Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2194/24 (N. G. i drugi)
Odluka donesena 19. 12. 2024.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Ponavljanje postupka
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2194/24
Apelacija
Odluka o dopustivosti
19. 12. 2024.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 19. decembra 2024. godine, u predmetu broj AP-2194/24 , rješavajući apelacije koje su podnijeli Nediljko Grubišić i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: Nediljko Grubišić protiv Rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj 64 0 P 014301 23 Gvlž od 8. aprila 2024. godine;
Momir Blanuša protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 17 0 P 003638 24 Gvlž 2 od 19. aprila 2024. godine;
K.Č. protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 227596 24 Rsvlž od 28. februara 2024. godine i
Edin Ćatović protiv Rješenja Okružnog suda u Trebinju broj 95 0 P 053979 24 Gvlž od 27. maja 2024. godine,zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-2194/24
1. Nediljko Grubišić iz Zagreba (u daljnjem tekstu: apelant), čiji je punomoćnik Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 26. maja 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj 64 0 P 014301 23 Gvlž od 8. aprila 2024. godine.
2. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Kantonalnog suda u Širokom Brijegu, odbijen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom prvostepenog suda u od 19. septembra 2012. godine, zbog propuštanja. U obrazloženju osporene odluke sud je ukazao da ne postoje razlozi za ponavljanje postupka iz člana 255. tačka 8. Zakona o parničnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
2. AP-2608/24
3. Momir Blanuša iz Bihaća (u daljnjem tekstu: apelant), čiji je punomoćnik Alen Mešić advokat iz Bihaća, podnio je 20. juna 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 17 0 P 003638 24 Gvlž 2 od 19. aprila 2024. godine.
4. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Kantonalnog suda u Bihaću, odbijen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom prvostepenog suda od 11. decembra 2017. godine. U obrazloženju osporene odluke sud je ukazao da nema uvjeta za usvajanje prijedloga za ponavljanje postupka, u smislu člana 255. stav 1. tačka 9. u vezi sa članom 256. stav 2. Zakona o parničnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
3. AP-3065/24
5. K.Č. (u daljnjem tekstu: apelant ili K.Č.), podnio je 17. jula 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 227596 24 Rsvlž od 28. februara 2024. godine.
6. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu, odbijen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 13. decembra 2018. godine. U obrazloženju osporene odluke sud je ukazao da nema uvjeta za usvajanje prijedloga za ponavljanje postupka, u smislu člana 255. stav 1. tačka 9. u vezi sa članom 256. stav 2. Zakona o parničnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
4. AP-3114/24
7. K.Č., čiji je punomoćnik Elmir Jahić advokat iz Sarajeva, podnio je 19. jula 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 227596 24 Rsvlž od 28. februara 2024. godine.
8. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu, odbijen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 13. decembra 2018. godine. U obrazloženju osporene odluke sud je ukazao da nema uvjeta za usvajanje prijedloga za ponavljanje postupka, u smislu člana 255. stav 1. tačka 9. u vezi sa članom 256. stav 2. Zakona o parničnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
5. AP-3301/24
9. Edin Ćatović iz Trebinja (u daljnjem tekstu: apelant), čiji su punomoćnici Avdo Salihbegović i Hajrudin Kapetanović advokati iz Sarajeva, podnio je 1. augusta 2024 .godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda u Trebinju (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 95 0 P 053979 24 Gvlž od 27. maja 2024. godine.
10. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Okružnog suda, odbijen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom prvostepenog suda od 8. aprila 2019. godine, zbog propuštanja. U obrazloženju osporene odluke Okružni sud je ukazao da je apelantov prijedlog neosnovan, jer nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka predviđeni članom 255. stav 1. točka 2.,te čl. 258. i 259. Zakona o parničnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
11. S obzirom na to da sve navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, shodno članu 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2194/24.
12. Apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pored toga, apelant u predmetu broj AP-3114/24 smatra da je došlo do kršenja člana 5. tač. e) i i) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i čl. 6. i 7.Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.
13. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
14. Ustavni sud ukazuje da se navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje odnose na odluke donesene u postupcima u kojima se odlučivalo o prijedlozima za ponavljanje pravosnažno okončanih postupaka. Ustavni sud je, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava i svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka, u principu, nije postupak u kojem se utvrđuju „građanska prava i obveze“, tj. nije se raspravljalo o meritumu pritužbe, nego samo o postojanju uvjeta da se odobri ponovni postupak (vidi, između ostalih, odluku Ustavnog suda AP-1040/07 od 26. juna 2007. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Samo kada se u takvom postupku, s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slučaja, radi o utvrđivanju apelantovih „građanskih prava i obveza“, može se utvrditi da su takve apelacije dopustive.
15. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se, u okolnostima konkretnih slučajeva, u postupcima po prijedlozima apelanata za ponavljanje postupaka nije odlučivalo o njihovim „građanskim pravima i obvezama“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti o pravu na imovinu u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, već samo o tome da li su ispunjeni formalni zakonski uvjeti za ponavljanje postupaka. Stoga, takvi postupci ne ulaze u obim prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti pokreću pitanje prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana
1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga su apelacije u konkretnim slučajevima ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
16. Nadalje, Ustavni sud ukazuje da se osporenom odlukom u predmetu broj AP-3114/24 nije odlučivalo ni o pravima iz člana 5. tač. e) i i) Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije i čl. 6. i 7.Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, na koja se apelant pozvao. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su apelantovi navodi o kršenju tih prava, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
17. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
18. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić