Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-492/23 (E.Š. i drugi)
Odluka donesena 27. 06. 2025.
- Nije krivična optužba
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Nasilje u porodici
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-492/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
27. 06. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 27. juna 2025. godine, u predmetu broj AP-492/23, rješavajući apelacije E. Š. i Admira Mulahusića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: E. Š. protiv Rješenja Kantonalnog suda u Tuzli broj 32 0 Pr 436176 22 Pžp od 29. novembra 2022. godine i
Admir Mulahusić protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Pr 1034509 23 Pžp od 9. juna 2023. godine,zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-492/23
1. E. Š. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Tuzle, kojeg zastupa Amila-Mimica Kunosić i Sven Selesković advokati iz Advokatskog društva "Kunosić&Co d.o.o. - Kunosić&Co Ltd" iz Tuzle, podnio je 27. januara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 32 0 Pr 436176 22 Pžp od 29. novembra 2022. godine i Rješenje Općinskog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 32 0 Pr 436176 22 Pr od 21. novembra 2022. godine.
2. Rješenjem Općinskog suda od 21. novembra 2023. godine apelantu je, na osnovu člana 9. stav 1. tačka 2, čl. 12. i 19. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja, supruzi, na udaljenost od sto metara na bilo kojem mjestu i području u trajanju od tri mjeseca.
3. Rješenjem Kantonalnog suda od 29. novembra 2022. godine odbijena je kao neosnovana žalba apelantovog punomoćnika izjavljena protiv prvostepenog rješenja.
2. AP-3534/23
4. Admir Mulahusić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Dejan Vračić advokat iz Sarajeva, podnio je 4. augusta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Pr 1034509 23 Pžp od 9. juna 2023. godine i Rješenja Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 Pr 1034509 23 Pr od 16. maja 2023. godine.
5. Rješenjem Općinskog suda od 16. maja 2023. godine apelantu je, na osnovu člana 9. stav 1. tač. 1, 2. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, izrečena zaštitna mjera udaljavanje iz stana, kuće ili drugog stambenog objekta i zabrana vraćanja, zabrana približavanja žrtvama nasilja u porodici, supruzi i kćerki na bilo kojem području ispod udaljenosti od pet metara i zabrana uzmemiravanja i uhođenja osoba izloženih nasilju u trajanju od šest mjeseca.
6. Rješenjem Kantonalnog suda od 9. juna 2023. godina odbijena je kao neosnovana žalba apelantovog punomoćnika izjavljena protiv prvostepenog rješenja i potvrđeno prvostepeno rješenje.
7. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, shodno članu 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-492/23.
8. Apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije. Pored toga, apelant se u apelaciji broj AP-492/23 pozvao i na povredu prava na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.
9. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
10. Ustavni sud prvo mora odgovoriti na pitanje primjenjivosti člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije na konkretne slučajeve, odnosno radi li se u konkretnim slučajevima o „krivičnoj optužbi“ protiv apelanata. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da je u svojoj praksi u više navrata razmatrao pitanje da li postupak za izricanje zaštitnih mjera u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici uživa garancije člana 6. Evropske konvencije, te zaključio da se navedeni postupak ne odnosi na odlučivanje o „krivičnoj optužbi“ u smislu garancija prava na pravično suđenje (vidi, Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-2813/13 od 12. februara 2014. godine, AP-1460/18 od 10. aprila 2018. godine i AP-3754/21 od 16. decembra 2021. godine, dostupne na internet stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Ustavni sud smatra da nema razloga da se navedena praksa ne primijeni i na konkretnim slučajevima. Iz navedenog slijedi da su navodi apelanata o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
11. Imajući u vidu ovakav zaključak, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o povredi prava na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije koji je istaknut u predmetu broj AP-492/23, odnosno kršenja zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (kao akcesornih prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, ratione materiaeinkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
12. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman