Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3057/23 (I. V.)

Odluka donesena 18. 10. 2024.

  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Apelacija preuranjena
  • Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3057/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

18. 10. 2024.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici 18. oktobra 2024. godine, u predmetu broj AP-3057/23, rješavajući apelaciju koju je podnio Ilija Vranjković, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tač. l) i m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Ilija Vranjković protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci broj 11 0 U 032591 22 U od 19. aprila 2023. godine, zato što je preuranjena.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Ilija Vranjković zbog dužine trajanja postupka u predmetu Vrhovnog suda Republike Srpske po zahtjevu za vanredno preispitivanje Presude Okružnog suda u Banjaluci broj 11 0 U 032591 22 U od 19. aprila 2023. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

OBRAZLOŽENJE

1. Ilija Vranjković iz Banja Luke (u daljnjem tekstu: apelant), podnio je 4. jula 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 11 0 U 032591 22 U od 19. aprila 2023. godine, te zbog dužine trajanja postupka koji se trenutno vodi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) po zahtjevu za vanredno preispitivanje navedene presude Okružnog suda.

2. Rješenjem prvostepenog organa Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, Filijale Banjaluka (u daljnjem, tekstu: Fond PIO) od 6. juna 2022. godine, koje je potvrđeno rješenjem drugostepenog organa Fonda PIO od 22. jula 2022. godine, određeno je da će apelantu biti isplaćena penzija u određenim novčanim iznosima, kako je to naznačeno u dispozitivu rješenja.

3. Presudom Okružnog suda od 19. aprila 2023. godine odbijena je apelantova tužba protiv rješenja drugostepenog organa Fonda PIO od 22. jula 2022. godine.

4. Prema stanju spisa, apelant je protiv navedene presude podnio Vrhovnom sudu Republike Srpske zahtjev za vanredno preispitivanje navedene prvostepene presude, o kojem još nije odlučeno.

5. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, te smatra da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana

14. Evropske konvencije i opće zabrane diskriminacije iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju. Osim toga, apelant se pozvao i na povredu prava na suđenje u razumnom roku.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava

Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tač. l) i m) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 18. stav (1) i stav (3) tač. l) i m) Pravila Ustavnog suda glase: (1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio. (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

l) apelacija je preuranjena;

m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.

Preuranjenost

7. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred nadležnim Vrhovnim sudom, pa slijedi da je apelacija u odnosu na osporenu presudu Okružnog suda preuranjena. Nakon donošenja odluke o zahtjevu za vanredno preispitivanje presude, nezavisno od vrste te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju, u kojoj je dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8. ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

8. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu.

Neiscrpljivanje pravnih lijekova

9. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispunio formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).

10. U skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno da razmatra apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenicu da se apelacija, pored ostalog, odnosi i na dužinu trajanja postupka, Ustavni sud zapaža da se nisu stekli uslovi za izuzetnu dopustivost apelacije u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda. Naime, apelacija je podnesena nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“ broj 99/20; stupio na snagu 1. januara 2021. godine). Navedeni zakon propisuje pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u RS. Ustavni sud smatra da navedeni zakon predstavlja efektivan pravni lijek koji apelanti, u skladu sa principom supsidijarnosti, trebaju iskoristiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-148/21 od 16. marta 2021. godine, tačka 12., dostupna na internet stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba).

11. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da apelant nije, shodno članu 6. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, prije podnošenja apelacije podnio redovnom sudu pred kojim se vodi postupak zahtjev za ubrzanje postupka sa ciljem zaštite prava na suđenje u razumnom roku, odnosno propustio je da iscrpi efektivan pravni lijek propisan tim zakonom, pa se apelacija, ni u ovom dijelu, ne može razmatrati.

12. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3057/23 (I. V.) | Sudska praksa | Aktio