Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4047/23 (M. E. i drugi)

Odluka donesena 19. 12. 2024.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Procesna odluka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4047/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

19. 12. 2024.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 19. decembra 2024. godine, u predmetu broj AP-4047/23 , rješavajući apelacije Maje Erak i Općine Neum, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1) i (3). tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: Maja Erak protiv Rješenja Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine broj 06-1-07-1-1/23 od 20. jula 2023. godine i

Općina Neum protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru br. 07 0 Dn 024963 24 Gž od 24. jula 2024. godine, 07 0 Dn 024697 24 Gž od 31. jula 2024. godine, 07 0 Dn 024569 24 Gž od 31. jula 2024. godine, 07 0 Dn 024704 24 Gž od 31. jula 2024. godine, 07 0 Dn 024694 24 Gž od 31. jula 2024. godine, 07 0 Dn 024696 24 Gž od 16. jula 2024. godine i 07 0 Dn 024838 24 Gž od 16. jula 2024. godine,zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-4047/23

1. Maja Erak (u daljnjem tekstu: prvoapelantica) iz Viteza, podnijela je 13. septembra 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK) broj 06-1-07-1-

1/23 od 20. jula 2023. godine. Prvoapelantica je dopunila apelaciju 29. decembra 2023., 30. januara, 4. marta i 19. aprila 2024. godine protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 Iž 047420 24 Iž od 6. februara 2024. godine.

2. Rješenjem CIK-a od 20. jula 2023. godine nije data saglasnost Općinskom vijeću Vitez na razrješenje i imenovanje članova Općinske izborne komisije Vitez. Rješenjem Suda BiH od 6. februara 2024. godine odbačena je kao nedopuštena prvoapelanticina žalba protiv popratnog akta uz navedeno rješenje CIK-a od 20. jula 2023. godine. Tim aktom je data uputa Općinskom vijeću Vitez da ponovo donese odluku o objavljivanju javnog oglasa i provede konkursnu proceduru za imenovanje Općinske izborne komisije Vitez. Sud BiH je naveo da je odredbom člana 213. Zakona o upravnom postupku propisano da protiv rješenja donesenog u prvom stepenu stranka ima pravo žalbe. Međutim, Sud BiH je ukazao da iz podnesene žalbe proizlazi da prvoapelantica žalbu ulaže na propratni akt CIK-a a ne na rješenje. Imajući u vidu navedeno, Sud BiH je odbacio prvoapelanticinu žalbu, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

2. AP-4670/24

3. Općina Neum (u daljnjem tekstu: drugoapelantica), koju zastupa načelnik Dragan Jurković, podnijela je 20. novembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 07 0 Dn 024963 24 Gž od 24. jula 2024. godine.

3. AP-4671/24

4. Drugoapelantica, koju zastupa isti načelnik, podnijela je 20. novembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 024697 24 Gž od 31. jula 2024. godine.

4. AP-4672/24

5. Drugoapelantica, koju zastupa isti načelnik, podnijela je 20. novembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 024569 24 Gž od 31. jula 2024. godine.

5. AP-4673/24

6. Drugoapelantica, koju zastupa isti načelnik, podnijela je 20. novembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 024704 24 Gž od 31. jula 2024. godine.

6. AP-4674/24

7. Drugoapelantica, koju zastupa isti načelnik, podnijela je 20. novembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenje Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 024694 24 Gž od 31. jula 2024. godine.

7. AP-4675/24

8. Drugoapelantica, koju zastupa isti načelnik, podnijela je 20. novembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 024696 24 Gž od 16. jula 2024. godine.

8. AP-4701/24

9. Drugoapelantica, koju zastupa isti načelnik, podnijela je 22. novembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 024838 24 Gž od 16. jula 2024. godine.

10. U postupcima, u kojema su donesena rješenja Kantonalnog suda, odbačene su drugoapelanticine žalbe izjavljene protiv rješenja o uknjižbi etažnog vlasništva kao neblagovremene i nedopuštene. U obrazloženju osporenih odluka Kantonalni sud je, pored ostalog, ukazao da je prvostepeni sud pravilno primijenio član 213. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP) kada je odbacio kao neblagovremene drugoapelanticine žalbe jer su ponesene nakon proteka određenog broja godina od upisa etažnog vlasništva. Osim toga, Kantonalni sud je ukazao da su drugoapelanticine žalbe u smislu navedenog člana nedopuštene jer drugoapelantica nije nositelj knjižnih prava na nekretninama pa samim tim nema pravni interes za podnošenje žalbi, niti isti proizlazi iz zakona i odluka na koji se poziva, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

Spajanje predmeta

11. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-4047/23.

Apelacioni navodi

12. Apelantice smatraju da im je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i prava iz čl. 13. i 14. Evropske konvencije. Osim toga, drugoapelantica se pozvala i na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, člana II/6. Ustava BiH i opću zabrana diskriminacije iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.

13. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

14. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi, Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da apelantice osporavaju odluke redovnih sudova, navedene u dispozitivu ove odluke, donesene u postupcima u kojima su redovni sudovi odlučivali samo o procesnim pitanjima, tj. o procesnoj dopustivosti žalbe. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnim slučajevima nije raspravljano o „građanskim pravima ili obavezama“ apelantica u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Također, Ustavni sud zaključuje da se nije odlučivalo ni o drugoapelanticinom pravu na „imovinu“ u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, već samo o procesnim pitanjima, kako je to već navedeno.

15. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije, te član II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju nisu primjenjivi u konkretnim slučajevima, pa slijedi da su navodi apelantica u vezi sa povredom prava na pravično suđenje i prava na imovinu ratione materie inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

16. Imajući u vidu ovakav zaključak, Ustavni sud ukazuje da su i navodi apelantica o kršenju prava na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, odnosno o kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (kao akcesornih prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

17. U pogledu drugoapelanticinih navoda o kršenju člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, Ustavni sud ukazuje da navedeni član sadrži opći princip zabrane diskriminacije i garantuje uživanje svih prava određenih zakonom bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da drugoapelantica osporava odluke kojim je odlučivano o procesnoj dopustivosti žalbe, a ne o meritumu te žalbe, odnosno o njihovom pravu zasnovanom na zakonu. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da su apelacije i u ovom dijelu ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

18. Drugoapelantica se pozvala i na povredu člana II/6. Ustava Bosne i Hercegovine, koja propisuje obavezu svih organa i tijela na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovine da primjenjuju i poštuju ljudska prava i osnovne slobode navedene u stavu 2. istog člana (Međunarodni standardi). Drugoapelantica povrede te ustavne odredbe zasniva na identičnim navodima kao i u slučaju prava na pravično suđenje i imovinu, koji su već razmotreni u ovoj odluci i u pogledu kojih je zaključeno da su neosnovani, pa u nedostatku bilo kakvog obrazloženja koje bi učinilo mogućim i vjerovatnim povredu navedenih odredbi Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud zaključuje da su navodi i u ovom dijelu očigledno (prima facie) neosnovani.

19. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

20. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4047/23 (M. E. i drugi) | Sudska praksa | Aktio