Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3337/23 (T. K. i M. L.)

Odluka donesena 18. 10. 2024.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Ponavljanje postupka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3337/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

18. 10. 2024.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 18. oktobra 2024. godine, u predmetu broj AP-3337/23 , rješavajući apelaciju koju su podnijeli Tomislav Kožulj i Marija Ljubinković, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58.

Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju su podnijeli Tomislav Kožulj i Marija Ljubinković zbog nedonošenja odluke u razumnom roku po prijedlogu za ponavljanje postupka, koji je nakon podnošenja apelacije okončan Rješenjem Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 Dn 022876 24 Gvlž od 3. aprila 2024. godine, i protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 Dn 022876 24 Gvlž od 3. aprila 2024.godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Tomislav Kožulj iz Srbije i Marija Ljubinković iz Hrvatske (u daljnjem tekstu: apelanti), čiji je punomoćnik Ljilja Kožul advokatica iz Mostara, podnijeli su 20. jula 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog prekomjerne dužine postupka koji su pokrenuli prijedlogom za ponavljanje postupka uknjižbe prava vlasništva/suvlasništva pravosnažno okončanog Rješenjem Kantonalnog suda Mostar (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) 07 0 Dn 022330 22 Gž od 15. februara 2023. godine. Apelanti su 15. marta 2024. godine dostavili i osporili Rješenje Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 022876 23 Gvl 2 od 29. februara 2024. godine, dok su 26. aprila 2024. godine dostavili i osporili Rješenje Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 022876 24 Gvlž od 3. aprila 2024.godine.

2. Rješenjem Kantonalnog suda od 29. februara 2024. godine, koje je potvrđeno osporenim rješenjem tog suda od 3. aprila 2024.godine, odbijen je prijedlog apelanata za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog rješenjem Kantonalnog suda od 15. februara 2023. godine. U obrazloženju osporene odluke Kantonalni sud je ukazao da nisu ispunjeni uvjeti za ponavljanje postupka u smislu člana 255. stav 1. tač. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

3. Apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije i člana 17. Evropske konvencije, te smatraju da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.

4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

5. Ustavni sud ukazuje da se navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje odnose na postupak o prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka. Ustavni sud je, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava i svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka, u principu, nije postupak u kojem se utvrđuju „građanska prava i obveze“, tj. nije se raspravljalo o meritumu pritužbe, nego samo o postojanju uvjeta da se odobri ponovni postupak (vidi, između ostalih, odluku Ustavnog suda AP-1040/07 od 26. juna 2007. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Samo kada se u takvom postupku, s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slučaja, radi o utvrđivanju apelantovih „građanskih prava i obveza“, može se utvrditi da su takve apelacije dopustive.

6. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se, u okolnostima konkretnog slučaja, u postupku po prijedlogu apelanata za ponavljanje postupka nije odlučivalo o njihovim „građanskim pravima i obvezama“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti o pravu na imovinu u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, već samo o tome da li su ispunjeni formalni zakonski uvjeti za ponavljanje postupaka. Stoga, takav postupak ne ulazi u obim prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti pokreće pitanje prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

7. Također, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o kršenju člana 17. Evropske konvencije, odnosno o kršenju prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije i zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, u vezi sa pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3337/23 (T. K. i M. L.) | Sudska praksa | Aktio