Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1899/22 („Unis-Feros“ a.d. Srebrenica)

Odluka donesena 19. 02. 2026.

Nema povrede
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
  • Dužina trajanja postupka
  • Izvršni postupak
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Proporcionalnost
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1899/22

Apelacija

Odluka o dopustivosti

19. 02. 2026.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nußberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 19. februara 2026. godine, u predmetu broj AP-1899/22, rješavajući apelaciju koju je podnio „Unis-Feros“ a.d. Srebrenica, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h) i stav (4), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio „Unis-Feros“ a.d. Srebrenica protiv Rješenja Okružnog suda u Bijeljini broj 82 0 I 006900 22 Gž 6 od 17. marta 2022. godine u odnosu na navode o kršenju prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio „Unis-Feros“ a.d. Srebrenica protiv Rješenja Okružnog suda u Bijeljini broj 82 0 I 006900 22 Gž 6 od 17. marta 2022. godine u odnosu na navode o kršenju prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog toga što je očigledno (prima facie) neosnovana.

OBRAZLOŽENJE

1. „Unis-Feros“ a.d. Srebrenica (u daljnjem tekstu: apelant), koji zastupa Vladimir Milošević, advokat iz Zvornika, podnio je 27. maja 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 82 0 I 006900 22 Gž 6 od 17. marta 2022. godine.

2. Tražioci izvršenja (S. P. i 92 druga pridružena predmeta; u daljnjem tekstu: tražioci izvršenja) pokrenuli su 2006. godine izvršni postupak protiv apelanta kao izvršenika radi namirenja potraživanja iz radnog odnosa na osnovu pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka. Osnovni sud u Srebrenici (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) prvobitno je odredio izvršenje prodajom apelantovih pokretnih stvari. Međutim, u daljnjem toku postupka sud je na prijedlog tražilaca izvršenja promijenio predmet izvršenja te je rješenjem od 18. juna 2008. godine odredio da će se izvršenje sprovesti prodajom apelantovih nepokretnosti. Takođe, tokom postupka sud je spojio sve izvršne postupke pokrenute protiv apelanta te odredio da će se voditi pod brojem 82 0 I 006900 06 I 2.

3. Zbog dužine trajanja postupka, odnosno neizvršenja rješenja o izvršenju, te uočenih zloupotreba prava od strane lica koja učestvuju u postupku, Ustavni sud je u više navrata po apelacijama tražilaca izvršenja intervenisao u ovom izvršnom postupku (vidi, između ostalih, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-1154/14 od 11. januara 2017. godine, dostupna na internet stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). U navedenom predmetu Ustavni sud je utvrdio kršenje prava na pravično suđenje tražilaca izvršenja i ukinuo osporene odluke redovnih sudova, te je zaključio da osporene odluke ne sadrže ni minimum obrazloženja u odnosu na ozbiljne prigovore zloupotrebe prava od strane lica koja učestvuju u postupku.

4. U daljnjem nastavku postupka Osnovni sud je zaključkom odredio prodaju apelantovih nepokretnosti označenih kao „poljoprivredno zemljište“ i „fabrički krug“ javnim nadmetanjem. Vještačenjem je utvrđena vrijednost nepokretnosti u iznosu od 185.400,00 KM i 1.190.000,00 KM ili ukupno 1.375.400,00 KM, te je istaknuto da se na prvom ročištu nepokretnosti ne mogu prodati ispod ½ utvrđene vrijednosti. Rješenjem o dosudi broj 82 0 I 006900 17 I 3 od 7. decembra 2018. godine Osnovni sud je odredio predaju u posjed apelantovih nepokretnosti Medžlisu Islamske zajednice Srebrenica (u daljnjem tekstu: kupac), te je naloženo da se kupac u registrima upiše kao posjednik i vlasnik kupljenih nepokretnosti. U žalbenom postupku Okružni sud je rješenjem od 22. maja 2019. godine ukinuo prvostepeno rješenje i predmet vratio na ponovno odlučivanje. U obrazloženju je navedeno da u spisu nema dokaza da su tražioci izvršenja predložili izvršenje na apelantovim nepokretnostima koje su označene kao „poljoprivredno zemljište“, na kojem su kao suvlasnici upisana treća lica a ne apelant.

5. U ponovnom postupku Osnovni sud je rješenjem od 8. jula 2019. godine dosudio kupcu apelantove nepokretnosti označene kao „fabrički krug“ za iznos od 595.100,00 KM, uz nalog da se na tim nepokretnostima izvrši upis prava svojine u korist kupca. Odlučeno je da će naknadno biti doneseno rješenje o dosudi ostalih kupljenih nepokretnosti koje se odnose na „poljoprivredno zemljište“, nakon što sud otkloni nepravilnosti učinjene u toku izvršnog postupka. Osnovni sud je u obrazloženju naveo da je cijenio činjenice da je donesen zaključak o prodaji svih apelantovih nepokretnosti, za koje je izvršena procjena (i odvojeno i ukupno), nakon čega su za jedinstvenu cijenu prodate kupcu. Istaknuto je da su se razlozi za ukidanje rješenja o dosudi odnosili samo na nepokretnost „poljoprivredno zemljište“, dok za nepokretnost „fabrički krug“ propusta nije bilo. Sud je konstatovao da je kupac nepokretnost „fabrički krug“ kupio za cijenu od 595.100,00 KM, odnosno za ½ procijenjene vrijednosti uvećanu za 100,00 KM. S obzirom na to da je postupak prodaje te nepokretnosti pravilno sproveden, kao i da je kupac platio kupoprodajnu cijenu, sud je u smislu odredbe člana 93. Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP) donio rješenje o dosudi.

6. Rješenjem Okružnog suda broj 82 0 I 006900 19 GŽ 5 od 17. decembra 2019. godine ukinuto je prvostepeno rješenje i predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučenje , uz nalog da se predmet dodijeli drugom postupajućem sudiji. Okružni sud je u obrazloženju naveo da se nezakonitost osporenog rješenja zasniva na činjenici da je prvostepeni sud dosudio kupcu nepokretnost „fabrički krug“ za iznos od 595.100,00 KM, a da za navedeni iznos nema uporišta u sprovedenom postupku prodaje svih nepokretnosti. Posebno je istakao da takvo postupanje Osnovnog suda nema uporišta ni u jednoj odredbi ZIP-a. Naveo je da se izvršni postupak treba vratiti u fazu prodaje apelantove nepokretnosti „fabrički krug“, za koju postoji pravosnažno i izvršno rješenje o izvršenju, odnosno da se izvršni postupak prvo mora okončati na toj nepokretnosti.

7. Odlukom Ustavnog suda broj AP-681/20 ukinuto je rješenje Okružnog suda od 17. decembra 2019. godine i predmet je vraćen tom sudu da po hitnom postupku donese novu odluku. U odluci je navedeno da je Okružni sud, u nedostatku zakonskog okvira za proceduru u kojoj se kupac našao, propustio da direktnom primjenom Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) zaštiti prava kupca. Ovo posebno zbog činjenice što je kupac bio savjestan, odnosno zbog toga što postoji pravosnažno i izvršno rješenje o izvršenju za nepokretnost „fabrički krug“ za koju je kupac uplatio novčana sredstva na depozitni račun suda (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-681/20 od 3. decembra 2021. godine, tač. 46. i 47, dostupna na internet stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).

8. Odlučujući u ponovnom postupku, Okružni sud je Rješenjem broj 82 0 I 006900 22 Gž 6 od 17. marta 2022. godine odbio kao neosnovane žalbe apelanta i tražioca izvršenja – Ministarstvo finansija – Poreska uprava RS, te je potvrdio prvostepeno rješenje o dosudi.

Okružni sud je u obrazloženju rješenja istakao da se radi o specifičnim okolnostima i situaciji koja nije explicite propisana odredbama ZIP-a. Naime, rješenje o dosudi je ukinuto i u dijelu koji se odnosi na nepokretnost „fabrički krug“, za koju nisu utvrđene manjkavosti. Pored toga, kupac je brisan iz javne evidencije iako je u posjedu navedene nepokretnosti za koju je uplatio novčana sredstva na račun suda. U vezi s tim, sud je istakao da kupac kao treće lice u izvršnom postupku i savjestan kupac nepokretnosti „fabrički krug“ ne može trpjeti posljedice nepropisivanja zakonske procedure za situaciju u kojoj se našao. Ocijenio je pravilnim rješenje prvostepenog suda kojim su kupcu dosuđene nepokretnosti „fabrički krug“ po cijeni od 595.100,00 KM. Takođe, Okružni sud je naveo da je prvostepeni sud pravilno zaključio da nije bilo propusta za nepokretnost „fabrički krug“, odnosno da je u skladu s odredbom člana 89. stav 2. ZIP-a pravilno utvrđena cijena za tu nepokretnost.

9. Apelant navodi da su mu osporenom odlukom povrijeđeni pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i pravo iz člana 17. Evropske konvencije. U vezi s tim, apelant, u suštini, ponavlja navode koje je iznosio u postupku u kojem je donesena osporena odluka. Tvrdi da je Okružni sud paušalno i proizvoljno izveo zaključke o odlučnim činjenicama, odnosno pogrešnom primjenom odredbi ZIP-a potvrdio prvostepeno rješenje o dosudi kupcu nepokretnosti „fabrički krug“. Smatra da u ponovnom postupku nisu ispravljene utvrđene nezakonitosti, odnosno da je rješenje o dosudi doneseno suprotno odredbama ZIP-a. Ističe da je sud trebao ponovo zakazati javnu prodaju nepokretnosti označenih kao nepokretnosti „fabrički krug“, a onda nakon toga donijeti novo rješenje o dosudi tih nepokretnosti. Takođe, navodi da je zbog arbitrarne primjene zakona pobijanom odlukom narušen princip vladavine prava. Smatra da je sud stao na stranu kupca u situaciji kada ZIP ne propisuje odredbu koja definiše šta se dešava kada je kupac platio cijenu, a rješenje o dosudi u međuvremenu bude ukinuto.

10. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) i stav (4) Pravila Ustavnog suda.

11. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud ima i apelacionu nadležnost nad pitanjima po ovom Ustavu, koja proističu iz presude svakog suda u Bosni i Hercegovini.

12. Član 18. stav (3) tačka h) i stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom; (4) Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu da opravdaju tvrdnju da postoji kršenje prava zaštićenih Ustavom i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja prava zaštićenih Ustavom, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

U odnosu na pravo na pravično suđenje

13. Ustavni sud ukazuje da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku u kojem apelant ima svojstvo izvršenika, te da se stoga postavlja pitanje primjenjivosti člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Naime, Ustavni sud podsjeća na svoj principijelan stav o neprimjenjivosti člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije na izvršni postupak u situaciji kada apelaciju podnosi izvršenik, odnosno lice protiv kojeg se sprovodi izvršenje. Međutim, Ustavni sud isto tako podsjeća na svoj stav da su član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjivi u situaciji kada se u izvršnom postupku utvrđuju nova građanska prava i obaveze (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2621/07 od 2. decembra 2009. godine, tačka 29, i U-21/02 od 26. marta 2004. godine, tačka 40, dostupne na internet stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).

14. Ustavni sud zapaža da je u konkretnom slučaju osporeno rješenje doneseno u izvršnom postupku koji su pokrenuli tražioci izvršenja protiv apelanta na osnovu izvršnih isprava

– pravosnažnih i izvršnih presuda. U vezi s tim, Ustavni sud smatra da u predmetnom izvršnom postupku nisu utvrđivana apelantova „nova građanska prava ili obaveze“, već da su ona utvrđena izvršnim ispravama – presudama (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-2984/23 od 30. maja 2024. godine, tačka 6, dostupna na www.ustavnisud.ba). Stoga, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju apelant ne uživa zaštitu i garancije iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Ustavni sud zaključuje da je apelacija u tom dijelu ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Dopustivost u odnosu na navode o kršenju prava na imovinu

15. U vezi s apelantovim navodima o kršenju prava na imovinu zbog proizvoljne primjene prava Ustavni sud u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije mora da utvrdi, između ostalog, i da li su ispunjeni uslovi za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema sopstvenoj praksi i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koja štiti Ustav Bosne i Hercegovine i te povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji s dovoljnom jasnoćom pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi Evropski sud, Abedin Smajić protiv Bosne i Hercegovine, odluka od 16. januara 2018. godine, predstavka broj 48657/16, tačka 43, i Khudunts protiv Azerbejdžana, odluka od 26. februara 2019. godine, predstavka broj 74628/16, tačka 32, te Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-156/05 od 18. maja 2005. godine, tačka 9, dostupna na www.ustavnisud.ba), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi Evropski sud, Mezotur-Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, predstavka broj 5503/02, tačka 21, i Dumlu protiv Turske, odluka od 20. aprila 2021. godine, predstavka broj 65159/17, tačka 27), kao i kada se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja Ustavom Bosne i Hercegovine zaštićenih prava (vidi Evropski sud, Spasoje Lukić i drugi protiv Bosne i Hercegovine, odluka o dopustivosti od 18. novembra 2008. godine, predstavka broj 34379/03).

16. U vezi s navodima o kršenju prava na imovinu, Ustavni sud ukazuje da se u konkretnom slučaju nesporno radi o miješanju u apelantovo pravo na imovinu koje je propisano „zakonom“. Navedeno miješanje služi zakonitom cilju u javnom interesu, a to je sprovođenje postupka prinudnog namirenja potraživanja na osnovu pravosnažnih i izvršnih sudskih presuda u situaciji kad apelant kao izvršenik dobrovoljno ne ispuni utvrđenu obavezu, u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Naime, u konkretnom slučaju apelantova nepokretnost „fabrički krug“ u izvršnom postupku je dosuđena kupcu koji je uplatio kupoprodajnu cijenu na depozitni račun suda. Sljedeće relevantno pitanje je postojanje proporcionalnosti miješanja u apelantovu imovinu. U vezi s tim, Ustavni sud primjećuje da je Okružni sud direktnom primjenom Evropske konvencije, u skladu sa stavom Ustavnog suda iz Odluke broj AP-681/20, zaštitio prava kupca. Budući da je, kako je to obrazloženo u osporenoj odluci, prodaja tog dijela nepokretnosti sprovedena u skladu s relevantnim odredbama ZIP-a, proizlazi da u datim okolnostima nije narušen princip proporcionalnosti. Naime, nesporno je da je apelantova nepokretnost prodata na prvom ročištu za prodaju nepokretnosti za cijenu koja je viša od „polovine utvrđene vrijednosti“ prema nalazu vještaka, što korespondira odredbi člana 89. stav 2 ZIP-a. Na osnovu svega navedenog, Ustavni sud smatra da je miješanje u apelantovu imovinu bilo i proporcionalno, odnosno da je uspostavljena pravična ravnoteža između opšteg interesa i apelantovog prava na imovinu. Stoga, Ustavni sud zaključuje da su apelantovi navodi o kršenju prava na imovinu očigledno (prima facie) neosnovani.

17. U pogledu apelantovih navoda o kršenju prava iz člana 17. Evropske konvencije, Ustavni sud podsjeća da ta odredba Evropske konvencije ne garantuje neko posebno individualno pravo, nego da predviđa pravilo tumačenja čiji je cilj zaštita ideje, kao i cilja same Evropske konvencije (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-1791/22 od 18. oktobra 2022. godine, tač. 32. i 33, dostupna na www.ustavnisud.ba). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud te navode neće ni ispitivati.

18. Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da apelantovi navodi pokreću ustavna pitanja na koja se pozvao, odnosno ništa što ukazuje da ima „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda koji bi trebalo meritorno ispitati. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ti navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

19. Imajući u vidu odredbe člana 18. stav (3) tačka h) i stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojima će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

20. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1899/22 („Unis-Feros“ a.d. Srebrenica) | Sudska praksa | Aktio