Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2507/23 (M.P.)
Odluka donesena 15. 12. 2025.
- Državljanstvo
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2507/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
15. 12. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, dopredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i suci Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić na sjednici održanoj 15. decembra 2025. godine, u predmetu broj AP-2507/23, rješavajući apelacije koje su podnijeli M. P. i drugi, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: M. P. protiv Presude Vrhovnog sud Federacije BiH broj 09 0 U 034160 22 Uvp od 16. veljače 2023. godine;
D. O. protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 01 0 U 017559 22 Uvp od 27. travnja 2023. godine;
Jakub Omeragić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 01 0 U 017558 22 Uvp od 31. kolovoza 2023. godine i
Il-jas Lukman Omeragić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 01 0 U 017557 22 Uvp od 7. rujna 2023. godine,zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne s Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-2507/23
1. M. P. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Islamske Republike Iran, kojeg zastupa ZOU Hakija Kurtović i Adis Kurtović iz Sarajeva, podnio je 25. svibnja 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) 09 0 U 034160 22 Uvp od 16. veljače 2023. godine.
2. Rješenjem Federalnog ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: FMUP) od 8. veljače 2019. godine odbijen je apelantov zahtjev za stjecanje državljanstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) i državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBiH). Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 21. travnja 2022. godine odbijena je apelantova tužba podnesena protiv navedenog rješenja.
3. Osporenom presudom Vrhovnog suda odbijen je apelantov zahtjev za izvanredno preispitivanje sudske odluke. U obrazloženju osporene presude Vrhovni sud je naveo da iz stanja spisa proizlazi da je organ uprave izvršio sigurnosne provjere za apelanta, te da je na temelju prikupljenih podataka utvrdio da se ne može zaključiti da će apelant poštivati pravni poredak BiH. Imajuću u vidu navedeno, Vrhovni sud je naveo da je organ uprave pravilno zaključio da apelant ne ispunjava uvjete za stjecanje državljanstva u smislu odredbi članka 8. stavak (1) točka k) Zakona o državljanstvu FBiH.
2. AP-3663/23
4. D. O. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ansfeldena, Republika Austrija, kojeg zastupa Ramo Atajić, odvjetnik iz Sarajeva, podnio je 12. kolovoza 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 01 0 U 017559 22 Uvp od 27. travnja 2023. godine.
5. Rješenjem općinskog načelnika Općine Velika Kladuša od 13. srpnja 2021. godine odbijen je apelantov zahtjev za upis konstatacije državljanstva BiH i FBiH u matičnu knjigu. Rješenjem FMUP od 28. rujna 2021. godine odbijen je apelantova žalba izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja. Presudom Kantonalnog suda u Bihaću od 26. srpnja 2022. godine odbijena je apelantova tužba podnesena protiv drugostupanjskog rješenja.
6. Osporenom presudom Vrhovnog suda odbijen je apelantov zahtjev za izvanredno preispitivanje sudske odluke. U obrazloženju osporene presude Vrhovni sud je naveo da iz stanja spisa proizlazi da je rješenjem Ministarstva civilnih poslova od 31. kolovoza 2001. godine uvažena izjava apelantovih roditelja o prestanku državljanstva BiH odricanjem za maloljetnog sina tj. apelanta. U vezi s tim, ukazao je na odredbu članka 14. Zakona o državljanstvu. Navedenom odredbom je, između ostalog, propisano da osoba kojoj je državljanstvo prestalo odricanjem može podnijeti zahtjev za ponovno stjecanje državljanstva, ako ispunjava uvjete iz članka 9. tog zakona i ako ima odobren privremeni boravak na teritoriji BiH najmanje jednu godinu ili odobren stalni boravak. Imajući u vidu da apelantu nije odobren privremeni niti stalni boravak, Vrhovni sud je zaključio da je prvostupanjski organ pravilno postupio kada je odbio apelantov zahtjev za konstataciju činjenice državljanstva BiH na temelju porijekla ili rođenja.
3. AP-5264/23
7. Jakub Omeragić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ansfeldena, Republika Austrija, kojeg zastupa Šerif Omeragić, podnio je 19. prosinca 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 01 0 U 017558 22 Uvp od 31. kolovoza 2023. godine.
8. Rješenjem Općinskog načelnika Općine Velika Kladuša od 14. srpnja 2021. godine odbijen je apelantov zahtjev za upis konstatacije državljanstva BiH i FBiH u matičnu knjigu. Rješenjem FMUP od 28. rujna 2021. godine odbijena je apelantova žalba izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja. Presudom Kantonalnog suda u Bihaću od 31. svibnja 2022. godine odbijena je apelantova tužba podnesena protiv drugostupanjskog rješenja.
9. Osporenom presudom Vrhovnog suda odbijen je apelantov zahtjev za izvanredno preispitivanje sudske odluke. U obrazloženju osporene presude Vrhovni sud je naveo da iz stanja spisa proizlazi da je rješenjem Ministarstva civilnih poslova od 31. kolovoza 2001. godine uvažena izjava apelantovih roditelja o prestanku državljanstva BiH odricanjem za maloljetnog sina tj. apelanta. U vezi s tim, ukazao je na odredbu članka 14. Zakona o državljanstvu. Navedenom odredbom je, između ostalog, propisano da osoba kojoj je državljanstvo prestalo odricanjem može podnijeti zahtjev za ponovno stjecanje državljanstva, ako ispunjava uvjete iz članka 9. tog zakona i ako ima odobren privremeni boravak na teritoriji BiH najmanje jednu godinu ili odobren stalni boravak. Imajući u vidu da apelantu nije odobren privremeni niti stalni boravak, Vrhovni sud je zaključio da je prvostupanjski organ pravilno postupio kada je odbio apelantov zahtjev za konstataciju činjenice državljanstva BiH na temelju porijekla ili rođenja.
4. AP-5265/23
10. Il-jas Lukman Omeragić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ansfeldena, Republika Austrija, kojeg zastupa Šerif Omeragić, podnio je 19. prosinca 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 01 0 U 017557 22 Uvp od 7. rujna 2023. godine.
11. Rješenjem općinskog načelnika Općine Velika Kladuša od 2. kolovoza 2021. godine odbijen je apelantov zahtjev za upis konstatacije državljanstva BiH i FBiH u matičnu knjigu. Rješenjem FMUP od 29. rujna 2021. godine odbijena je apelantova žalba izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja. Presudom Kantonalnog suda u Bihaću od 5. svibnja 2022. godine odbijena je apelantova tužba podnesena protiv drugostupanjskog rješenja.
12. Osporenom presudom Vrhovnog suda odbijen je apelantov zahtjev za izvanredno preispitivanje sudske odluke. U obrazloženju osporene presude Vrhovni sud je naveo da iz stanja spisa proizlazi da je rješenjem Ministarstva civilnih poslova od 30. kolovoza 2001. godine uvažena izjava apelantovih roditelja o prestanku državljanstva BiH odricanjem za maloljetnog sina tj. apelanta. U vezi s tim, ukazao je na odredbu članka 14. Zakona o državljanstvu. Navedenom odredbom je, između ostalog, propisano da osoba kojoj je državljanstvo prestalo odricanjem može podnijeti zahtjev za ponovno stjecanje državljanstva, ako ispunjava uvjete iz članka 9. tog zakona i ako ima odobren privremeni boravak na teritoriji BiH najmanje jednu godinu ili odobren stalni boravak. Imajući u vidu da apelantu nije odobren privremeni niti stalni boravak, Vrhovni sud je zaključio da je prvostupanjski organ pravilno postupio kada je odbio apelantov zahtjev za konstataciju činjenice državljanstva BiH na temelju porijekla ili rođenja.
13. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, sukladno članku 32. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2507/23.
14. Apelant u predmetu AP-2507/23 se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) i članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Iz ostalih apelacija proizlazi da apelanti ukazuju na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije. Osim toga, apelanti u predmetima AP-5264/23 i AP-5265/23 su se pozvali i na povredu „Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima“.
15. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda.
Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
b) Ustavni sud također ima apelacijsku nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
16. Ustavni sud prvo mora odgovoriti na pitanje primjenjivosti članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije na konkretne slučajeve. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da je već razmatrao slična pravna pitanja i zaključio da pravo stranca da se primi u državljanstvo, odnosno da mu se oduzme državljanstvo u određenoj državi, spada u domen javnog prava svake države (vidi, između ostalih, Odluke Ustavnog suda, AP-43/17 od 7. ožujka 2017. godine i AP-4621/15 od 27. veljače 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Stoga, ako je određena država odbila dodijeliti državljanstvo stranoj osobi iz razloga propisanih zakonom, to spada u djelokrug javnopravnih ovlaštenja određene države, koji je isključen iz djelokruga članka 6. Europske konvencije. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da odlučivanje o zahtjevima za stjecanje državljanstva, odnosno upisa konstatacije državljanstva BiH i FBiH spada u djelokrug javnopravnih ovlaštenja države, pa proizlazi da su apelacije u odnosu na članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilne s Ustavom Bosne i Hercegovine.
17. Glede apelantovih navoda istaknutih u apelaciji AP-2507/23, Ustavni sud ukazuje da se u konkretnom postupku nije odlučivalo o apelantovom pravu na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su apelantovi navodi o kršenju navedenog prava, također, ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.
18. Apelanti u predmetima AP-5264/23 i AP-5265/23 su se pozvali i na povredu „Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima“. Međutim, imajući u vidu da apelanti nisu jasno naveli u čemu se ogleda povreda odredaba navedenog međunarodnog sporazuma, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno razmatrati ovaj navod.
19. Sukladno navedenom, imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
20. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman