Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1244/24 (UniCredit Bank d.d. Mostar i drugi)

Odluka donesena 19. 12. 2024.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1244/24

Apelacija

Odluka o dopustivosti

19. 12. 2024.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici 19. decembra 2024. godine, u predmetu broj AP-1244/24, rješavajući apelacije koje su podnijeli UniCredit Bank d.d. Mostar i „Interijer Exlusive“ d.o.o. Brčko distrikt, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14 i 47/23), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: UniCredit Bank d.d. Mostar protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 09 0 Dn 027664 21 Gž 2 od 21. decembra 2023. godine i

„Interijer Exlusive“ d.o.o. Brčko distrikt protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 06 0 U 017563 23 Uvp od 10. januara 2024. godine,zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-1244/24

1. UniCredit Bank d.d. Mostar sa sjedištem u Mostaru (u daljnjem tekstu: apelant), čiji je punomoćnik Femil Čurt advokat iz Sarajeva, podnio je 22. marta 2024. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 09 0 Dn 027664 21 Gž 2 od 21. decembra 2023. godine.

2. Rješenjem Zemljišnoknjižnog ureda prvostepenog suda od 10. juna 2021. godine, koje je potvrđeno osporenim rješenjem Kantonalnog suda, u relevantnom dijelu, odbijen je apelantov prijedlog radi ispravke pogrešnog upisa u zemljišnoknjižnim ulošcima, odnosno ispravke redoslijeda upisa zabilježbi prvenstvenog reda založnog prava na nekretninama u državnom vlasništvu sa pravom korištenja radi podizanja poslovnog objekta u korist JP Agrokomerc Velika Kladuša i određena zabilježba odbijanja to prijedloga. Kantonalni sud je u obrazloženju rješenja naveo da je prvostepeni sud odbio taj apelantov prijedlog na osnovu člana 42. stav 2. i člana 43. stav 2. tačka 4. Zakona o zemljišnim knjigama, jer nisu ispunjene pretpostavke za upis u skladu sa članom 3. tog zakona.

2. AP-1873/24

3. „Interijer Exlusive“ d.o.o. Brčko distrikt (u daljnjem tekstu: apelant), čiji je punomoćnik Marko Medarević advokat iz Sarajeva, podnio je 4. maja 2024. apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 06 0 U 017563 23 Uvp od 10. januara 2024. godine.

4. Rješenjem prvostepenog organa uprave od 29. decembra 2021. godine, koje je potvrđeno rješenjem drugostepenog organa uprave od 30. novembra 2022. godine, odbijen je apelantov zahtjev za upis zabilježbe spora u katastru nekretnina na osnovu tužbe za naknadu štete.

5. Presudom prvostepenog suda od 26 septembra 2023. godine, koja je potvrđena osporenom presudom Vrhovnog suda, odbijena je kao neosnovana apelantova tužba protiv navedenog rješenja drugostepenog organa uprave. Vrhovni sud je u obrazloženju presude ukazao da je prema članu 134. stav 1. Zakona o primjeru i katastru nekretnina upis zabilježbe spora u katastru nekretnina dozvoljen samo ako se uknjižba osporava pred sudom i traži povrat u prijašnje stanje, ili ako se pokrene spor za utvrđivanje prava na nekretninama stečenim po samom zakonu, uz dokaz o pokretanju postupka pred sudom. U tom pogledu, sud je istakao da je apelant podnio tužbu protiv tri tužena pravna lica, radi naknade štete. Apelant je na osnovu te tužbe podnio zahtjev za upis zabilježbe spora u katastru nekretnina. U odnosu na taj zahtjev, sud je istakao da se u apelantovom slučaju ne radi o sporu o valjanosti pravnog posla na osnovu kojeg je provedena uknjižba prava vlasništva konkretne nekretnine. Stoga je potvrdio kao pravilan zaključak nadležnih organa uprave i prvostepenog suda da nije postojao zakonski osnov za upis zabilježbe spora u katastaru nekretnina na osnovu te tužbe.

Spajanje predmeta

6. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će se voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-1244/24.

7. Apelanti su se pozvali na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant u predmetu broj AP-1244/24 ukazuje na povredu prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.

8. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

9. S obzirom na to da apelanti smatraju da im je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, potrebno je da Ustavni sud prvo odgovori na pitanje da li konkretni postupci uživaju zaštitu člana 6. stav 1. Evropske konvencije i člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. Primjenjivost se određuje odgovorom na pitanje da li se u ovim postupcima odlučivalo o građanskim pravima i obvezama apelanata, odnosno da li je ishod postupaka bio odlučujući za njihova prava i obveze.

Dopustivost u odnosu na navode iz apelacije AP-1244/24

10. Ustavni sud primjećuje da apelant osporava odluku donesenu u postupku u kojem je odbijen njegov prijedlog za ispravku pogrešnog upisa u zemljišnoknjižnim ulošcima, odnosno ispravku redoslijeda upisa zabilježbi prvenstvenog reda založnog prava na nekretninama. Ustavni sud zapaža da se u tom postupku u suštini odlučivalo samo o tome da li su ispunjene zakonske pretpostavke za upis tražene ispravke u zemljišnoj knjizi, iz čega proizlazi da taj postupak nije bio odlučujući za apelantova građanska prava. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da ovaj postupak ne ulazi u opseg primjene člana 6. Evropske konvencije, jer apelant u tom postupku ne uživa zaštitu prema članu II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članu 6. Evropske konvencije. Također, Ustavni sud zaključuje da se nije odlučivalo ni o apelantovom pravu na „imovinu“ u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, odnosno člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine, već samo o ispunjenosti zakonskih pretpostavki za upis tražene ispravke u zemljišnoj knjizi, kako je to već navedeno.

11. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije, te član II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju nisu primjenjivi u konkretnom slučaju, pa slijedi da su apelantovi navodi u vezi sa povredom prava na pravično suđenje i prava na imovinu ratione materie inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

12. Imajući u vidu da su apelantovi navodi o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi o povredi prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Dopustivost u odnosu na navode iz apelacije AP 1873/24

13. Ustavni sud primjećuje da apelant osporava odluku donesenu u postupku u kojem je odbijen njegov zahtjev za upis zabilježbe spora u katastru nekretnina. U vezi s tim, Ustavni sud upućuje na svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za upis zabilježbe spora nije postupak kojim se određuju građanska prava i obveze, jer zabilježba spora u zemljišnim knjigama glede određenih nekretnina, čak i kada se ostvare uvjeti za upis, ne daje nosiocu prava upisa bilo kakva vlasnička prava na nekretninama (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-2056/15 od 22. decembra 2016. godine, AP-4671/17 od 11. septembra 2018. godine, AP-1278/20 od 6. maja 2020. godine, broj AP-

2430/21 od 8. septembra 2021. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). S obzirom na to da se osporenom odlukom odlučivalo o apelantovom zahtjevu za upis zabilježbe spora u katastru nekretnina/ zemljišnim knjigama, Ustavni sud zaključuje da u tom slučaju nije raspravljano o njegovim „građanskim pravima ili obavezama“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti je ishod postupka bio odlučujući za njegova građanska prava i obaveze.

14. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv u konkretnom slučaju, pa slijedi da su apelantovi navodi u vezi sa povredom prava na pravično suđenje i ratione materie inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

15. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

16. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1244/24 (UniCredit Bank d.d. Mostar i drugi) | Sudska praksa | Aktio