Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-337/23 (B.J. i drugi)

Odluka donesena 18. 01. 2024.

  • Ponavljanje postupka
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-337/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

18. 01. 2024.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Mirsad Ćeman i Helen Keller i sudije Seada Palavrić, Angelika Nußberger i Ledi Bianku, na sjednici održanoj 18. januara 2023. godine, u predmetu broj AP-337/23, rješavajući apelacije koje su podnijeli B. J. i drugi, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18 stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka

a) i člana 58 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14 i 47/23), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

B. J. protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 73 0 Pr 042639 22 Pžp 2 od 1. decembra 2022. godine, Goran Bilčar protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske broj 11 0 K 023510 22 Kž 5 od 28. februara 2023. godine, Šemsudin Hodžić protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 008245 23 Kž 16 od 5. juna 2023. godine, Nafi Čegrani protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH broj 04 0 K 004799 23 Kž 3 od 29. juna 2023. godine i Haudin Tabučić protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 53 0 Pr 076376 23 Pžp 2 od 18. avgusta 2023.

godine zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne s Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-337/23

1. B. J. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Čelinca, kojeg zastupa Čedomir Jungić, advokat iz Banjaluke, podnio je 19. januara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 73 0 Pr 042639 22 Pžp 2 od 1. decembra 2022. godine.

2. U postupku u kojem je doneseno osporeno rješenje Okružnog suda odbačen je apelantov zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka okončanog rješenjem tog suda od 20. maja 2022. godine kojim je apelantu izrečena zaštitna mjera zabrane uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici u trajanju od deset mjeseci.

3. U obrazloženju osporenog rješenja Okružni sud je naveo da je apelant podnio zahtjev za ponavljanje navedenog prekršajnog postupka jer je u krivičnom postupku koji se vodio protiv njega zbog krivičnog djela nasilja u porodici donesena naredba o obustavljanju istrage. U vezi s tim, ukazao je da je članom 9 stav (2) Zakona o zaštiti od nasilja u porodici propisano da su subjekti zaštite žrtava od nasilja u porodici dužni da postupaju u skladu s odredbama tog zakona bez obzira na to da li je protiv učinioca pokrenut krivični ili prekršajni postupak. S obzirom na to, zaključio je da činjenica da je tužilaštvo donijelo naredbu o obustavljanju istrage ne predstavlja razlog za ponavljanje postupka.

2. AP-1930/23

4. Goran Bilčar (u daljnjem tekstu: apelant), trenutno na izdržavanju kazne zatvora u Kazneno-popravnom zavodu Foča, kojeg zastupa Marko Mikeš, advokat iz Banjaluke, podnio je 20. aprila 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 11 0 K 023510 22 Kž 5 od 28. februara 2023. godine.

5. U postupku u kojem je doneseno osporeno rješenje Vrhovnog suda odbačen je apelantov prijedlog za ponavljanje krivičnog postupka pravosnažno okončanog presudom Okružnog suda u Banjaluci od 24. juna 2019. godine. U obrazloženju osporenog rješenja Vrhovni sud je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje krivičnog postupka u smislu člana 343 stav (1) Zakona o krivičnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

3. AP-3517/23

6. Šemsudin Hodžić (u daljnjem tekstu: apelant), trenutno na izdržavanju kazne zatvora u Zavodu za izvršavanje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, kojeg zastupa Lejla Babić, advokat iz Sarajeva, podnio je 2. avgusta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 2 K 008245 23 Kž 16 od 5. juna 2023. godine.

7. U postupku u kojem je doneseno osporeno rješenje Suda BiH odbačen je kao nedopušten apelantov zahtjev za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom tog suda od 22. aprila 2014. godine. U obrazloženju osporenog rješenja Suda BiH je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje krivičnog postupka u smislu člana 327 stav (1) Zakona o krivičnom postupku, o čemu je dalo detaljno obrazloženje.

4. AP-4255/23

8. Nafi Čegrani (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gostivara, Republika Sjeverna Makedonija, podnio je 19. septembra 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 04 0 K 004799 23 Kž 3 od 29. juna 2023. godine.

9. U postupku u kojem je doneseno osporeno rješenje Vrhovnog suda odbačen je apelantov prijedlog za ponavljanje krivičnog postupka pravosnažno okončanog presudom Okružnog suda u Zenici od 26. jula 1982. godine. U obrazloženju osporenog rješenja Vrhovni sud je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje krivičnog postupka u smislu člana 343 stav (1) Zakona o krivičnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

5. AP-4425/23

10. Haudin Tabučić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Živinica podnio je 21. oktobra 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 53 0 Pr 076376 23 Pžp 2 od 18. avgusta 2023. godine.

11. U postupku u kojem je doneseno osporeno rješenje Kantonalnog suda odbačen je apelantov prijedlog za ponavljanje prekršajnog postupka pravosnažno okončanog rješenjem tog suda od 2. jula 2022. godine. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje prekršajnog postupka u smislu člana 96 Zakona o prekršajima, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

12. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32 stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-337/23.

13. Apelanti su se pozvali na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Osim toga, pojedini apelanti su se pozvali i na povrede prava iz člana II/3a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2 Evropske konvencije, člana II/3b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 3 Evropske konvencije, člana II/3c) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 4 Evropske konvencije, člana II/3d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5 Evropske konvencije, člana II/3f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8 Evropske konvencije, člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te kršenje zabrane diskriminacije iz člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14 Evropske konvencije i kršenje opšte zabrane diskriminacije iz člana 1 Protokola broj 12 Evropske konvencije.

14. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18 stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

b) Ustavni sud ima i apelacionu nadležnost nad pitanjima po ovom Ustavu, koja proističu iz presude svakog suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18 stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

15. Ustavni sud ukazuje da se navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje odnose na odluke donesene u postupcima u kojima se odlučivalo o njihovim zahtjevima za „ponavljanje krivičnog odnosno prekršajnog postupka“ koji su pravosnažno okončani odlukama redovnih sudova. Ustavni sud je, rješavajući brojne takve apelacije, konzistentno ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava, kao i na svoju praksu da se garancije prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 Evropske konvencije ne primjenjuju na postupak povodom zahtjeva za ponavljanje postupka jer se u tom postupku samo odlučuje o ispunjenosti zakonskih uslova da se dozvoli ponavljanje pravosnažno okončanog postupka, a ne odlučuje se o „osnovanosti krivične optužbe“ protiv apelanata (vidi, između ostalih, odluke Ustavnog suda br. AP-1626/22 od 7. septembra 2022. godine i AP-2203/22 od 2. novembra 2022. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Stoga, postupci u kojima se odlučivalo o zahtjevu apelanata za ponavljanje pravosnažno okončanih postupka ne ulaze u obim prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 Evropske konvencije pa proizlazi da su apelacije ratione materiae inkompatibilne s Ustavom Bosne i Hercegovine.

16. Imajući u vidu da su navodi apelanata o kršenju člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14 Evropske konvencije, kao akcesornog prava, u vezi s pravom na pravično suđenje, takođe, ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine. Takođe, Ustavni sud ukazuje da se osporenim odlukama nije odlučivalo ni o pravu iz člana 1 Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su i navodi o kršenju opšte zabrane diskriminacije ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

17. U pogledu navoda o povredi drugih ustavnih i konvencijskih prava, koje su istakli pojedini apelanti (vidi tačku 13 Odluke), Ustavni sud zaključuje da su i ti navodi ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

18. U skladu s navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18 stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

19. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-337/23 (B.J. i drugi) | Sudska praksa | Aktio