Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1271/24 (I. D.)

Odluka donesena 15. 12. 2025.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1271/24

Apelacija

Odluka o dopustivosti

15. 12. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, dopredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i suci Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 15. prosinca 2025. godine, u predmetu broj AP-1271/24, rješavajući apelaciju Ilije Drenića, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Ilije Drenića podnesena protiv Rješenja Općinskog suda u Kaknju broj 36 0 K 066283 24 Kv 13 od 24. siječnja 2024. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Ilija Drenić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Kaknja, podnio je 25. ožujka 2024. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Općinskog suda u Kaknju (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 36 0 K 066283 24 Kv 13 od 24. siječnja 2024. godine.

2. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Općinskog suda, odbijen je apelantov zahtjev da mu se za branitelja po službenoj dužnosti, zbog slabog imovinskog stanja, postavi Edin Bakšić, odvjetnik iz Sarajeva. U obrazloženju osporenog rješenja Općinski sud je naveo da je lista branitelja koji će vršiti obranu po službenoj dužnosti na području Zeničko-dobojskog kantona utvrđena rješenjem koje je donijelo Ministarstvo za pravosuđe i upravu tog kantona. U vezi s tim, ukazao je da se na njoj ne nalazi Edin Bakšić, zbog toga što se na navedenoj listi nalaze isključivo članovi Regionalne odvjetničke komore Zenica, dok je sjedište odvjetnika, čije postavljanje za branitelja po službenoj dužnosti apelant zahtjeva, u Sarajevu. Pri tome, ukazao je da je sud apelantu dostavio navedenu listu s uputom kako s te liste izabrati odvjetnika, što apelant nije učinio. Imajući u vidu navedeno, zaključio je da je pravilno odbijen apelantov zahtjev da se odvjetnik Edin Bakšić postavi za njegovog branitelja po službenoj dužnosti.

3. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Osim toga, apelant se pozvao i na kršenje članka 14. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda.

Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

b) Ustavni sud također ima apelacijsku nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom;

5. Ustavni sud, prije svega, mora odgovoriti na pitanje je li se osporenim rješenjem Općinskog suda odlučivalo o apelantovim „građanskim pravima ili obvezama“, odnosno je li se odlučivalo o utemeljenosti „kaznene optužbe“ protiv apelanta. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da se osporenim rješenjem odlučivalo samo o ispunjenosti uvjeta za postavljanje određenog lica za branitelja po službenoj dužnosti apelantu. Dakle, osporenom odlukom nije se odlučivalo ni o apelantovim „građanskim pravima i obvezama“ niti o utemeljenosti „kaznene optužbe“ protiv njega u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da su apelantovi navodi o kršenju članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi, Odluka Ustavnog suda, AP-2967/22 od 18. listopada 2022. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba).

6. Također, Ustavni sud ukazuje da se u konkretnom postupku nije odlučivalo ni o apelantovim pravima iz članka 14. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su apelantovi navodi o kršenju navedenih prava, također, ratione materiaeinkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

7. Sukladno navedenome, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

8. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1271/24 (I. D.) | Sudska praksa | Aktio