Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-197/23 (N. A.)
Odluka donesena 28. 12. 2023.
- Privremena mjera - odbijena
Sastav suda
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-197/23
Apelacija
Odluka o privremenoj mjeri
28. 12. 2023.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Malom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić i potpredsjednici Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 28. decembra 2023. godine u predmetu broj AP-197/23 rješavajući zahtjev Nihade Avdukić za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 94/14 i 47/23), donio je
ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI
Odbija se kao neosnovan zahtjev Nihade Avdukić za donošenje privremene mjere.
OBRAZLOŽENJE
1. Nihada Avdukić (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Nedim Muhić advokat iz Sarajeva, podnijela je 17. januara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka pred Kantonalnim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) u predmetu broj 65 0 Rs 56520 15 Rs. Apelantica je dopunila apelaciju 22. novembra 2023. godine na način da je osporila presudu Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 Rs 562520 23 Rev od 27. septembra 2023. godine donesenu u istom postupku. Apelantica je u dopuni apelacije zatražila i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odložio izvršenje pravomoćne presude Vrhovnog suda.
2. Presudom Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 Rs 562520 15 Rs od 15. avgusta 2018. godine obavezan je tuženi Kanton Sarajevo (u daljnjem tekstu: tuženi) da apelantici na ime naknade za jubilarnu nagradu za neprekidan rad u organima uprave u trajanju od 20 godina isplati iznos od 1.043,75 KM, sa zakonskom zateznom kamatom i da joj naknadi troškove parničnog postupka. U obrazloženju, Općinski sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev apelantice osnovan jer je apelantica na dan 1. marta 2016. godine ostvarila 20 godina neprekidnog radnog staža u organima uprave. U vezi s tim je istakao da je nesporno da je tuženi u periodu od 31. decembra 2015. godine do 1. marta 2016. godine bio u deficitu, ali je ukazao da je tuženi bio dužan u budžetu predvidjeti sredstva za isplatu obaveze koju je preuzeo potpisivanjem Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji BiH (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor).
3. Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Rs 562520 18 Rsž od 8. marta 2023. godine žalba tuženog je odbijena i prvostepena presuda potvrđena. Kantonalni sud je odbio žalbene navode tuženog potvrdivši stav prvostepenog suda kao pravilan i zakonit iz razloga datih u navedenoj presudi prvostepenog suda.
4. Presudom Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 562520 23 Rev od 27. septembra 2023. godine revizija je usvojena, obje nižestepene presude preinačene tako da je odbijen apelantičin tužbeni zahtjev. Također apelantica je obavezana da tuženom naknadi troškove parničkog postupka u iznosu od 1.140,00 KM.
5. U vezi s tim, Vrhovni sud je, prije svega, naveo da je tuženi izjavio reviziju s pozivom na odredbe člana 237. st. 3. i 4. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP) sa pravnim pitanjem vezanim za tumačenje odredbi člana 28. Kolektivnog ugovora s obzirom da prema navedenoj odredbi „postojanje materijalne mogućnosti uslov za isplatu nagrade“. Istakao da je drugostepeni sud trebao imati u vidu činjenicu da li je u toku predmetnog parničnog postupka dokazano da je tuženi tokom 2015. i 2016. godine iskazao budžetski deficit. Vrhovni sud je obrazložio da se u datim okolnostima nije moglo govoriti o postojanju materijalnih mogućnosti za isplatu jubilarne nagrade. Stoga se dosadašnja sudska praksa nije mogla primijeniti u predmetnom slučaju jer je tuženi dokazao da je u 2015. i 2016. godini poslovao sa gubitkom te da nije bio u mogućnosti da apelantici isplati jubilarnu nagradu. Također Vrhovni sud je ukazao na pravni stav tog suda zauzet na sjednici Građanskog odjeljenja 15. marta 2016. godine kao i presudi tog suda od 2. februara 2023. godine. O troškovima parničnog postupka je odlučeno primjenom odredbe člana 386. st. 1. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP).
6. Apelantica smatra da joj je osporenom presudom Vrhovnog suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) i k) Ustava Bosne i Hercegovine i čl. 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), i pravo na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Tvrdi da je Vrhovni sud donio nezakonitu odluku u odnosu na dugogodišnju zauzetu praksu u okolnostima potpuno identičnog činjeničnog ili sličnog pitanja. Apelantica je u vezi s tim dostavila više presuda Kantonalnog suda, koji je u istim ili sličnim situacijama potvrđivao presude prvostepenog suda kojim je usvajao tužbene zahtjeve za isplatu jubilarne nagrade. Također u vezi s tim apelantica je ukazala na odluke Ustavnog suda u predmetima AP-1348/20, AP-1854/19 i AP-4582/16. Stoga apelantica ističe da se Ustavni sud treba upustiti u način na koji je osporenom presudom utvrđeno činjenično stanje i primijenjeno materijalno pravo, odredba člana 28. Kolektivnog ugovora. Također ukazuje da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje u dijelu načela pravne sigurnosti, kao segmentu načela prava na pravično suđenje.
7. Vezano za zahtjev za donošenje privremene mjere apelantica je ukazala da postoji „realna opsanost da se osporena odluka Vrhovnog suda „izvrši u dijelu troškova postupka, čime bi za apelanticu nastupila neotklonjiva štetna posljedica, čime bi se nastavilo kršenje prava sa nesagledivim posljedicama: stoga je predložila da Ustavni sud donese privremenu mjeru i odloži izvršenje presude Vrhovnog suda do okončanja postupka po apelaciji.
8. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.
9. Ustavni sud ukazuje da zahtjev za donošenje privremene mjere mora imati jasne i argumentovane razloge iz kojih bi Ustavni sud nesumnjivo zaključio da je neophodno i opravdano da se usvoji predložena privremena mjera. Također, Ustavni sud napominje da osnovanost apelacije ispituje odvojeno od osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere. Dakle, razlozi koje Ustavni sud uvažava pri usvajanju ili neusvajanju zahtjeva za donošenje privremene mjere su različiti od razloga koje Ustavni sud uvažava pri odlučivanju o apelaciji
12. Ispitujući apelantičin zahtjev za donošenje privremene mjere, Ustavni sud smatra da apelantica osim navoda koji se tiču merituma predmeta, te tvrdnje da bi za nju nastupila nenadoknadiva šteta, zapravo nije ponudila razloge niti dokaze koji bi Ustavnom sudu bili dovoljni da donese privremenu mjeru kojom bi zabranio postupanje redovnog suda po pravosnažnoj i izvršnoj presudi Vrhovnog suda. U takvim okolnostima ništa ne ukazuje da je donošenje privremene mjere i u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka, kako to zahtijeva član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud smatra da je apelantičin zahtjev za donošenje privremene mjere neosnovan.
13. Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.
14. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri, ni u kom slučaju, ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetne apelacije.
15. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić