980/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
15. 12. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 15. decembra 2025. godine, u predmetu broj AP-2980/23 , rješavajući apelaciju koju je podnio Ž. L., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Ž.L. protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 11 0 U 027155 21 Uvp od 19. aprila 2023. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Ž. L. iz Prnjavora (u daljnjem tekstu: apelant), čiji su punomoćnici advokati iz Zajedničke advokatske kancelarije Lazo Radić i Mladen Baštinac iz Banjaluke, podnio je 27. juna 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 11 0 U 027155 21 Uvp od 19. aprila 2023. godine.
2. Rješenjem Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne odnose, Područna jedinica Prnjavor (u daljnjem tekstu: prvostepeni organ) od 23. maja 2013. godine izvršena je potpuna eksproprijacija nekretnine u vlasništvu apelanatovog prednika, bliže označene u izreci rješenja, u korist Republike Srpske kao korisnika eksproprijacije.
3. Zaključkom prvostepenog organa od 25. oktobra 2019. godine, na prijedlog apelantovog prednika, dozvoljeno je ponavljanje postupka okončanog navedenim rješenjem prvostepenog organa.
4. Rješenjem Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne odnose (u daljnjem tekstu: drugostepeni organ) od 2. juna 2020. godine poništen je navedeni zaključak i predmet je vraćen prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje.
5. Presudom Okružnog suda u Banjaluci od 26. marta 2021. godine, koja je potvrđena osporenom presudom Vrhovnog suda od 19. aprila 2023. godine, odbijena je apelantova tužba podnesena protiv drugostepenog rješenja. Vrhovni sud je u obrazloženju presude naveo da su drugostepeni organ i prvostepeni sud pravilno zaključili da novousvojena planska dokumentacija iz 2016. godine ne predstavlja novu činjenicu ili novi dokaz koji bi bili valjan pravni osnov za ponavljanje postupka, u smislu člana 234. tačka l. Zakona o opštem upravnom postupku, jer nije postojala u vrijeme vođenja upravnog postupka okončanog rješenjem prvostepenog organa.
6. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
8. Ustavni sud ukazuje da se apelantovi navodi o povredi ustavnih prava odnose na odluku donesenu u postupku u kojem se odlučivalo o prijedlogu njegovog prednika za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka. Ustavni sud je, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava i svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka, u principu, nije postupak u kojem se utvrđuju „građanska prava i obaveze“. Dakle, ne raspravlja se o meritumu spora (npr. o osnovanosti tužbenog zahtijeva), nego se samo odlučuje o postojanju uslova da se odobri ponavljanje postupka (vidi, između ostalih, odluku Ustavnog suda AP-1040/07 od 26. juna 2007. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Samo kada se u takvom postupku, s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slučaja, radi o utvrđivanju apelantovih „građanskih prava i obaveza“, može se utvrditi da su takve apelacije dopustive.
9. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju, u postupku po apelantovom prijedlogu za ponavljanje postupaka, nije odlučivalo o njegovim „građanskim pravima i obvezama“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti o pravu na imovinu u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, već samo o tome da li su ispunjeni formalni zakonski uslovi za ponavljanje postupaka. Stoga, takav postupak ne ulazi u obim prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti pokreće pitanje prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga je apelacija u konkretnom slučaju ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman