Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2734/23 (K. K.)

Odluka donesena 19. 06. 2024.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Procesna odluka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2734/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

19. 06. 2024.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nußberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 19. juna 2024. godine, u predmetu broj AP-2734/23, rješavajući apelaciju koju je podnio Kenan Kurtović, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Kenan Kurtović protiv Rješenja Okružnog suda u Trebinju broj 95 0 O 004936 23 Gž 2 od 24. marta 2023. godine zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Kenan Kurtović iz Trebinja (u daljnjem tekstu: apelant), čiji je punomoćnik Zijad Šušić, advokat iz Sarajeva, podnio je 7. juna 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Trebinju (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 95 0 O 004936 23 Gž 2 od 24. marta 2023. godine i Rješenja Osnovnog suda u Trebinju (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 95 0 O 004936 22 O 2 od 26. decembra 2022. godine.

2. Rješenjem o nasljeđivanju Osnovnog suda broj 95 0 0 004936 06 0 od 19. juna 2012. godine utvrđena je zaostavština (nekretnine) iza preminulog A. K., a njegovim nasljednicima na osnovu testamenta proglašeni su njegovi sinovi S. K., M. K. i apelant na način naveden u izreci tog rješenja. Navedeno rješenje je postalo pravomoćno 1. novembra 2012. godine.

3. Apelant je 30. decembra 2021. godine podnio prijedlog Osnovnom sudu za ispravku tog rješenja. Apelant je u prijedlogu naveo da mu je ostavilac u svojeručnom testamentu ostavio još jednu nekretninu, ali da su navedenim rješenjem o nasljeđivanju na toj nekretnini za nasljednike proglašeni S. K. i M. K. Zbog toga je predložio da sud donese ispravku rješenja o nasljeđivanju na osnovu koje bi se apelant upisao kao vlasnik na toj nekretnini s dijelom 1/1, umjesto upisanih S. K. i M. K.

4. Rješenjem Osnovnog suda od 26. decembra 2022. godine, koje je potvrđeno rješenjem Okružnog suda od 24. marta 2023. godine, odbijen je kao neosnovan apelantov prijedlog za ispravku Rješenja o nasljeđivanju broj 95 0 0 004936 06 0 od 19. juna 2012. godine. Također, navedenim rješenjem je određeno da nasljednici svoja prava mogu ostvarivati u parničnom postupku.

5. Okružni sud je u obrazloženju rješenja naveo da je prvostepeni sud pravilno utvrdio da nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe člana 195. Zakona o parničnom postupku za ispravku rješenja o nasljeđivanju. Naime, sud je istakao da u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju od 16. juna 2012. godine nema pogrešaka u imenima i brojevima niti druge očigledne pogreške u pisanju i računanju. Također je istakao da ne postoji nesaglasnost između izvornika i prepisa rješenja u pogledu neke odluke sadržane u njegovoj izreci. U konačnici, sud je ukazao da nije izjavljena žalba protiv rješenja o nasljeđivanju, pa je ono postalo pravomoćno.

6. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

8. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada je riječ o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi, između ostalih, Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na internetskoj stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da se u postupku u kojem je donesena osporena odluka Okružnog suda odlučivalo o ispunjenosti zakonskih uvjeta za ispravku rješenja o nasljeđivanju. Dakle, u konkretnom slučaju se odlučivalo samo o procesnom pitanju koje se tiče ispunjenja zakonskih uvjeta za ispravku rješenja o nasljeđivanju. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije raspravljano o apelantovim „građanskim pravima ili obavezama“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Također, Ustavni sud zaključuje da se nije odlučivalo ni o apelantovom pravu na „imovinu“ u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, već samo o procesnom pitanju, kako je to već navedeno.

9. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije, te član II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i član

1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju nisu primjenjivi u konkretnom slučaju, pa slijedi da su apelantovi navodi u vezi s povredom prava na pravično suđenje i prava na imovinu ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. U skladu s navedenim, imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2734/23 (K. K.) | Sudska praksa | Aktio