Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4853/24 (D. B.)
Odluka donesena 27. 02. 2025.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4853/24
Apelacija
Odluka o dopustivosti
27. 02. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 27. februara 2025. godine, u predmetu broj AP-4853/24 , rješavajući apelaciju koju je podnio Damir Bubalo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Damir Bubalo protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske broj 13 0 K 006357 24 Kž 2 od 9. oktobra 2024. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Damir Bubalo iz Hrvatske (u daljnjem tekstu: apelant), čiji je punomoćnik Dragan Radović advokat iz Doboja, podnio je 2. decembra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 13 0 K 006357 24 Kž 2 od 9. oktobra 2024. godine. Također, apelant je podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odložio izvršenje kazne zatvora u trajanju od jedne godine apelantu u predmetu Osnovnog suda u Doboju broj 85 0 K 122988 24 Iks, do donošenja konačne odluke po ovoj apelaciji. Apelant je 13. januara 2025. godine urgirao donošenje odluke Ustavnog suda po apelaciji i po zahtjevu za donošenje privremene mjere.
2. Presudom Okružnog suda u Doboju od 5. septembra 2023. godine apelant je oglašen krivim zbog krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. u vezi sa članom 22. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Apelant je 28. februara 2024. godine podnio zahtjev sudu da se ta kazna zamijeni novčanom kaznom na način propisan Krivičnim zakonom Republike Srpske.
3. Rješenjem Okružnog suda u Doboju od 4. aprila 2024. godine, koje je potvrđeno osporenim rješenjem Vrhovnog suda, odbijen je taj apelantov zahtjev. Vrhovni sud je u obrazloženju rješenja istakao da nije bilo zakonskog osnova za njegovo usvajanje. Sud je podsjetio da je apelant osuđen na kaznu zatvora primjenom Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kao najblažeg zakona za njega. Dalje, ukazao je da taj zakon nije propisivao mogućnost zamjene kazne zatvora u novčanu kaznu. U odnosu na apelantov zahtjev da mu se kazna zatvora zamijeni novčanom kaznom na način propisan Krivičnim zakonom Republike Srpske, sud je istakao da se taj zakon ne može primijeniti. Naime, kako je istakao, isključena je svaka mogućnost kombinovanja dva ili više krivičnih zakona, već se primjenjuje samo jedan krivični zakon u cjelini.
4. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na kažnjavanje samo na temelju zakona iz člana 7. Evropske konvencije, te prava na ličnu slobodu i sigurnost iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. Evropske konvencije.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. Ustavni sud ukazuje da se osporenom odlukom nije odlučivalo o „osnovanosti krivične optužbe protiv apelanta“, nego samo o ispunjenosti zakonskih uslova za zamjenu izrečene kazne zatvora za novčanu kaznu (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-2855/16 od 15. septembra 2016. godine, AP-4550/19 od 15. januara 2020. godine i AP-4279/21 od 12. januara 2022. godine, dostupne na Internet stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Stoga, takav postupak ne ulazi u opseg prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pa proizlazi da je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
7. Nadalje, Ustavni sud ukazuje da se postupak u kojem je doneseno osporeno rješenje ne može dovesti u vezu s pravima iz člana 7. Evropske konvencije i člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. Evropske konvencije, na koje se apelant pozvao. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su apelantovi navodi o njihovom kršenju, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić