Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2502/24 (N.H. i drugi)
Odluka donesena 19. 12. 2024.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Ponavljanje postupka
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2502/24
Apelacija
Odluka o dopustivosti
19. 12. 2024.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 19. decembra 2024. godine, u predmetu broj AP-2502/24 , rješavajući apelacije N. H. i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
N. H. protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 03 0 U 023775 24 Uvp od 3. aprila 2024. godine;
Z. K. protiv Rješenja Okružnog suda u Bijeljini broj 12 0 Rs 009932 24 Rsvlž od 10. juna 2024. godine;
A. F. protiv Presude Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 U 017000 23 Uvp 2 od 29. maja 2024. godine;
Ferid Podrug protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 578980 23 Gvlž od 26. jula 2024. godine i
Željko Jandrić protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 Rs 276820 24 Rsvlž od 13. septembra 2024. godine,zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-2502/24
1. N. H. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Tuzle, kojeg zastupa Mirza Hrustić, advokat iz Tuzle,podnio je 14. juna 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 03 0 U 023775 24 Uvp od 3. aprila 2024. godine.
2. U postupku, u kojem je donesena osporena presuda Vrhovnog suda, odbačen je apelantov prijedlog za obnovu postupka okončanog rješenjem Službe za ekonomski razvoj, poduzetništvo i poljoprivredu Grada Tuzle od 12. septembra 2022. godine. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud je ukazao da apelant nije bio stranka u upravnom postupku čije je ponavljanje tražio. U vezi s tim, naveo je da Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima ne propisuje mogućnost da vlasnici susjednih nekretnina budu učesnici u postupku donošenja rješenja o obavljanju obrtničke djelatnosti. S obzirom na to da prijedlog za ponavljanje postupka može podnijeti samo stranka iz razloga propisanih odredbom člana 246. stav (1) tačka 9. Zakona o upravnom postupku Federacije BiH (u daljnjem tekstu: ZUP FBiH), Vrhovni sud je zaključio da su organi uprave pravilno postupili kada su odbacili apelantov prijedlog jer je podnesen od neovlaštenog lica.
2. AP-2911/24
3. Z. K. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Doboja, podnio je 9. jula 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 12 0 Rs 009932 24 Rsvlž od 10. juna 2024. godine.
4. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Okružnog suda, odbačen je apelantov prijedlog za obnovu postupka okončanog presudom Okružnog suda u Banjaluci od 29. jula 2019. godine. U obrazloženju osporene odluke Okružni sud je naveo da je apelant podnio prijedlog za ponavljanje postupka kojim je ukazivao da su ispunjeni razlozi propisani odredbom člana 255. stav (1) tačka 9. Zakona o parničnom postupku Republike Srpske (u daljnjem tekstu: ZPP RS). Međutim, Okružni sud je istakao da je prvostepeni sud pravilno zaključio da je navedeni prijedlog neblagovremen, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
3. AP-3096/24
5. A. F. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Mostara, koju zastupa Sadudin Zaklan, advokat iz Mostara, podnijela je 19. jula 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 07 0 U 017000 23 Uvp 2 od 29. maja 2024. godine.
6. U postupku, u kojem je donesena osporena presuda Kantonalnog suda, odbačen je apelantičin prijedlog za obnovu postupka okončanog rješenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko – neretvanskog kantona od 28. marta 2013. godine. U obrazloženju osporene odluke Kantonalni sud je naveo da je apelantica podnijela prijedlog za ponavljanje postupka kojim je ukazivala da joj nikada nije dostavljeno navedeno rješenje, te da joj je stoga onemogućeno da učestvuje u postupku. Međutim, Kantonalni sud je naveo da je prvostepeni sud jasno ukazao da je apelantica lično primila navedeno rješenje, a koju činjenicu potvrđuje dostavnica od 29. marta 2013. godine. Imajući u vidu navedeno, zaključio je da je apelantici bilo omogućeno da učestvuje u okončanom upravnom postupku, te da stoga nisu ispunjeni uvjeti za ponavljanje tog postupka u smislu odredbe člana 246. stav (1) tačka 9. ZUP FBiH.
4. AP-4002/24
7. Ferid Podrug (u daljnjem tekstu: apelant) iz Foče, kojeg zastupa Enver Baždar, advokat iz Sarajeva, podnio je 4. oktobra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 578980 23 Gvlž od 26. jula 2024. godine.
8. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Kantonalnog suda, odbijen je apelantov prijedlog za obnovu postupka okončanog presudom Općinskog suda u Sarajevu od 26. decembra 2018. godine. U obrazloženju osporene odluke Kantonalni sud je ukazao da nisu ispunjeni uvjeti za ponavljanje postupka propisani odredbom člana 255. stav (1) tačka 2. Zakona o parničnom postupku Federacije BiH, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
5. AP-4374/24
9. Željko Jandrić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, kojeg zastupa Radovan Jandrić, apelantov otac, podnio je 30. oktobra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 Rs 276820 24 Rsvlž od 13. septembra 2024. godine.
10. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Okružnog suda, odbijen je apelantov prijedlog za obnovu postupka okončanog presudom tog suda od 9. augusta 2023. godine. U obrazloženju osporene odluke Okružni sud je ukazao da nisu ispunjeni uvjeti za ponavljanje postupka propisani odredbom člana 255. stav (1) tačka 9. ZPP RS, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
11. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, shodno članu 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2502/24.
12. Iz svih apelacijā proizlazi da apelanti ukazuju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Pored toga, apelanti u apelacijama br. AP-2502/24 i AP-3096/24 se pozivaju i na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Osim toga, apelant u apelaciji broj AP-2502/24 ukazuju na povredu prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, dok se apelantica u apelaciji broj AP-3096/24 poziva na kršenje zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije u vezi sa pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu. Konačno, apelant se u apelaciji broj AP-2911/24 pozvao i na povredu člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, te da je došlo do kršenja opšte zabrane diskriminacije iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.
13. Pri ispitivanju dopustivosti apelacijā Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
14. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
15. Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
16. Ustavni sud ukazuje da se navodi o povredi ustavnih prava odnose na odluke donesene u postupcima u kojim se odlučivalo o prijedlozima za ponavljanje pravosnažno okončanih postupaka. Ustavni sud je, rješavajući brojne ovakve apelacije, konstantno ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava i svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka u kojem je prijedlog za ponavljanje odbačen ili odbijen, u principu, nije postupak u kojem se utvrđuju „građanska prava i obaveze“, tj. ne raspravlja se o meritumu spora, nego se samo odlučuje o postojanju uvjetā da se odobri ponavljanje postupka (vidi, Ustavni sud, između ostalih, Odluka o dopustivosti broj AP-4717/23 od 19. juna 2024. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Samo kada se u takvom postupku, s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slučaja, radi o utvrđivanju apelantovih „građanskih prava i obaveza“, može se utvrditi da su takve apelacije dopustive.
17. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se, u okolnostima konkretnog slučaja, u postupcima po prijedlozima apelanata za ponavljanje postupaka nije odlučivano o njihovim „građanskim pravima i obavezama“ u smislu člana 6. Evropske konvencije, već samo o tome da li su ispunjeni formalni zakonski uvjeti za ponavljanje postupaka. Stoga, takvi postupci ne ulazi u obim prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
18. Također, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnim postupcima nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te su stoga navodi apelanata u predmetima br. AP-2502/24 i AP-3096/24 o povredi prava na imovinu ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
19. Imajući u vidu ovakav zaključak, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o povredi prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, te navodi o kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (kao akcesorna prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, koje su istakli pojedini apelanti ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Osim toga, u odnosu na navode o povredi drugih ustavnih i konvencijskih prava, koje su istakli pojedini apelanti (vidi tačku 12. ove odluke), Ustavni sud zaključuje da su i ti navodi, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
20. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
21. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić