Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4720/23 (M. Ć.)

Odluka donesena 15. 12. 2025.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4720/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

15. 12. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, dopredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i suci Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 15. prosinca 2025. godine, u predmetu broj AP-4720/23, rješavajući apelaciju Miodraga Ćirića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

– Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Miodraga Ćirića podnesena protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 040789 23 Gž 3 od 7. avgusta 2023. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Miodrag Ćirić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Pala, kojeg zastupa Dušan M. Damjanović advokat iz Sokoca, podnio je 10. novembra 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 040789 23 Gž 3 od 7. avgusta 2023. godine.

2. Rješenjem Općinskog suda u Sarajevu od 13. marta 2023. godine odbijen je apelantov prijedlog za „ispravku očigledne greške presude od 16. februara 2009. godine u dijelu stavljene potvrde pravosnažnosti i izvršnosti presude“, a odbačen alternativni (pravilno eventualni) prijedlog za ukidanje potvrde pravosnažnosti i izvršnosti presude od 16. februara 2009. godine kao neblagovremen.

3. Rješenjem Kantonalnog suda od 7. avgusta 2023. godine odbijena je apelantova žalba. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je naveo da su neosnovani apelantovi žalbeni navodi da se očigledna greška u računanju datuma pravosnažnosti i izvršnosti može ispraviti primjenom odredbe 195. stav (1) Zakona o parničnom postupku ( u daljnjem tekstu: ZPP). U vezi s tim, naveo je da je odredbom člana 195. stav (1) ZPP propisano da će pogreške u imenima i brojevima i druge očite greške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesaglasnosti prepisa presude sa izvornikom, sud ispraviti u svako doba. Međutim, ukazao je da potvrda pravosnažnosti i izvršnosti nije sastavni dio pismeno izrađene presude, s obzirom da je odredbom člana 191. stav (1) ZPP-a propisano da pismeno izrađena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloženje i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude. Zatim, Kantonalni sud je naveo da odredbama ZPP-a i Zakona o izvršnom postupku nije propisana mogućnost ukidanja potvrde o pravosnažnosti. Pri tome, ukazao je da je odredbom člana 35. stav 4. Zakona o izvršnom postupku propisano da će neosnovanu potvrdu izvršnosti ukinuti isti sud koji je odlučivao u prvom stepenu, na prijedlog izvršenika koji mora biti podnesen u roku od 8 dana od dana prijema rješenja o izvršenju. Imajući u vidu da potvrda izvršnosti sadrži pravosnažnost i protek roka za dobrovoljno izvršenje, Kantonalni sud je zaključio da je prvostepeni sud pravilno postupio kada je odbacio apelantov eventualni zahtjev za ukidanje potvrde pravosnažnosti i izvršnosti presude.

4. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropske konvencije) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Osim toga, apelant se pozvao i na povredu prava na djelotvorni pravni lijek.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

6. U pogledu apelantovih navoda o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud, prije svega, mora utvrditi da li su garancije predviđene navedenim članom uopšte primjenjive na konkretni slučaj, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u konkretnom postupku odlučivalo o apelantovim „građanskim pravima ili obavezama“. Ustavni sud zapaža da su redovni sudovi u postupku u kojem su donesene osporene odluke odlučivali o ispunjenosti zakonskih uslova za ispravljanje očigledne greške, odnosno o ispunjenosti zakonskih uslova za ukidanje potvrde pravosnažnosti i izvršnosti. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da se u konkretnom postupku nije odlučivalo o apelantovim „građanskim pravima ili obavezama“, pa slijedi da je apelacija u odnosu na član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi, mutatis mutandis, Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-5840/18 od 27. februara 2019. godine i AP-7695/18 od 12. marta 2019. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba).

7. Takođe, Ustavni sud ukazuje da se u konkretnom postupku nije odlučivalo o apelantovim imovinskim pravima, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navode o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu da su apelantovi navodi o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su stoga i navodi o kršenju prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, takođe, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4720/23 (M. Ć.) | Sudska praksa | Aktio