Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2194/24 (N. G. i drugi)

Odluka donesena 19. 12. 2024.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Ponavljanje postupka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2194/24

Apelacija

Odluka o dopustivosti

19. 12. 2024.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 19. decembra 2024. godine, u predmetu broj AP-2194/24 , rješavajući apelacije koje su podnijeli Nediljko Grubišić i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: Nediljko Grubišić protiv Rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj 64 0 P 014301 23 Gvlž od 8. aprila 2024. godine;

Momir Blanuša protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 17 0 P 003638 24 Gvlž 2 od 19. aprila 2024. godine;

K.Č. protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 227596 24 Rsvlž od 28. februara 2024. godine i

Edin Ćatović protiv Rješenja Okružnog suda u Trebinju broj 95 0 P 053979 24 Gvlž od 27. maja 2024. godine,zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-2194/24

1. Nediljko Grubišić iz Zagreba (u daljnjem tekstu: apelant), čiji je punomoćnik Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 26. maja 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj 64 0 P 014301 23 Gvlž od 8. aprila 2024. godine.

2. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Kantonalnog suda u Širokom Brijegu, odbijen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom prvostepenog suda u od 19. septembra 2012. godine, zbog propuštanja. U obrazloženju osporene odluke sud je ukazao da ne postoje razlozi za ponavljanje postupka iz člana 255. tačka 8. Zakona o parničnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

2. AP-2608/24

3. Momir Blanuša iz Bihaća (u daljnjem tekstu: apelant), čiji je punomoćnik Alen Mešić advokat iz Bihaća, podnio je 20. juna 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 17 0 P 003638 24 Gvlž 2 od 19. aprila 2024. godine.

4. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Kantonalnog suda u Bihaću, odbijen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom prvostepenog suda od 11. decembra 2017. godine. U obrazloženju osporene odluke sud je ukazao da nema uvjeta za usvajanje prijedloga za ponavljanje postupka, u smislu člana 255. stav 1. tačka 9. u vezi sa članom 256. stav 2. Zakona o parničnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

3. AP-3065/24

5. K.Č. (u daljnjem tekstu: apelant ili K.Č.), podnio je 17. jula 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 227596 24 Rsvlž od 28. februara 2024. godine.

6. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu, odbijen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 13. decembra 2018. godine. U obrazloženju osporene odluke sud je ukazao da nema uvjeta za usvajanje prijedloga za ponavljanje postupka, u smislu člana 255. stav 1. tačka 9. u vezi sa članom 256. stav 2. Zakona o parničnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

4. AP-3114/24

7. K.Č., čiji je punomoćnik Elmir Jahić advokat iz Sarajeva, podnio je 19. jula 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 227596 24 Rsvlž od 28. februara 2024. godine.

8. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu, odbijen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 13. decembra 2018. godine. U obrazloženju osporene odluke sud je ukazao da nema uvjeta za usvajanje prijedloga za ponavljanje postupka, u smislu člana 255. stav 1. tačka 9. u vezi sa članom 256. stav 2. Zakona o parničnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

5. AP-3301/24

9. Edin Ćatović iz Trebinja (u daljnjem tekstu: apelant), čiji su punomoćnici Avdo Salihbegović i Hajrudin Kapetanović advokati iz Sarajeva, podnio je 1. augusta 2024 .godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda u Trebinju (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 95 0 P 053979 24 Gvlž od 27. maja 2024. godine.

10. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Okružnog suda, odbijen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom prvostepenog suda od 8. aprila 2019. godine, zbog propuštanja. U obrazloženju osporene odluke Okružni sud je ukazao da je apelantov prijedlog neosnovan, jer nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka predviđeni članom 255. stav 1. točka 2.,te čl. 258. i 259. Zakona o parničnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

11. S obzirom na to da sve navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, shodno članu 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2194/24.

12. Apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pored toga, apelant u predmetu broj AP-3114/24 smatra da je došlo do kršenja člana 5. tač. e) i i) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i čl. 6. i 7.Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

13. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

14. Ustavni sud ukazuje da se navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje odnose na odluke donesene u postupcima u kojima se odlučivalo o prijedlozima za ponavljanje pravosnažno okončanih postupaka. Ustavni sud je, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava i svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka, u principu, nije postupak u kojem se utvrđuju „građanska prava i obveze“, tj. nije se raspravljalo o meritumu pritužbe, nego samo o postojanju uvjeta da se odobri ponovni postupak (vidi, između ostalih, odluku Ustavnog suda AP-1040/07 od 26. juna 2007. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Samo kada se u takvom postupku, s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slučaja, radi o utvrđivanju apelantovih „građanskih prava i obveza“, može se utvrditi da su takve apelacije dopustive.

15. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se, u okolnostima konkretnih slučajeva, u postupcima po prijedlozima apelanata za ponavljanje postupaka nije odlučivalo o njihovim „građanskim pravima i obvezama“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti o pravu na imovinu u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, već samo o tome da li su ispunjeni formalni zakonski uvjeti za ponavljanje postupaka. Stoga, takvi postupci ne ulaze u obim prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti pokreću pitanje prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana

1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga su apelacije u konkretnim slučajevima ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

16. Nadalje, Ustavni sud ukazuje da se osporenom odlukom u predmetu broj AP-3114/24 nije odlučivalo ni o pravima iz člana 5. tač. e) i i) Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije i čl. 6. i 7.Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, na koja se apelant pozvao. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su apelantovi navodi o kršenju tih prava, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

17. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

18. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2194/24 (N. G. i drugi) | Sudska praksa | Aktio