Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-154/24 (I. R. i drugi)
Odluka donesena 15. 12. 2025.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-154/24
Apelacija
Odluka o dopustivosti
15. 12. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 15. decembra 2025. godine, u predmetu broj AP-154/24, rješavajući apelacije koje su podnijeli Isak Raković i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: Isak Raković i Isabela Raković protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 01 0 U 015561 23 Uvp od 22. septembra 2023. godine;
Zemljoradnička zadruga "Poljopromet" Brčko distrikt BiH protiv Rješenja Apelacionog suda Brčko distrikta BiH broj 97 0 Reg 002586 23 Pž od 25. oktobra 2023. godine;
Hajrudin Katica protiv Presude Sud Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 042981 22 U od 24. januara 2024. godine i
PG Srdić vl. D. S. protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 01 0 U 019846 24 Uvp od 24. jula 2024. godine,zbog toga što su ratione materie inkompatibilne s Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-154/24
1. Isak Raković i Isabela Raković (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Emir Imširević advokat iz Bihaća, podnijeli su 11. januara 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 01 0 U 015561 23 Uvp od 22. septembra 2023. godine.
2. U postupku, u kojem je donesena osporena presuda Vrhovnog suda, uvažen je zahtjev Općinskog suda u Bihaću za brisanje zabilježbe sudske mjere osiguranja na nekretninama na osnovu pravosnažnog rješenja od 26. aprila 2017. godine i naloženo da se nakon pravosnažnosti rješenja o ukidanju mjere osiguranja briše zabilježba. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud je ukazao da su prvostepeni sud i organi uprave pravilno primijenili odredbu člana 60. stav 2. Zakona o premjeru i katastru zemljišta prema kojoj se promjene korisnika u katastarskom operatu provode na osnovu pravosnažne odluke suda ili drugog nadležnog organa, ili na osnovu ugovora ovjerenog kod suda, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
2. AP-285/24
3. Zemljoradnička zadruga "Poljopromet" Brčko distrikt BiH (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Osman Mulahalilović advokat iz Brčkog, podnio je 17. januara 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Apelacionog suda Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Apelacioni sud) broj 97 0 Reg 002586 23 Pž od 25. oktobra 2023. godine.
4. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Apelacionog suda, odbijena je prijava za upis osnivača i lica ovlaštenog za zastupanje kod subjekta upisa, odnosno apelanta te je postupak obustavljen. U obrazloženju osporene odluke Apelacioni sud je naveo da je prvostepeni sud pravilno primijenio čl. 33. i 39. stav (6) Zakona o registraciji poslovnih subjekata u vezi sa čl. 10, 13. i 14. Zakona zemljoradničkim zadrugama, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
3. AP-1350/24
5. Hajrudin Katica (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Damir Katica advokat iz Sarajeva, podnio je 29. marta 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 U 042981 22 U od 24. januara 2024. godine.
6. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Suda BiH, utvrđena je sigurnosna smetnja za pristup podacima stepena povjerljivo, te je apelant odbijen za izdavanje sigurnosne dozvole za pristup tajnim podacima. U obrazloženju osporene odluke Sud BiH je naveo da je u konkretnom slučaju pravilno primijenjena odredba člana 59. Zakona o zaštiti tajnih podataka, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
4. AP-4275/24
7. PG Srdić vl. D. S. (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Davor Majstorović advokat iz Banjaluke, podnio je 22. oktobra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 01 0 U 019846 24 Uvp od 24. jula 2024. godine.
8. U postupku, u kojem je donesena osporena presuda Vrhovnog suda, odbijen je kao neosnovan apelantov zahtjev da se utvrdi pravo na novčane podrške u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji iz budžeta FBiH za 2023. godinu jer uz zahtjev nije dostavio traženu dokumentaciju, odnosno odgovarajuće fiskalne račune. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud je naveo da je u konkretnom slučaju pravilno utvrđeno da apelant ne ispunjava uslove propisane čl. 11. i 27. stav 3. Pravilnika o načinu i uslovima ostvarivanja novčane podrške po modelu poticaja proizvodnji, a u vezi sa odredbom Zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
Spajanje predmeta
9. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladno članu 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-154/24.
Apelacioni navodi
10. U navedenim apelacijama apelanti ukazuju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Također, neki apelanti su se pozvali na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, zabranu kršenja diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovina i člana 14. Evropske konvencije, kršenje opće zabrane diskriminacije iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.
11. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
12. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi, Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). U konkretnim slučajevima, Ustavni sud ukazuje da apelanti osporavaju odluke donesene u postupcima u kojem se odlučivalo samo o ispunjenosti uslova odnosno pretpostavki za brisanje zabilježbe, upisa promjene, za sigurnosnu dozvolu, odnosno o odobravanju podsticaja iz sredstava budžeta. Dakle, iz navedenog proizlazi da se osporenim odlukama nije odlučivalo o „građanskim pravima ili obavezama“ apelanata u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Europske konvencije, ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
13. Također, Ustavni sud ukazuje da se osporenim odlukama nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su apelantovi navodi o kršenju prava na imovinu, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
14. Imajući u vidu ovakav zaključak, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
15. Osim toga, u odnosu na navode o povredi drugih ustavnih i konvencijskih prava, koje su istakli pojedini apelanti (vidi tačku 10. ove Odluke), Ustavni sud zaključuje da su i ti navodi, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
16. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbe člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
17. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman