Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4219/24 (I. K. i drugi)
Odluka donesena 19. 12. 2024.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4219/24
Apelacija
Odluka o dopustivosti
19. 12. 2024.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 19. decembra 2024. godine, u predmetu broj AP-4219/24 , rješavajući apelaciju koju su podnijeli Igbala Kozica i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju su podnijeli Igbala Kozica, Ahmed Kozica i Arun Ramizagić protiv Rješenja Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 942171 23 I 2 od 24. septembra 2024. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Igbala Kozica, Ahmed Kozica i Arun Ramizagić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Sarajeva, koje zastupa Nejla Ahmetspahić, advokat iz Sarajeva, podnijeli su 18. oktobra 2024. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 I 942171 23 I 2 od 24. septembra 2024. godine. Također, apelanti su podnijeli zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud „obustavio izvršenje u konkretnom postupku“, te ukinuo navedeno rješenje Općinskog suda i predmet dostavio na hitno odlučivanje Vrhovnom sudu Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud).
2. Rješenjem Općinskog suda od 24. septembra 2024. godine odbijen je zahtjev apelanata za pokretanje postupka pred Vrhovnim sudom radi rješavanja spornog pravnog pitanja. U obrazloženju osporenog rješenja Općinski sud je naveo da iz stanja spisa proizlazi da su apelanti podnijeli navedeni zahtjev u vezi sa „spornim pitanjem“ u izvršnom postupku u kojem apelanti imaju svojstvo izvršenika. U vezi s tim, ukazao je da je o pitanju za koje apelanti smatraju da je sporno, već donesena pravosnažna odluka Kantonalnog suda u Sarajevu od 7. juna 2024. godine, a u kojem je već odlučeno o navodima koje apelanti ponovno ističu. Pri tome, istakao je da se u konkretnom nije ni radilo o situaciji u kojoj je postojao veći broj predmeta, te da je stoga postojala potreba za zauzimanjem stava o spornom pravnom pitanju u smislu odredbe člana 61a. stav (1) Zakona o parničnom postupku u vezi sa članom 21. Zakona o izvršnom postupku. Slijedom toga, Općinski sud je odbio navedeni zahtjev zasnivajući svoje odlučenje na stavu Vrhovnog suda izraženom u odluci broj 32 0 Rs 311163 17 Spp od 20. decembra 2017. godine.
3. Apelanti smatraju da im je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Naročito ističu da Općinski sud nije mogao odlučiti o zahtjevu za rješavanje spornog pravnog pitanja, te da je bio dužan da dostavi cjelokupan spis predmeta Vrhovnom sudu radi donošenja odluke. U vezi s tim, smatraju da im je na taj način uskraćeno pravo na pristup sudu, te da im nije data mogućnost izjavljivanja posebne žalbe. Slijedom toga, apelanti se pozivaju i na povredu prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
5. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
6. Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
7. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi, Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da je u konkretnom postupku odbijen zahtjev apelanata za pokretanje postupka pred Vrhovnim sudom radi rješavanja spornog pravnog pitanja. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da se u tom postupku odlučivalo samo o ispunjenosti uvjetā da se pravno pitanje, koje su apelanti označili kao sporno, uputi Vrhovnom sudu na odlučivanje, pa se shodno tome nije odlučivalo o bilo kakvim „građanskim pravima i obavezama“ apelanata u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Europske konvencije nije primjenjiv u konkretnom slučaju, pa slijedi da su navodi apelanata u vezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materie inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom postupku nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te su stoga i navodi apelanata o povredi prava na imovinu ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. Imajući u vidu ovakav zaključak, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o povredi prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije (kao akcesorno pravo) u vezi sa pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati zahtjev apelanata za donošenje privremene mjere.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić