Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-154/24 (I. R. i drugi)

Odluka donesena 15. 12. 2025.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-154/24

Apelacija

Odluka o dopustivosti

15. 12. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 15. decembra 2025. godine, u predmetu broj AP-154/24, rješavajući apelacije koje su podnijeli Isak Raković i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: Isak Raković i Isabela Raković protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 01 0 U 015561 23 Uvp od 22. septembra 2023. godine;

Zemljoradnička zadruga "Poljopromet" Brčko distrikt BiH protiv Rješenja Apelacionog suda Brčko distrikta BiH broj 97 0 Reg 002586 23 Pž od 25. oktobra 2023. godine;

Hajrudin Katica protiv Presude Sud Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 042981 22 U od 24. januara 2024. godine i

PG Srdić vl. D. S. protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 01 0 U 019846 24 Uvp od 24. jula 2024. godine,zbog toga što su ratione materie inkompatibilne s Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-154/24

1. Isak Raković i Isabela Raković (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Emir Imširević advokat iz Bihaća, podnijeli su 11. januara 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 01 0 U 015561 23 Uvp od 22. septembra 2023. godine.

2. U postupku, u kojem je donesena osporena presuda Vrhovnog suda, uvažen je zahtjev Općinskog suda u Bihaću za brisanje zabilježbe sudske mjere osiguranja na nekretninama na osnovu pravosnažnog rješenja od 26. aprila 2017. godine i naloženo da se nakon pravosnažnosti rješenja o ukidanju mjere osiguranja briše zabilježba. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud je ukazao da su prvostepeni sud i organi uprave pravilno primijenili odredbu člana 60. stav 2. Zakona o premjeru i katastru zemljišta prema kojoj se promjene korisnika u katastarskom operatu provode na osnovu pravosnažne odluke suda ili drugog nadležnog organa, ili na osnovu ugovora ovjerenog kod suda, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

2. AP-285/24

3. Zemljoradnička zadruga "Poljopromet" Brčko distrikt BiH (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Osman Mulahalilović advokat iz Brčkog, podnio je 17. januara 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Apelacionog suda Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Apelacioni sud) broj 97 0 Reg 002586 23 Pž od 25. oktobra 2023. godine.

4. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Apelacionog suda, odbijena je prijava za upis osnivača i lica ovlaštenog za zastupanje kod subjekta upisa, odnosno apelanta te je postupak obustavljen. U obrazloženju osporene odluke Apelacioni sud je naveo da je prvostepeni sud pravilno primijenio čl. 33. i 39. stav (6) Zakona o registraciji poslovnih subjekata u vezi sa čl. 10, 13. i 14. Zakona zemljoradničkim zadrugama, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

3. AP-1350/24

5. Hajrudin Katica (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Damir Katica advokat iz Sarajeva, podnio je 29. marta 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 U 042981 22 U od 24. januara 2024. godine.

6. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Suda BiH, utvrđena je sigurnosna smetnja za pristup podacima stepena povjerljivo, te je apelant odbijen za izdavanje sigurnosne dozvole za pristup tajnim podacima. U obrazloženju osporene odluke Sud BiH je naveo da je u konkretnom slučaju pravilno primijenjena odredba člana 59. Zakona o zaštiti tajnih podataka, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

4. AP-4275/24

7. PG Srdić vl. D. S. (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Davor Majstorović advokat iz Banjaluke, podnio je 22. oktobra 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 01 0 U 019846 24 Uvp od 24. jula 2024. godine.

8. U postupku, u kojem je donesena osporena presuda Vrhovnog suda, odbijen je kao neosnovan apelantov zahtjev da se utvrdi pravo na novčane podrške u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji iz budžeta FBiH za 2023. godinu jer uz zahtjev nije dostavio traženu dokumentaciju, odnosno odgovarajuće fiskalne račune. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud je naveo da je u konkretnom slučaju pravilno utvrđeno da apelant ne ispunjava uslove propisane čl. 11. i 27. stav 3. Pravilnika o načinu i uslovima ostvarivanja novčane podrške po modelu poticaja proizvodnji, a u vezi sa odredbom Zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

Spajanje predmeta

9. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladno članu 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-154/24.

Apelacioni navodi

10. U navedenim apelacijama apelanti ukazuju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Također, neki apelanti su se pozvali na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, zabranu kršenja diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovina i člana 14. Evropske konvencije, kršenje opće zabrane diskriminacije iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.

11. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

12. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi, Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). U konkretnim slučajevima, Ustavni sud ukazuje da apelanti osporavaju odluke donesene u postupcima u kojem se odlučivalo samo o ispunjenosti uslova odnosno pretpostavki za brisanje zabilježbe, upisa promjene, za sigurnosnu dozvolu, odnosno o odobravanju podsticaja iz sredstava budžeta. Dakle, iz navedenog proizlazi da se osporenim odlukama nije odlučivalo o „građanskim pravima ili obavezama“ apelanata u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Europske konvencije, ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

13. Također, Ustavni sud ukazuje da se osporenim odlukama nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su apelantovi navodi o kršenju prava na imovinu, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

14. Imajući u vidu ovakav zaključak, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

15. Osim toga, u odnosu na navode o povredi drugih ustavnih i konvencijskih prava, koje su istakli pojedini apelanti (vidi tačku 10. ove Odluke), Ustavni sud zaključuje da su i ti navodi, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

16. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbe člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

17. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-154/24 (I. R. i drugi) | Sudska praksa | Aktio