Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2461/24 (N. H.)
Odluka donesena 19. 12. 2024.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
- Povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum)
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2461/24
Apelacija
Odluka o dopustivosti
19. 12. 2024.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, dopredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i suci Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 19. prosinca 2024. godine, u predmetu broj AP-2461/24, rješavajući apelaciju koju je podnio Nedžad Hodžić, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) toč. h) i m), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Nedžad Hodžić protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 I 031739 24 Ži od 2. travnja 2024. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Nedžad Hodžić protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 I 031739 23 I 2 od 16. svibnja 2024. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekovi mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. Nedžad Hodžić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Nedžla Šehić odvjetnica iz Sarajeva, podnio je 11. lipnja 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 I 031739 23 I 2 od 16. svibnja 2024. godine i Rješenja Suda BiH broj S1 3 I 031739 24 Ži od 2. travnja 2024. godine. Također, apelant je podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud naložio obustavu prinudne naplate koja je određena rješenjem o ovrsi Suda BiH od 27. studenog 2023. godine.
2. Rješenjem o ovrsi Suda BiH od 27. studenog 2023. godine, po prijedlogu vjerovnika (Kazneno odjeljenje Suda BiH), na temelju pravomoćnog rješenja tog suda od 7. rujna 2018. godine, protiv apelanta kao dužnika, određena je ovrha na apelantovim novčanim sredstvima i na suvlasničkom dijelu njegovih nekretnina.
3. Rješenjem Suda BiH od 29. siječnja 2024. godine, koje je potvrđeno rješenjem tog suda od 2. travnja 2024. godine, odbijen je apelantov prijedlog za povrat u prijašnje stanje. U obrazloženju osporenog rješenja Sud BiH je ukazao da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za povrat u prijašnje stanje propisani člankom 268. stavak (1) Zakona o parničnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
4. Rješenjem Suda BiH od 16. svibnja 2024. godine, treća osoba (S. H. – apelantova starateljica) je upućena da u roku od 15 dana od dana prijema tog rješenja pokrene parnični postupak radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe, tj. na suvlasničkom dijelu apelantovih nekretnina, nije dopuštena. U pouci o pravnom lijeku je navedeno da protiv tog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu, dok treća osoba može izjaviti prigovor Vijeću Upravnog odjeljenja tog suda u roku od 8 dana od dana prijema rješenja.
5. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), te prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Osim toga, apelant se pozvao na povredu prava na život iz članka II/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 2. Europske konvencije i zabranu mučenja iz članka II/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 3. Europske konvencije.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) toč. h) i m) Pravila Ustavnog suda.
Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) toč. h) i m) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu. Ratione materiae u odnosu na rješenje Suda BiH od 2. travnja 2024. godine
7. Razmatrajući pitanje primjenjivosti članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije, Ustavni sud zapaža da se apelantovi navodi o povredi prava na pravično suđenje odnose na odluku u kojoj se odlučivalo o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. U svezi s tim, Ustavni sud smatra da se u konkretnom postupku nije odlučivalo o „građanskim pravima ili obvezama“, već samo o tome jesu li ispunjeni formalni zakonski uvjeti da se dopusti povrat u prijašnje stanje. S obzirom na to, slijedi da je apelacija u odnosu na navodno kršenje člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-73/02 od 25. srpnja 2003. godine i AP-
1007/22 od 6. srpnja 2022. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba).
8. U odnosu na apelantove navode o povredi prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, Ustavni sud ukazuje da se osporenom odlukom nije odlučivalo ni o imovinskom pravu apelanta. Iz toga slijedi da je apelacija i u odnosu na navode o povredi prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka
1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju također ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. Također, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o kršenju ostalih prava na koja se apelant pozvao (vidi točku 5. ove odluke) ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Neiscrpljivanje pravnih lijekova u odnosu na rješenje Suda BiH od 16. svibnja 2024. godine
10. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora doći do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je učinkovit i adekvatan da ispita nižestupanjsku odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome, apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili izvanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispunio formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uvjeta) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan člankom 18. stavak (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. listopada 2004. godine i AP-106/04 od 18. siječanj 2005. godine).
11. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da apelant, prije podnošenja apelacija, nije iscrpio sve učinkovite pravne lijekove moguće prema zakonu. Naime, apelant je propustio da, u skladu sa odredbama članka 11. Zakona o ovršnom postupku pred Sudom BiH („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 18/03), u propisanom roku izjavi žalbu sudu, čime je propustio iscrpiti učinkovite pravne lijekove. Imajući to u vidu, proizlazi da se apelacija ne može razmatrati budući da apelant nije ispunio uvjet iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
12. Imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) toč. h) i m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere.
14. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić