Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-921/24 (PUBLICUM d.o.o. Sarajevo i drugi)

Odluka donesena 19. 12. 2024.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum)
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-921/24

Apelacija

Odluka o dopustivosti

19. 12. 2024.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 19. decembra 2024. godine, u predmetu broj AP-921/24 , rješavajući apelacije koje su podnijeli PUBLICUM d.o.o. Sarajevo i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: PUBLICUM d.o.o. Sarajevo protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Ps 487773 22 Rev od 3. novembra 2023. godine;

Joško Dodig protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 08 0 U 006533 23 Uvp od 11. januara 2024. godine;

Mira Kotarac protiv Rješenja Kantonalnog suda u Livnu broj 68 2 Pr 034224 23 Pžp od 20. februara 2024. godine i

ZVEČEVO d.d. Požega protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Ps 906791 23 Pž od 20. marta 2024. godine,zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-921/24

1. PUBLICUM d.o.o. Sarajevo iz Sarajeva (u daljnjem tekstu: apelant), čiji je punomoćnik Velija Sabljić advokat iz Sarajeva, podnio je 4. marta 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 Ps 487773 22 Rev od 3. novembra 2023. godine.

2. Rješenjem Vrhovnog suda od 14. jula 2022. godine odbačena je kao nedopuštena apelantova revizija protiv drugostepene presude od 2. februara 2022. godine, jer je podnesena od neovlaštenog lica. Vrhovni sud je u obrazloženju rješenja istakao da je apelantova direktorica izjavila i potpisala reviziju, ali uz nju nije priložila dokaz da ima položen pravosudni ispit, što je protivno članu 301b. Zakona o parničnom postupku (ZPP). Apelant je protiv ovog rješenja podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje.

3. Rješenjem Vrhovnog suda od 3. novembra 2023. godine odbačen je kao nedopušten apelantov prijedlog za povrat u prijašnje stanje. Vrhovni sud je u obrazloženju rješenja naveo da je apelantov razlog za propuštanje da izjavi reviziju putem ovlaštenog punomoćnika, bila njegova bolest. U vezi s tim, sud je istakao da apelantov propust da izjavi reviziju putem advokata ili zaposlenika sa položenim pravosudnim ispitom ne predstavlja neotklonjivu smetnju za izjavljivanje revizije u skladu sa članom 301b. ZPP i ne može se sanirati prijedlogom za povrat u prijašnje stanje. Iz tog razloga je zaključio da je nedopušten apelantov prijedlog za povrat u prijašnje stanje.

2. AP-1240/24

4. Joško Dodig iz Ljubuškog (u daljnjem tekstu: apelant), čiji je punomoćnik Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 25. marta 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 006533 23 Uvp od 11. januara 2024. godine.

5. Rješenjem prvostepenog penzijskog organa od 26. juna 2015. godine odbačen je kao neblagovremen apelantov zahtjev od 12. februara 2014. godine za priznavanja prava na prijevremenu povoljniju starosnu penziju.

6. Zaključkom tog organa od 24. juna 2021. godine nije dopušten apelantov prijedlog za povrat u prijašnje stanje.

7. Rješenjem drugostepenog penzijskog organa od 4. novembra 2021. godine odbijena je kao neosnovana apelantova žalba protiv navedenog zaključka, te je izmijenjen taj zaključak tako što je odbačen kao nedopušten apelantov prijedlog za povrat u prijašnje stanje.

8. Presudom prvostepenog suda od 17. oktobra 2023. godine, koja je potvrđena osporenom presudom Vrhovnog suda, odbijena je apelantova tužba protiv navedenog rješenja. Vrhovni sud je u obrazloženju presude naveo da je apelant propustio da podnese zahtjev za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu pod povoljnijim uslovima u roku propisanom članom 14. st. 2. i 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata, koji je istekao 1. decembra 2013. godine. U vezi s tim, sud je ukazao da se radi o prekluzivnom roku, koji je određen zakonom, pa je njegovim istekom apelant izgubio pravo na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu pod povoljnijim uslovima. U odnosu na apelantov prijedlog za povrat u prijašnje stanje, sud je ukazao da je povrat u prijašnje stanje procesno sredstvo koje se može dozvoliti samo zbog propuštanja procesnog roka za preduzimanje radnje u upravnom postupku. Dakle, kako je obrazložio, povrat u prijašnje stanje se ne može dozvoliti zbog propuštanja materijalno-pravnih rokova, odnosno radnje na kojoj stranka zasniva svoje materijalno pravo. Stoga je zaključio da je apelantov prijedlog za povrat u prijašnje stanje nedopušten.

3. AP-2136/24

9. Mira Kotarac iz Tomislavgrada (u daljnjem tekstu: apelantica), čiji je punomoćnik Slaven Jukić advokat iz Livna, podnijela je 17. maja 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Livnu broj 68 2 Pr 034224 23 Pžp od 20. februara 2024. godine.

10. Prvostepeni porezni organ izdao je 10. augusta 2022. godine prekršajni nalog apelantici zbog prekršaja iz Zakona o poreskoj upravi. Apelantica je zatražila sudsko odlučivanje, pa je prvostepeni sud zakazao usmeni pretres za dan 1. februar 2023. godine. Međutim, apelantica se nije pojavila na tom pretresu niti je dostavila dokaze kojima bi opravdala nedolazak. Zbog toga je prvostepeni sud donio rješenje o prihvatanju odgovornosti propuštanjem. Nakon toga, apelantica je podnijela prijedlog za povrat u prijašnje stanje.

11. Rješenjem prvostepenog suda od 3. aprila 2023. godine, koje je potvrđeno osporenim rješenjem Kantonalnog suda u Livnu, nije uvažen navedeni apelanticin prijedlog. Kantonalni sud je u obrazloženju rješenja naveo da je apelanticin prijedlog neosnovan, jer nije dostavila dokaze kojima bi opravdala svoj nedolazak na zakazani usmeni pretres. Iz tog razloga sud nije uvažio apelanticin prijedlog za povrat u prijašnje stanje, primjenom člana 93. stav 2. Zakona o prekršajima.

4. AP-2409/24

12. ZVEČEVO d.d. Požega iz Hrvatske (u daljnjem tekstu: apelant), čiji je punomoćnik Mesud Duvnjak advokat iz Bugojna, podnio je 8. juna 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Ps 906791 23 Pž od 20. marta 2024. godine.

13. Apelant je podnio tužbu protiv Privredne banke d.d. Sarajevo, radi utvrđivanja ništavosti. Prvostepeni sud je zakazao ročište za glavnu raspravu, na koje nije pristupio apelantov punomoćnik. Zbog toga je prvostepeni sud donio rješenje da se apelantova tužba smatra povučenom.

14. Rješenjem prvostepenog suda od 23. decembra 2022. godine, koje je potvrđeno osporenim rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu, odbijen je kao neosnovan apelantov prijedlog od 30. septembra 2022. godine za povrat parnice u prijašnje stanje. Kantonalni sud je u obrazloženju rješenja naveo da je apelantov advokat propustio da pristupi na zakazanu glavnu raspravu tako što je čekao na tu raspravu pred kancelarijom sudije koji nije vodio postupak u konkretnom predmetu, ali je nekada ranije bio zadužen tim predmetom. U vezi s tim, sud je napomenuo da je apelantov advokat zanemario da je pripremno ročište, na kome je dobio termin održavanja glavne rasprave, održano pred novim sudijom. Iz tog razloga je zaključio da to opravdanje apelantovog advokata nije valjan razlog na osnovu kojeg bi se opravdano mogao usvojiti prijedlog za povrat u prijašnje stanje.

Spajanje predmeta

15. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će se voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-921/24.

16. Apelanti su se pozvali na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stavak 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant u predmetu broj AP-2409/24 ukazuje i na povredu prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.

17. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav 3. tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

„Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

18. Ustavni sud ukazuje da se u konkretnim slučajevima, tačnije u predmetu broj AP-2136/24 osporenom odlukom nije odlučivalo o „osnovanosti krivične optužbe protiv apelantice“, dok se u predmetima br. AP-921/24, AP-1240/24 i AP-2409/24 osporenim odlukama nije raspravljalo o „građanskim pravima ili obavezama“ apelanata u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, odnosno člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. U navedenim postupcima se samo odlučivalo o ispunjenosti zakonskih uslova da se dozvoli povrat u prijašnje stanje (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-3525/21 od 23. februara 2022. godine i odluka broj AP-73/02 od 25. jula 2003. godine, dostupne na Internet stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Stoga, takvi postupci ne ulaze u opseg prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Također, Ustavni sud zaključuje da se nije odlučivalo ni o njihovom pravu na „imovinu“ u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, odnosno člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine.

19. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije, te član II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju nisu primjenjivi u konkretnim slučajevima, pa slijedi da su navodi apelanata u vezi sa povredom prava na pravično suđenje i prava na imovinu ratione materie inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

20. Imajući u vidu ovakav zaključak, Ustavni sud ukazuje da su i apelantovi navodi u predmetu broj AP-2409/24 o povredi prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

21. U skladu s navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

22. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-921/24 (PUBLICUM d.o.o. Sarajevo i drugi) | Sudska praksa | Aktio