Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4047/23 (M. E. i drugi)
Odluka donesena 19. 12. 2024.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Procesna odluka
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4047/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
19. 12. 2024.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 19. decembra 2024. godine, u predmetu broj AP-4047/23 , rješavajući apelacije Maje Erak i Općine Neum, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1) i (3). tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: Maja Erak protiv Rješenja Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine broj 06-1-07-1-1/23 od 20. jula 2023. godine i
Općina Neum protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru br. 07 0 Dn 024963 24 Gž od 24. jula 2024. godine, 07 0 Dn 024697 24 Gž od 31. jula 2024. godine, 07 0 Dn 024569 24 Gž od 31. jula 2024. godine, 07 0 Dn 024704 24 Gž od 31. jula 2024. godine, 07 0 Dn 024694 24 Gž od 31. jula 2024. godine, 07 0 Dn 024696 24 Gž od 16. jula 2024. godine i 07 0 Dn 024838 24 Gž od 16. jula 2024. godine,zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-4047/23
1. Maja Erak (u daljnjem tekstu: prvoapelantica) iz Viteza, podnijela je 13. septembra 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK) broj 06-1-07-1-
1/23 od 20. jula 2023. godine. Prvoapelantica je dopunila apelaciju 29. decembra 2023., 30. januara, 4. marta i 19. aprila 2024. godine protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 Iž 047420 24 Iž od 6. februara 2024. godine.
2. Rješenjem CIK-a od 20. jula 2023. godine nije data saglasnost Općinskom vijeću Vitez na razrješenje i imenovanje članova Općinske izborne komisije Vitez. Rješenjem Suda BiH od 6. februara 2024. godine odbačena je kao nedopuštena prvoapelanticina žalba protiv popratnog akta uz navedeno rješenje CIK-a od 20. jula 2023. godine. Tim aktom je data uputa Općinskom vijeću Vitez da ponovo donese odluku o objavljivanju javnog oglasa i provede konkursnu proceduru za imenovanje Općinske izborne komisije Vitez. Sud BiH je naveo da je odredbom člana 213. Zakona o upravnom postupku propisano da protiv rješenja donesenog u prvom stepenu stranka ima pravo žalbe. Međutim, Sud BiH je ukazao da iz podnesene žalbe proizlazi da prvoapelantica žalbu ulaže na propratni akt CIK-a a ne na rješenje. Imajući u vidu navedeno, Sud BiH je odbacio prvoapelanticinu žalbu, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
2. AP-4670/24
3. Općina Neum (u daljnjem tekstu: drugoapelantica), koju zastupa načelnik Dragan Jurković, podnijela je 20. novembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 07 0 Dn 024963 24 Gž od 24. jula 2024. godine.
3. AP-4671/24
4. Drugoapelantica, koju zastupa isti načelnik, podnijela je 20. novembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 024697 24 Gž od 31. jula 2024. godine.
4. AP-4672/24
5. Drugoapelantica, koju zastupa isti načelnik, podnijela je 20. novembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 024569 24 Gž od 31. jula 2024. godine.
5. AP-4673/24
6. Drugoapelantica, koju zastupa isti načelnik, podnijela je 20. novembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 024704 24 Gž od 31. jula 2024. godine.
6. AP-4674/24
7. Drugoapelantica, koju zastupa isti načelnik, podnijela je 20. novembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenje Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 024694 24 Gž od 31. jula 2024. godine.
7. AP-4675/24
8. Drugoapelantica, koju zastupa isti načelnik, podnijela je 20. novembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 024696 24 Gž od 16. jula 2024. godine.
8. AP-4701/24
9. Drugoapelantica, koju zastupa isti načelnik, podnijela je 22. novembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 07 0 Dn 024838 24 Gž od 16. jula 2024. godine.
10. U postupcima, u kojema su donesena rješenja Kantonalnog suda, odbačene su drugoapelanticine žalbe izjavljene protiv rješenja o uknjižbi etažnog vlasništva kao neblagovremene i nedopuštene. U obrazloženju osporenih odluka Kantonalni sud je, pored ostalog, ukazao da je prvostepeni sud pravilno primijenio član 213. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP) kada je odbacio kao neblagovremene drugoapelanticine žalbe jer su ponesene nakon proteka određenog broja godina od upisa etažnog vlasništva. Osim toga, Kantonalni sud je ukazao da su drugoapelanticine žalbe u smislu navedenog člana nedopuštene jer drugoapelantica nije nositelj knjižnih prava na nekretninama pa samim tim nema pravni interes za podnošenje žalbi, niti isti proizlazi iz zakona i odluka na koji se poziva, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
Spajanje predmeta
11. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-4047/23.
Apelacioni navodi
12. Apelantice smatraju da im je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i prava iz čl. 13. i 14. Evropske konvencije. Osim toga, drugoapelantica se pozvala i na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, člana II/6. Ustava BiH i opću zabrana diskriminacije iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.
13. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
14. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi, Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da apelantice osporavaju odluke redovnih sudova, navedene u dispozitivu ove odluke, donesene u postupcima u kojima su redovni sudovi odlučivali samo o procesnim pitanjima, tj. o procesnoj dopustivosti žalbe. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnim slučajevima nije raspravljano o „građanskim pravima ili obavezama“ apelantica u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Također, Ustavni sud zaključuje da se nije odlučivalo ni o drugoapelanticinom pravu na „imovinu“ u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, već samo o procesnim pitanjima, kako je to već navedeno.
15. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije, te član II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju nisu primjenjivi u konkretnim slučajevima, pa slijedi da su navodi apelantica u vezi sa povredom prava na pravično suđenje i prava na imovinu ratione materie inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
16. Imajući u vidu ovakav zaključak, Ustavni sud ukazuje da su i navodi apelantica o kršenju prava na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, odnosno o kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (kao akcesornih prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
17. U pogledu drugoapelanticinih navoda o kršenju člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, Ustavni sud ukazuje da navedeni član sadrži opći princip zabrane diskriminacije i garantuje uživanje svih prava određenih zakonom bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da drugoapelantica osporava odluke kojim je odlučivano o procesnoj dopustivosti žalbe, a ne o meritumu te žalbe, odnosno o njihovom pravu zasnovanom na zakonu. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da su apelacije i u ovom dijelu ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
18. Drugoapelantica se pozvala i na povredu člana II/6. Ustava Bosne i Hercegovine, koja propisuje obavezu svih organa i tijela na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovine da primjenjuju i poštuju ljudska prava i osnovne slobode navedene u stavu 2. istog člana (Međunarodni standardi). Drugoapelantica povrede te ustavne odredbe zasniva na identičnim navodima kao i u slučaju prava na pravično suđenje i imovinu, koji su već razmotreni u ovoj odluci i u pogledu kojih je zaključeno da su neosnovani, pa u nedostatku bilo kakvog obrazloženja koje bi učinilo mogućim i vjerovatnim povredu navedenih odredbi Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud zaključuje da su navodi i u ovom dijelu očigledno (prima facie) neosnovani.
19. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
20. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić