Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2124/23 (S. K. i drugi)
Odluka donesena 19. 12. 2024.
- Neovlašteno lice
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2124/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
19. 12. 2024.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, dopredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i suci Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 19. decembra 2024. godine, u predmetu broj AP-2124/23, rješavajući apelacije koje su podnijeli Srđan Kojić i S. T., na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka d), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Srđan Kojić protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 12 0 U 007851 21 Uvp od 2. veljače 2023. godine i
S. T. protiv Presude Okružnog suda u Prijedoru broj 79 0 P 006627 21 Gž od 2. lipnja 2023. godine,zbog toga što su ih podnijele neovlaštene osobe.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-2124/23
1. Srđan Kojić (u daljnjem tekstu: apelant), podnio je 29. travnja 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 12 0 U 007851 21 Uvp od 2. veljače 2023. godine.
2. Rješenjem prvostupanjskog organa uprave od 17. listopada 2019. godine utvrđeno je da je prestala važiti ekološka dozvola od 8. rujna 2014. godine koja je izdata zainteresiranoj osobi (Z. M.), sa rokom važenja od pet godina, za legalizaciju objekta, koji je bliže označenog u izreci rješenja. Rješenjem drugostupanjskog organa uprave od 28. siječnja 2020. godine odbijena je žalba tužiteljice (D. P.) i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje. Presudom Okružnog suda u Banjaluci od 1. prosinca 2020. godine odbijena je tužba tužiteljice podnesena protiv drugostupanjskog rješenja. Presudom Vrhovnog suda od 2. veljače 2023. godine odbijen je zahtjev tužiteljice za vanredno preispitivanje sudske odluke.
2. AP-3279/23
3. S. T. (u daljnjem tekstu: apelantica), podnijela je 18. srpnja 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Okružnog suda u Prijedoru (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 79 0 P 006627 21 Gž od 2. lipnja 2023. godine.
4. U postupku, koji je okončan osporenom presudom Okružnog suda, odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice (Srpska pravoslavna crkva općina u Demirovcu), kojim je traženo da se obveže tuženi S. M., da joj preda u posjed slobodnu od osoba i stvari nekretninu, koja je bliže označena u izreci prvostupanjske presude. Također, odbijen je protivtužbeni zahtjev tuženog kojim je tražio da se utvrdi da je dosjelošću stekao pravo vlasništva na spornoj nekretnini sa dijelom 1/1, kao i eventualni protivtužbeni zahtjev za osnivanje nužnog prolaza, na način opisan u izreci prvostupanjske presude.
5. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladu članku 32. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2124/23.
6. U navedenim apelacijama, apelanti ukazuju na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Također, apelant u predmetu AP-
2124/23 ukazuje na povredu prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka
1. Protokola broj 1. uz Europsku konvenciju i prava na privatan i obiteljski život, dom i dopisivanje iz članka II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 8. Europske konvencije. Apelant u predmetu AP-
2124/23 navodi da je sljednik tužiteljice iz osporenog postupka, te da je njezin jedini nasljednik na temelju rješenja o nasljeđivanju od 25. ožujka 2021. godine. U predmetu AP-3279/23 apelantica je navela da je osporenom odlukom odbijen protivtužbeni zahtjev njezinog prednika, koji je preminuo nakon prijema navedene odluke. U prilog tome, apelantica je dostavila svoj izvod iz matične knjige rođenih, te izvod iz matične knjige umrlih za tuženog.
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka d) Pravila Ustavnog suda.
Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini. Članak 18. stavak (3) točka d) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
d) apelaciju je podnijela neovlaštena osoba;
8. Ustavni sud podsjeća da je odredbom članka 16. stavak (1) točka b) Pravila Ustavnog suda propisano da su sudionici u postupku pred Ustavnim sudom stranke koje su sudjelovale u postupku u kojem je donesena odluka koja se osporava apelacijom i sud, odnosno organ čija je presuda, odnosno odluka, predmet apelacije (članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine). Također, Ustavni sud podsjeća da je odredbom članka 63. stavak (2) Pravila Ustavnog suda predviđeno da će se u slučaju da ako apelant umre tijekom postupka po apelaciji, postupak obustaviti ukoliko nasljednik u roku od 30 dana od dana smrti ne podnese pismeni zahtjev da preuzima nastavak postupka.
10. U konkretnim slučajevima Ustavni sud zapaža da apelanti nisu bili stranke u postupku, već da su stranke u konkretnim postupcima bile osobe za koje apelanti tvrde da su njihovi prednici. U svezi s tim, Ustavni sud podsjeća da Europski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) iznimno, bliskom srodniku izravne žrtve povrede nekog konvencijskog prava, priznaje aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva u vlastito ime i kad njegovi prigovori nisu vezani uz smrt izravne žrtve. Ovaj stav Europski sud obrazlaže time da podnositelj ima „nasljedni interes“ i da njegovi prigovori otvaraju i moguća važna pitanja koja se odnose na opći interes (vidi, Europski sud, Micallef protiv Malte, presuda od 7. listopada 2009. godine, predstavka broj 17056/06, toč. 44-51). Isto tako, Ustavni sud ukazuje da bi, s obzirom na prigovore na temelju članka 6. Europske konvencije, Europski sud bio spreman priznati aktivnu legitimaciju srodnika bilo kad su prigovori bili od općeg interesa, a podnositelji zahtjeva su, u svojstvu nasljednika, imali legitiman interes nastaviti sa zahtjevom (vidi, Europski sud, Marie-Louise Loyen i Bruneel protiv Francuske, presuda od 3. srpnja 2005. godine, predstavka broj 55929/00, toč. 21-31.), bilo na temelju izravnog učinka na podnositeljeva nasljedna prava (vidi, Europski sud, Cantaragiu protiv Moldove, presuda od 24. ožujka 2020. godine, predstavka broj 13013/11, toč.22-23).
11. Ustavni sud ukazuje da u slučaju kada je prednik apelanata bio stranka u postupku ali ne i sam apelant, te kada je prednik umro prije ili nakon podnošenja apelacije, apelanti-nasljednici dužni su dostaviti rješenje o nasljeđivanju, iz kojeg bi bilo vidljivo da su naslijedili stranku iz postupka u kojem su donesene odluke koje se apelacijom osporavaju. Međutim, apelanti u konkretnim slučajevima nisu dostavili rješenje o nasljeđivanju osoba koje su bile stranaka u konkretnim postupcima. Dakle, apelanti nisu dokazali svoj „nasljedni interes“ u konkretnim slučajevima, pa stoga nisu ovlaštene osobe za podnošenje apelacije Ustavnom sudu (vidi, Ustavni sud, Odluke o dopustivosti br. AP-
707/21 od 19. siječnja 2023. godine i AP-787/21 od 19. siječnja 2023. godine).
12. Imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka d) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijela neovlaštena osoba, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. Sukladno članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić