Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-298/24 (M. P. i drugi)

Odluka donesena 27. 02. 2025.

  • Procesna odluka
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-298/24

Apelacija

Odluka o dopustivosti

27. 02. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, dopredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i suci Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 27. veljače 2025. godine, u predmetu broj AP-298/24, rješavajući apelacije Miroslava Podrića i drugih, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: Miroslav Podrić i Mladen Žabić protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske broj 118 0 Srr 003125 23 Srr od 29. studenog 2023. godine;

DRVOSJEČA d.o.o. Sarajevo protiv Zaključka Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Ip 891207 21 Ip od 12. prosinca 2023. godine;

Agrokrajina a.d. Banja Luka protiv Rješenja Višeg privrednog suda u Banjaluci broj 57 0 Ip 131632 23 Pž 2 od 28. studenog 2023. godine i

M. I. protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske broj 77 0 P 101380 24 Rev od 2. listopada 2024. godine,zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne s Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-298/24

1. Miroslav Podrić i Mladen Žabić (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Rade Ćulibrk, odvjetnik iz Banjaluke, podnijeli su 18. siječnja 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 118 0 Srr 003125 23 Srr od 29. studenog 2023. godine.

2. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Vrhovnog suda, odbačena je tužba apelanta podnesena radi utvrđivanja povrede prava na suđenje u razumnom roku i pravičnog zadovoljenja. U obrazloženju osporenog rješenja Vrhovni sud je ukazao da apelanti nisu, prije podnošenja tužbe, podnijeli zahtjev za ubrzanje postupka u smislu odredbi članka 21. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, te je stoga tužbu odbacio shodno odredbi 24. stavak (2) navedenog Zakona.

2. AP-380/24

3. DRVOSJEČA d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Nihad Helać, odvjetnik iz Sarajeva, podnio je 29. siječnja 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Zaključka Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 Ip 891207 21 Ip od 12. prosinca 2023. godine.

4. U postupku, u kojem je donesen osporeni zaključak Općinskog suda, apelant je, kao treća osoba u ovršnom postupku, upućen da pokrene parnični postupak kod nadležnog suda radi proglašenja nedopuštenim ovrhe određene rješenjem tog suda od 2. ožujka 2021. godine. U obrazloženju osporenog zaključka Općinski sud je naveo da nisu ispunjeni zakonski razlozi da ovršni sud o navedenom prigovoru odlučuje u ovršnom postupku u smislu članka 52. Zakona o ovršnom postupku, slijedom čega je odlučio kao u izreci.

3. AP-382/24

5. Agrokrajina a.d. Banjaluka (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Predrag Baroš, odvjetnik iz Banjaluke, podnio je 26. siječnja 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Višeg privrednog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Viši privredni sud) broj 57 0 Ip 131632 23 Pž 2 od 28. studenog 2023. godine.

6. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Višeg privrednog suda, odbačen je apelantov prigovor izjavljen protiv zaključka o prodaji kao nedopušten. U obrazloženju osporenog rješenja Viši privredni sud je ukazao da je odredbom članka 12. stavak (6) Zakona o ovršnom postupku propisano da protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek. S obzirom na to, zaključio je da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je apelantov prigovor odbacio kao nedopušten.

4. AP-4752/24

7. M. I. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Prijedora, kojeg zastupa Radovan Stanić, odvjetnik iz Prijedora, podnio je 25. studenog 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Vrhovnog suda broj 77 0 P 101380 24 Rev od 2. listopada 2024. godine.

8. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Vrhovnog suda, odbačena je apelantova tužba kao nedopuštena. U obrazloženju osporenog rješenja Vrhovni sud je ukazao da se u konkretnom slučaju radi o presuđenoj stvari. S obzirom na to, zaključio je da je drugostupanjski sud pravilno odbacio apelantovu tužbu, te o tome dao detaljno obrazloženje. Spajanje predmeta

9. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, sukladno članku 32. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-298/24.

Apelacijski navodi

10. Apelanti u svim apelacijama ukazuju na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Apelant u apelaciji AP-380/24 se pozvao na povredu prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Također, apelant se u apelaciji AP-4752/24 pozvao na kršenje zabrane diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije.

11. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda.

Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

b) Ustavni sud također ima apelacijsku nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom;

12. U vezi s navodima apelanata o kršenju prava na pravično suđenje, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obvezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obveza“ (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. rujna 2009. godine, AP-766/12 od 22. listopada 2013. godine i AP-

1466/16 od 22. ožujka 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Pri tome, Ustavni sud ukazuje da apelanti osporavaju odluke kojima su redoviti sudovi odlučivali samo o procesnim pitanjima, tj. o procesnoj dopustivosti tužbe i prigovora koje su apelanti podnosili u konkretnim postupcima. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnim slučajevima nije raspravljano o „građanskim pravima ili obvezama“ apelanata u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije, te su stoga navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

13. Također, Ustavni sud ukazuje da se osporenom odlukom nije odlučivalo o „imovini“ apelanta u predmetu AP-380/24 u smislu članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud zaključuje da su navodi tog apelanta o povredi prava na imovinu, također, ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

14. Apelant u apelaciji broj AP-4752/24 je ukazao na kršenje zabrane diskriminacije iz diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije. Imajući u vidu da su njegovi navodi o kršenju članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o kršenju zabrane diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije, kao akcesornog prava, u vezi s pravom na pravično suđenje, također, ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

15. Imajući u vidu navedeno, kao i odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

16. Sukladno članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-298/24 (M. P. i drugi) | Sudska praksa | Aktio