Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2389/23 (NLB Banka a.d. Banja Luka i drugi)

Odluka donesena 19. 12. 2024.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Procesna odluka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2389/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

19. 12. 2024.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 19. decembra 2024. godine, u predmetu broj AP-2389/23 , rješavajući apelacije koje su podnijeli NLB Banka a.d. Banja Luka i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: NLB Banka a.d. Banja Luka protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 57 0 Ps 128263 22 Rev od 21. marta 2023. godine;

T. J. protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 09 0 U 034078 22 Uvp od 16. marta 2023. godine;

J. J. protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH broj 53 0 P 073542 23 Rev od 7. marta 2023. godine;

Federacija Bosne i Hercegovine protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 09 0 U 038420 22 Uvp od 20. aprila 2023. godine;

GUMA M d.o.o. Mostar, Podružnica Banjaluka protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 Rs 343588 23 Rsž od 19. jula 2023. godine;

Graditelj d.o.o. Bihać protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 17 0 V 120914 23 Gž od 4. avgusta 2023. godine; Halid Krekić, Amela Krekić, Kerim Čengić, Sanja Krunić, Mašo Đuderija, Džemal Ćesko, Muhamed Gljiva, Zijad Livadić, Edin Beganović, Sadik Ćesko, Edin Kubat, Amir Ligata, Nusret Braimaj, Muhamed Ohranović, Fahro Dedović i Muharema Dedović protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 Rs 537526 23 Rev od 11. maja 2023. godine i

Amir Dedović, Dalibor Ćato, Mladen Bakula, Samir Ramić, Muhidin Čomor, Ivica Klepić, Almedin Lepir, Mamer Bajrami, Amer Omerović, Karlo Jularić, Dalibor Tešanović, Ramo Kadrić, Sedin Muhić, Adnan Muhibić, Suad Cerić i Haris Kaljanac protiv protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 Rs 537523 23 Rev od 4. jula 2023. godine,zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-2389/23

1. NLB Banka a.d. Banja Luka (u daljnjem tekstu: apelantica), podnijela je 18. maja 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud RS) broj 57 0 Ps 128263 22 Rev od 21. marta 2023. godine.

2. Presudom Okružnog privrednog suda u Banjaluci od 26. februara 2021. godine obavezani su apelantica i „Trentino pelet“ d.o.o. Prnjavor da tužitelju („Topling“ d.o.o. Prnjavor) na ime naknade vrijednosti otuđene stvari solidarno isplate novčani iznos naveden u izreci, dok je u preostalom dijelu odbijen tužiteljev tužbeni zahtjev. Presudom Višeg privrednog suda u Banjaluci od 16. decembra 2021. godine djelimično je uvažena tužiteljeva žalba, te je prvostepena presuda preinačena tako što je utvrđeno da je djelimično ništav ugovor o zalogu na pokretnim stvarima od 15. septembra 2016. godine koji je zaključen između tuženih, dok je apelantičina žalba uvažena i prvostepena presuda preinačena tako što je u odnosu na apelanticu odbijen zahtjev za isplatu novčanog iznosa.

3. Presudom Vrhovnog suda RS od 21. marta 2023. godine odbačena je apelantičina revizija izjavljena protiv drugostepene presude. U obrazloženju odluke, Vrhovni sud RS je naveo da je revizija nedopuštena shodno odredbi člana 301b. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP). Naime, ukazao je da je reviziju potpisao apelantičin zakonski zastupnik R. B., ali da u spisu nema dokaza da on ima položen pravosudni ispit.

2. AP-2761/23

4. T. J. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Tuzle, koju zastupa Udruženje "Vaša prava BiH", podnijela je 10. juna 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud F BiH) broj 09 0 U 034078 22 Uvp od 16. marta 2023. godine.

5. Zaključkom Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova od 17. aprila 2019. godine prekinut je postupak po apelantičinom zahtjevu za sticanje državljanstva BiH i F BiH dok se kao prethodno pitanje ne riješi upis njenog rođenja u matičnu knjigu rođenih u zemlji porijekla, te je riješeno da prekid traje do dostavljanja izvoda iz te knjige. Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 5. jula 2022. godine odbijena je apelantičina tužba podnesena protiv navedenog zaključka.

6. Presudom Vrhovnog suda F BiH od 16. marta 2023. godine odbijen je apelantičin zahtjev za vanredno preispitivanje navedene presude. U obrazloženju odluke, Vrhovni sud F BiH je naveo da organ uprave i prvostepeni sud, pri donošenju svojih odluka, nisu povrijedili zakon na apelantičinu štetu, shodno odredbi člana 142. stav (1) Zakona o upravnom postupku.

3. AP-2937/23

7. J. J. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Čapljine, kojeg zastupa Mladen Šimić advokat iz Ljubuškog, podnio je 23. juna 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Vrhovnog suda F BiH broj 53 0 P 073542 23 Rev od 7. marta 2023. godine.

8. Rješenjem Općinskog suda u Čapljini od 26. januara 2021. godine odbijen je apelantov prijedlog za određivanje sudske mjere osiguranja, zabilježbe spora i mjere zabrane raspolaganja na nekretninama pobliže navedenim u izreci. Rješenjem Kantonalnog suda u Mostaru od 15. novembra 2022. godine odbijena je apelantova žalba i prvostepeno rješenje potvrđeno.

9. Rješenjem Vrhovnog suda F BiH od 7. marta 2023. godine odbačena je apelantova revizija izjavljena protiv drugostepenog rješenja. U obrazloženju odluke, Vrhovni sud F BiH je naveo da osporeno rješenje ne predstavlja odluku koju ima u vidu odredba člana 254. st. (1) i (2) ZPP, odnosno da tim rješenjem postupak nije pravosnažno završen.

4. AP-3223/23

10. Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Federalno pravobranilaštvo, podnijela je 18. jula 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda F BiH broj 09 0 U 038420 22 Uvp od 20. aprila 2023. godine.

11. Rješenjem Službe za boračka pitanja, rad, socijalna pitanja i zdravstvo Općine Novi Grad Sarajevo od 1. septembra 2020. godine M. F. je priznato svojstvo civilne žrtve rata i pravo na ličnu invalidninu. Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice je 16. novembra 2020. godine, u postupku revizije, dalo saglasnost na navedeno rješenje stavljanjem pečata u gornjem desnom uglu. Rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu od 10. februara 2022. godine odbačena je apelantičina tužba podnesena protiv rješenja od 1. septembra 2020. godine i akta od 16. novembra 2020. godine.

12. Presudom Vrhovnog suda F BiH od 20. aprila 2023. godine odbijen je apelantičin zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja od 10. februara 2022. godine. U obrazloženju odluke, Vrhovni sud je naveo da je prvostepeni sud pravilno odbacio apelantičinu tužbu s obzirom na to da apelantica nije podnijela žalbu protiv prvostepenog rješenja koja je u konkretnom slučaju predviđena Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, pa se u konkretnom slučaju ne radi o konačnom upravnom aktu u smislu odredbe člana 9. Zakona o upravnim sporovima.

5. AP-3771/23

13. GUMA M d.o.o. Mostar, Podružnica Banjaluka (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Igor Sjekirov advokat iz Banjaluke, podnio je 17. avgusta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 Rs 343588 23 Rsž od 19. jula 2023. godine.

14. Presudom Osnovnog suda u Banjaluci broj 71 0 Rs 343588 21 Rs od 30. novembra 2022. godine poništena su kao nezakonita apelantova rješenja od 16. decembra 2020. i 19. januara 2021. godine, te je obavezan apelant da vrati tužioca (Z. D.) na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora o radu ili na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim stručnim i radnim sposobnostima. Apelant je obavezan da tužiocu na ime potraživanja iz radnog odnosa isplati novčani iznos naveden u izreci.

15. Rješenjem Okružnog suda od 19. jula 2023. godine utvrđeno je da je apelant odustao od žalbe izjavljene protiv prvostepenog rješenja, te je odbačen kao nedozvoljen podnesak o povlačenju tužbe od 7. aprila 2023. godine. U obrazloženju odluke, Okružni sud je naveo da je, s obzirom na to da je apelant podneskom od 5. aprila 2023. godine obavijestio sud da odustaje od žalbe koju je izjavio protiv prvostepene presude, odlučio kao u izreci shodno odredbi člana 225. ZPP. U vezi s tim, ukazao je da je prvostepena presuda, s obzirom na to da je apelant odustao od žalbe, stekla svojstvo pravosnažnosti 23. decembra 2022. godine. Imajući u vidu navedeno, Okružni sud je naveo da je nedozvoljeno povlačenje tužbe, shodno odredbi člana 59. stav (2) ZPP kojom je propisano da tužilac može povući tužbu do pravosnažnosti odluke kojom se postupak pred prvostepenim sudom pravosnažno završava.

6. AP-4201/23

16. Graditelj d.o.o. Bihać (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Hamdija Veladžić, advokat iz Bihaća, podnio je 27. septembra 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 17 0 V 120914 23 Gž od 4. avgusta 2023. godine.

17. Rješenjem Općinskog suda u Bihaću broj 17 0 V 120914 23 V 2 od 20. februara 2023. godine, u vanparničnom predmetu u kojem je apelant predlagač, a „BH Telecom“ d.d. Sarajevo protivpredlagač, odlučeno je da se nastavlja postupak radi obezbjeđenja dokaza vještačenjem u toj vanparničnoj stvari.

18. Rješenjem Kantonalnog suda od 4. avgusta 2023. godine odbijena je apelantova žalba i prvostepeno rješenje potvrđeno.

7. AP-4264/23

19. Halid Krekić, Amela Krekić, Kerim Čengić, Sanja Krunić, Mašo Đuderija, Džemal Ćesko, Muhamed Gljiva, Zijad Livadić, Edin Beganović, Sadik Ćesko, Edin Kubat, Amir Ligata, Nusret Braimaj, Muhamed Ohranović, Fahro Dedović i Muharema Dedović (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupaju Amila Eterović, Omar Eterović i Vedran Eterović advokati iz Sarajeva, podnijeli su 6. oktobra 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Vrhovnog suda F BiH broj 65 0 Rs 537526 23 Rev od 11. maja 2023. godine.

20. Presudom Općinskog suda u Sarajevu od 10. jula 2018. godine usvojen je tužbeni zahtjev apelanata i obavezana tužena (Federacija BiH, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, Federalna uprava policije) da apelantima na ime potraživanja iz radnog odnosa (razlika naknade za ishranu, razlika naknade za korištenje godišnjeg odmora i razlika minulog rada) isplati novčane iznose navedene u izreci. Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 2. novembra 2022. godine djelimično je uvažena žalba tužene i prvostepena presuda preinačena na način da se odbija tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na potraživanja na ime razlike minulog rada.

21. Rješenjem Vrhovnog suda F BiH od 11. maja 2023. godine odbačena je revizija apelanata izjavljena protiv drugostepene presude. U obrazloženju odluke, Vrhovni sud F BiH je naveo da vrijednost pobijanog dijela drugostepene presude ne prelazi imovinski cenzus ni za jednog apelanta kao uslov dopuštenosti revizije u smislu člana 237. stav (2) ZPP. Također, Vrhovni sud F BiH je naveo da u konkretnom slučaju nije ostvaren ni zakonski uslov za izuzetno dopuštanje revizije iz člana 237. stav (3) ZPP.

8. AP-4864/23

22. Amir Dedović, Dalibor Ćato, Mladen Bakula, Samir Ramić, Muhidin Čomor, Ivica Klepić, Almedin Lepir, Mamer Bajrami, Amer Omerović, Karlo Jularić, Dalibor Tešanović, Ramo Kadrić, Sedin Muhić, Adnan Muhibić, Suad Cerić i Haris Kaljanac, koje zastupaju Amila Eterović, Omar Eterović i Vedran Eterović advokati iz Sarajeva, podnijeli su 23. novembra 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Vrhovnog suda F BiH broj 65 0 Rs 537523 23 Rev od 4. jula 2023. godine.

23. Presudom Općinskog suda u Sarajevu od 28. marta 2018. godine, koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 10. oktobra 2022. godine, djelimično je usvojen tužbeni zahtjev apelanata i obavezana tužena (Federacija BiH, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, Federalna uprava policije) da im na ime potraživanja iz radnog odnosa (razlika naknade za ishranu i razlika naknade za korištenje godišnjeg odmora) isplati novčane iznose navedene u izreci prvostepene presude. Tužbeni zahtjev apelanata koji se odnosi na naknadu razlike na ime minulog rada je odbijen.

24. Rješenjem Vrhovnog suda F BiH od 11. maja 2023. godine odbačena je revizija apelanata izjavljena protiv drugostepene presude. U obrazloženju odluke, Vrhovni sud F BiH je naveo da vrijednost pobijanog dijela drugostepene presude ne prelazi imovinski cenzus ni za jednog apelanta kao uslov dopuštenosti revizije u smislu člana 237. stav (2) ZPP. Također, Vrhovni sud F BiH je naveo da u konkretnom slučaju nije ostvaren ni zakonski uslov za izuzetno dopuštanje revizije iz člana 237. stav (3) ZPP.

25. S obzirom na to da se navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, shodno članu 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2389/23.

26. Apelanti se u svim apelacijama pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Također, u apelacijama AP-2937/23 i AP-3771/23, apelanti se pozivaju na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana

1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvencije, dok apelantica u apelaciji AP-2761/23 ukazuje i na povredu prava na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, te ističe i da je u tom postupku došlo i do kršenja zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana

14. Evropske konvencije.

27. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

28. U vezi sa navodima apelanata o kršenju prava na pravično suđenje, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da apelanti osporavaju odluke kojima su redovni sudovi odlučivali samo o procesnim pitanjima, tj. ispunjenosti uslova za prekid postupka i povlačenje tužbe, te o procesnoj dopustivosti tužbe i revizije, odnosno nastavljanju postupka radi obezbjeđenja dokaza vještačenjem. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnim slučajevima nije raspravljano o „građanskim pravima ili obavezama“ apelanata u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su navodi apelanata o kršenju prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

29. Imajući u vidu ovakav zaključak, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o povredi prava na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, kao i navodi o kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (kao akcesornih prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, koji su istaknuti u predmetu AP-2761/23, također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

30. Također, Ustavni sud ukazuje da se osporenim odlukama nije odlučivalo ni o pravu na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, na koje su se pozvali apelanti u predmetima AP-2937/23 i AP-3771/23. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su navodi apelanata o kršenju prava na imovinu, također, ratione materiaeinkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

31. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

32. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2389/23 (NLB Banka a.d. Banja Luka i drugi) | Sudska praksa | Aktio