Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2254/23 (Đ. S.)
Odluka donesena 18. 10. 2024.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum)
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2254/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
18. 10. 2024.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 18. oktobra 2024. godine, u predmetu broj AP-2254/23 , rješavajući apelaciju koju je podnio Đulaga Saletović, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Đulaga Saletović protiv Rješenja Kantonalnog suda u Tuzli broj 127 0 Pr 078374 23 Pžp od 15. marta 2023. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Đulaga Saletović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banovića, kojeg zastupa Emin Halilčević advokat iz Tuzle, podnio je 11. maja 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Tuzli ( u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 127 0 Pr 078374 23 Pžp od 15. marta 2023. godine.
2. Rješenjem Općinskog suda u Banovićima (u daljnjem tekstu: Općinski sud) od 3. februara 2023. godine odlučeno je da se ne uvažava apelantov prijedlog za povrat u pređašnje stanje, te da rješenje tog suda od 27. decembra 2022. godine ostaje na snazi.
3. U obrazloženju rješenja Općinski sud je naveo da je taj sud postupajući po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka pozvao apelanta i predstavnika ovlaštenog organa na usmeni pretres zakazan za 19. decembra 2023 godine. U vezi s tim, ukazao je da na zakazani usmeni pretres nije pristupio apelant. Takođe, ukazao je da je uvidom u spis utvrđeno da je poziv za usmeni pretres uredno zaprimio apelant 1. decembra 2022. godine, te da je apelantov branilac podneskom od 16. decembra 2022. godine tražio odgodu pretresa. Pri tome, istakao je da bi sud odgodio zakazan usmeni pretres po pismenom podnesku branioca, ali samo u situaciji da je apelant pristupio na usmeni pretres. S obzirom na to, naveo je da je taj sud donio rješenje zbog propuštanja kojim je oglasio apelanta odgovornim za počinjene prekršaja iz člana 36. stav (3) i člana 220. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima. Zatim, Općinski sud je ukazao da je odredbom člana 93. stav (2) Zakona o prekršajima propisano da će sud uvažiti prijedlog za povrat u pređašnje stanje, ako okrivljeni može da dokaže da je propuštanje pojavljivanja nastalo iz opravdanog razloga. S obzirom na to da apelant nije dokazao da su postojali opravdani razlozi za njegov nedolazak na zakazani pretres, naveo je da nije uvažio prijedlog za povrat u pređašnje stanje.
4. Rješenjem Kantonalnog suda od 15. marta 2023. godine odbijena je apelantova žalba. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je naveo da je apelantu uredno dostavljen poziv, te da apelant nije pružio bilo kakve dokaze o opravdanoj spriječenosti da pristupi na usmeni pretres. Pri tome, naveo je da su neosnovani žalbeni navodi apelantovog branioca da je apelantu onemogućeno pravo na odbranu. Naime, ukazao je da se na poziv za glavni pretres apelant nije svojevoljno odazvao, iako je u pozivu, koji je uredno zaprimio, bio upozoren na posljedice nedolaska na sud. Imajući u vidu navedeno, Kantonalni sud je ukazao da je prvostepeni sud pravilno postupio kada nije uvažio apelantov prijedlog za povrat u pređašnje stanje.
5. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola 1 uz Evropsku konvenciju.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
7. Ustavni sud zapaža da se apelacioni navodi o povredi prava na pravično suđenje odnose na odluku donesenu u postupku odlučivanja o prijedlogu za povrat u pređašnje stanje. Ustavni sud, prije svega, mora riješiti pitanje primjenjivosti člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije na konkretan slučaj, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u konkretnom postupku odlučivalo o „osnovanosti krivične optužbe“ protiv apelanta. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da se u konkretnom slučaju osporenom odlukom nije odlučivalo o „osnovanosti krivične optužbe protiv apelanta“, već samo o ispunjenosti zakonskih uslova da se dozvoli povrat u pređašnje stanje (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-3525/21 od 23. februara 2022. godine, dostupna www.ustavnisud.ba). Stoga, takav postupak ne ulazi u opseg prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pa proizlazi da je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. Takođe, Ustavni sud ukazuje da se u konkretnom postupku nije odlučivalo niti o apelantovim imovinskim pravima iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su i navodi o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, takođe, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine
9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić