Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-298/24 (M. P. i drugi)
Odluka donesena 27. 02. 2025.
- Procesna odluka
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-298/24
Apelacija
Odluka o dopustivosti
27. 02. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, dopredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i suci Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 27. veljače 2025. godine, u predmetu broj AP-298/24, rješavajući apelacije Miroslava Podrića i drugih, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: Miroslav Podrić i Mladen Žabić protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske broj 118 0 Srr 003125 23 Srr od 29. studenog 2023. godine;
DRVOSJEČA d.o.o. Sarajevo protiv Zaključka Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Ip 891207 21 Ip od 12. prosinca 2023. godine;
Agrokrajina a.d. Banja Luka protiv Rješenja Višeg privrednog suda u Banjaluci broj 57 0 Ip 131632 23 Pž 2 od 28. studenog 2023. godine i
M. I. protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske broj 77 0 P 101380 24 Rev od 2. listopada 2024. godine,zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne s Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-298/24
1. Miroslav Podrić i Mladen Žabić (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Rade Ćulibrk, odvjetnik iz Banjaluke, podnijeli su 18. siječnja 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 118 0 Srr 003125 23 Srr od 29. studenog 2023. godine.
2. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Vrhovnog suda, odbačena je tužba apelanta podnesena radi utvrđivanja povrede prava na suđenje u razumnom roku i pravičnog zadovoljenja. U obrazloženju osporenog rješenja Vrhovni sud je ukazao da apelanti nisu, prije podnošenja tužbe, podnijeli zahtjev za ubrzanje postupka u smislu odredbi članka 21. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, te je stoga tužbu odbacio shodno odredbi 24. stavak (2) navedenog Zakona.
2. AP-380/24
3. DRVOSJEČA d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Nihad Helać, odvjetnik iz Sarajeva, podnio je 29. siječnja 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Zaključka Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 Ip 891207 21 Ip od 12. prosinca 2023. godine.
4. U postupku, u kojem je donesen osporeni zaključak Općinskog suda, apelant je, kao treća osoba u ovršnom postupku, upućen da pokrene parnični postupak kod nadležnog suda radi proglašenja nedopuštenim ovrhe određene rješenjem tog suda od 2. ožujka 2021. godine. U obrazloženju osporenog zaključka Općinski sud je naveo da nisu ispunjeni zakonski razlozi da ovršni sud o navedenom prigovoru odlučuje u ovršnom postupku u smislu članka 52. Zakona o ovršnom postupku, slijedom čega je odlučio kao u izreci.
3. AP-382/24
5. Agrokrajina a.d. Banjaluka (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Predrag Baroš, odvjetnik iz Banjaluke, podnio je 26. siječnja 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Višeg privrednog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Viši privredni sud) broj 57 0 Ip 131632 23 Pž 2 od 28. studenog 2023. godine.
6. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Višeg privrednog suda, odbačen je apelantov prigovor izjavljen protiv zaključka o prodaji kao nedopušten. U obrazloženju osporenog rješenja Viši privredni sud je ukazao da je odredbom članka 12. stavak (6) Zakona o ovršnom postupku propisano da protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek. S obzirom na to, zaključio je da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je apelantov prigovor odbacio kao nedopušten.
4. AP-4752/24
7. M. I. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Prijedora, kojeg zastupa Radovan Stanić, odvjetnik iz Prijedora, podnio je 25. studenog 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Vrhovnog suda broj 77 0 P 101380 24 Rev od 2. listopada 2024. godine.
8. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Vrhovnog suda, odbačena je apelantova tužba kao nedopuštena. U obrazloženju osporenog rješenja Vrhovni sud je ukazao da se u konkretnom slučaju radi o presuđenoj stvari. S obzirom na to, zaključio je da je drugostupanjski sud pravilno odbacio apelantovu tužbu, te o tome dao detaljno obrazloženje. Spajanje predmeta
9. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, sukladno članku 32. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-298/24.
Apelacijski navodi
10. Apelanti u svim apelacijama ukazuju na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Apelant u apelaciji AP-380/24 se pozvao na povredu prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Također, apelant se u apelaciji AP-4752/24 pozvao na kršenje zabrane diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije.
11. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda.
Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
b) Ustavni sud također ima apelacijsku nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom;
12. U vezi s navodima apelanata o kršenju prava na pravično suđenje, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obvezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obveza“ (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. rujna 2009. godine, AP-766/12 od 22. listopada 2013. godine i AP-
1466/16 od 22. ožujka 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Pri tome, Ustavni sud ukazuje da apelanti osporavaju odluke kojima su redoviti sudovi odlučivali samo o procesnim pitanjima, tj. o procesnoj dopustivosti tužbe i prigovora koje su apelanti podnosili u konkretnim postupcima. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnim slučajevima nije raspravljano o „građanskim pravima ili obvezama“ apelanata u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije, te su stoga navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.
13. Također, Ustavni sud ukazuje da se osporenom odlukom nije odlučivalo o „imovini“ apelanta u predmetu AP-380/24 u smislu članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud zaključuje da su navodi tog apelanta o povredi prava na imovinu, također, ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.
14. Apelant u apelaciji broj AP-4752/24 je ukazao na kršenje zabrane diskriminacije iz diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije. Imajući u vidu da su njegovi navodi o kršenju članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o kršenju zabrane diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije, kao akcesornog prava, u vezi s pravom na pravično suđenje, također, ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.
15. Imajući u vidu navedeno, kao i odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
16. Sukladno članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić