Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1552/24 (S. K. i drugi)

Odluka donesena 15. 12. 2025.

  • Postupak priznavanja strane sudske odluke
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1552/24

Apelacija

Odluka o dopustivosti

15. 12. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, dopredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i suci Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 15. decembra 2025. godine, u predmetu broj AP-1552/24, rješavajući apelacije koje su podnijeli Suzana Krivinjskij i drugi, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Suzana Krivinjskij protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske broj 11 0 V 016335 23 Gž od 16. siječnja 2024. godine;

PRIJEDORPUTEVI“ a.d. Prijedor protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske broj 16 0 V 002092 24 Gž od 5. lipnja 2024. godine;

Mirzeta Hirkić, Hava Jukić, Alma Vilogorac, Kemal Mehinović, Emir Kapetanović i Ferih Fazlić protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 10 0 V 005967 24 Gž od 16. srpnja 2024. godine i

„ASA NEKRETNINE BH“ d.o.o. Sarajevo protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 09 0 V 034565 24 Gž od 5. rujna 2024. godine, zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne s Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-1552/24

1. Suzana Krivinjskij (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Aleksandar Čorni odvjetnik iz Banjaluke, podnijela je 11. travnja 2024. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud RS) broj 11 0 V 016335 23 Gž od 16. siječnja 2024. godine.

2. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rešenje Vrhovnog suda RS, priznata je strana sudska odluka – Nalog za razvod braka Federalnog mirovnog suda Austrije od 9. studenog 2011. godine. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud RS je ukazao da je nižestupanjski sud pravilno utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za priznanje navedene odluke propisani odredbama čl. 86.-96. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (u daljnjem tekstu: ZRSZ), o čemu je dao detaljno obrazloženje.

2. AP-3675/24

3. PRIJEDORPUTEVI“ a.d. Prijedor (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Bojana Vranješ Čorokalo odvjetnica iz Banjaluke, podnio je 2. rujna 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Vrhovnog suda RS broj 16 0 V 002092 24 Gž od 5. lipnja 2024. godine. Apelant je 30. prosinca 2024. godine podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud naložio odlaganje provođenja ovršnih radnji u predmetu Osnovnog suda u Prijedoru broj 77 0 I 139224 24 I, do donošenja odluke po apelaciji.

4. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Vrhovnog suda RS, priznata je odluka stranog suda - presuda Osnovnog suda Surdulica – Sudska jedinica Vladičin Han, Republika Srbija od 2. lipnja 2021. godine. U obrazloženju osporenog rješenja Vrhovni sud RS je ukazao da je nižestupanjski sud pravilno utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za priznanje navedene odluke propisani odredbama čl. 86.-100. ZRSZ, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

3. AP-4267/24

5. Mirzeta Hirkić, Hava Jukić, Alma Vilogorac, Kemal Mehinović, Emir Kapetanović i Ferih Fazlić (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupaju Ramo Atajić i Avdulah Kovačević odvjetnici iz Sarajeva, podnijeli su 22. listopada 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud F BiH) broj 10 0 V 005967 24 Gž od 16. srpnja 2024. godine.

6. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Vrhovnog suda F BiH, odbačen je prijedlog apelanata za priznanje strane sudske odluke – presude Okružnog suda Južni Distrikt New York - SAD od 14. prosinca 2020. godine. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud F BiH je ukazao da je nižestupanjski sud pravilno postupio kada je odbacio prijedlog apelanata za priznanje navedene odluke kao neuredan u smislu članka 336. Zakona o parničnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

4. AP-4602/24

7. „ASA NEKRETNINE BH“ d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Haris Moro direktor društva, podnio je 18. studenog 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Vrhovnog suda F BiH broj 09 0 V 034565 24 Gž od 5. rujna 2024. godine.

8. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Vrhovnog suda F BiH, priznata je strana sudska odluka - Presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 4. travnja 2018. godine i Presuda Županijskog suda u Splitu od 30. rujna 2021. godine. U obrazloženju osporenog rješenja Vrhovni sud F BiH je ukazao da je nižestupanjski sud pravilno utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za priznanje navedene odluke propisani odredbama čl. 86.-100. ZRSZ, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

9. Apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), te prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju (izuzev apelanata u predmetu AP-4267/24). Također, apelantica u predmetu AP-1552/24 se pozvala na povredu prava na privatni i obiteljski život, dom i dopisivanje iz članka II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 8. Europske konvencije, te prava na sklapanje braka iz članka 12. Europske konvencije.

10. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda.

Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom;

11. Ustavni sud ukazuje da se navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje odnose na odluke donesene u postupku u kojem se odlučivalo o prijedlogu za priznanje strane sudske odluke. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba odgovoriti je primjenjivost članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije u konkretnom slučaju, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje je li se u konkretnim postupcima odlučivalo o „građanskim pravima i obvezama“ apelanata. Ustavni sud je, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno ukazivao na svoju praksu prema kojoj postupak koji se odnosi na „priznanje strane sudske odluke“, u principu, nije postupak u kojem se utvrđuju građanska prava i obveze apelanata, tj. da se u takvom postupku nije raspravljalo o meritumu predmeta (npr. o osnovanosti tužbenog zahtjeva), već se samo raspravljalo o tome da li su ispunjeni zakonski uvjeti za priznanje strane sudske odluke (vidi Ustavni sud, Odluke o dopustivosti broj AP-408/20 od 8. travnja 2020. godine i AP-3011/21 od 16. prosinca 2021. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnim slučajevima nije raspravljano o „građanskim pravima ili obvezama“ apelanata u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije, te su stoga navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

12. Također, Ustavni sud ukazuje da se osporenim odlukama nije odlučivalo o „imovini“ apelanata u smislu članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, o pravu na dom iz članka II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 8. Europske konvencije, niti o pravu na sklapanje braka iz članka 12. Europske konvencije koje su istakli pojedini apelanti (vidi točka 9. Odluke). Stoga, Ustavni sud zaključuje da su navodi apelanata o povredi ovih prava, također, ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

13. Imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu odluke.

14. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere u predmetu AP-3675/24.

15. Sukladno članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1552/24 (S. K. i drugi) | Sudska praksa | Aktio