Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-564/25 (M. Š. i drugi)

Odluka donesena 19. 02. 2026.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Ponavljanje postupka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-564/25

Apelacija

Odluka o dopustivosti

19. 02. 2026.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nußberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 19. februara 2026. godine, u predmetu broj AP-564/25, rješavajući apelacije Muediba Šahinovića i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Muedib Šahinović protiv Rješenja Kantonalnog suda u Zenici broj 41 0 P 092717 24 Gvlž od 5. decembra 2024. godine,

Goran Ćosović protiv Rješenja Okružnog suda u Trebinju broj 94 0 P 040094 24 Gvlž od 26. novembra 2024. godine,

„Digitel Telekom“ d.o.o. Gradačac protiv Rješenja Kantonalnog suda u Tuzli broj 28 0 Mal 007464 24 Gvlž od 20. januara 2025. godine i

Mihailo Barbarez protiv Rješenja Okružnog suda u Trebinju broj 95 0 P 076903 25 Gvlž od 19. februara 2025. godinezbog toga što su ratione materiae inkompatibilne s Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-564/25

1. Muedib Šahinović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Mustafa Skopljak, advokat iz Sarajeva, podnio je 7. februara 2025. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 41 0 P 092717 24 Gvlž od 5. decembra 2024. godine.

2. U postupku u kojem je doneseno osporeno rješenje Kantonalnog suda odbijen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka okončanog presudom zbog propuštanja Općinskog suda u Visokom od 17. oktobra 2022. godine. Kantonalni sud je u obrazloženju rješenja naveo da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za ponavljanje postupka propisani odredbom člana 255. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP). Naime, ukazao je da je apelantu dostavljanje tužbe i navedene presude izvršeno u skladu s odredbom člana 348. stav (3) ZPP-a na način da mu je tužba dostavljena objavljivanjem na oglasnoj ploči suda i u dnevnim novinama. Osim toga, naveo je da se, suprotno apelantovim žalbenim navodima, u konkretnom slučaju ne može primijeniti odredba člana

347. ZPP-a jer je dostavljač na dostavnici konstatirao da se apelant odselio s adrese.

2. AP-595/25

3. Goran Ćosović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Istočnog Sarajeva, kojeg zastupa Mersiha Delić, advokat iz Advokatskog društva „Delić & Co“ d.o.o. Sarajevo, podnio je 12. februara 2025. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda u Trebinju (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 94 0 P 040094 24 Gvlž od 26. novembra 2024. godine.

4. U postupku u kojem je doneseno osporeno rješenje Okružnog suda odbijen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka okončanog presudom zbog propuštanja Osnovnog suda u Foči od 26. maja 2023. godine. Okružni sud je u obrazloženju rješenja naveo da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za ponavljanje postupka propisani odredbom člana 259. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP). Naime, ukazao je da je apelantu dostavljanje tužbe izvršeno u skladu s odredbom člana 345. stav (1) i člana 348. st. (2) i (3) ZPP-a na način da mu je tužba dostavljena objavljivanjem na oglasnoj ploči suda i u dnevnim novinama. Pri tome, ukazao je da je uvidom u bazu podataka Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH utvrđeno da apelant ima prijavljeno prebivalište u Foči, na adresi na kojoj nije pronađen.

3. AP-1661/25

5. „Digitel Telekom“ d.o.o. Gradačac (u daljnjem tekstu: apelant) podnio je 14. aprila 2025. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 28 0 Mal 007464 24 Gvlž od 20. januara 2025. godine. Apelant je podnio i zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud suspendirao primjenu Trojnog ugovora broj 4922/91 do donošenja odluke o apelaciji.

6. U postupku u kojem je doneseno osporeno rješenje Kantonalnog suda odbijen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka okončanog presudom Općinskog suda u Gradačcu od 15. decembra 2023. godine. Kantonalni sud je u obrazloženju rješenja naveo da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za ponavljanje postupka propisani odredbom člana 255. ZPP-a. Naime, ukazao je da je u situaciji kada iz sadržaja prijedloga za ponavljanje postupka proizlazi da razlozi predstavljaju žalbene razloge iz člana 208. ZPP-a, a ne razloge iz člana 255. ZPP-a koji opravdavaju ponavljanje postupka, pravilno zaključeno da navedeni razlozi ne mogu biti osnov za ponavljanje postupka.

4. AP-2023/25

7. Mihailo Barbarez (u daljnjem tekstu: apelant) iz Beograda, kojeg zastupa Branko Karadeglić, advokat iz Čapljine, podnio je 7. maja 2025. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 95 0 P 076903 25 Gvlž od 19. februara 2025. godine.

8. U postupku u kojem je doneseno osporeno rješenje Okružnog suda odbačen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka okončanog presudom na osnovu odricanja Osnovnog suda u Trebinju od 2. februara 2023. godine. Okružni sud je u obrazloženju osporenog rješenja naveo da je prvostepeni sud, suprotno apelantovim žalbenim navodima, pravilno postupio kada je prihvatio da je apelanta i A. T. u postupku nakon smrti M. T. zastupao advokat B. D., koji je imao važeću punomoć, te da je u smislu člana 305. stav (1) ZPP-a bio ovlašten da se odrekne tužbenog zahtjeva. Stoga, Okružni sud je ukazao da je prvostepeni sud pravilno postupio kada je presudu na osnovu odricanja dostavio advokatu B. D., a ne advokatu B. K. koji nakon smrti M. T. više nije imao punomoć za zastupanje. Naime, sporna presuda je 24. februara 2023. godine dostavljena advokatu B. D., te s obzirom na to da apelant nije izjavio žalbu, presuda je postala pravomoćna 13. marta 2023. godine. Slijedom navedenog, Okružni sud je naveo da je protekao rok od 30 dana od dana dostavljanja presude, pa je prijedlog za ponavljanje postupka (koji je podnesen 23. aprila 2024. godine), u smislu člana 255. stav (2) ZPP-a, neblagovremen.

9. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, shodno članu 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-564/25.

10. Iz svih apelacijā proizlazi da apelanti ukazuju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Pored toga, apelanti u apelacijama br. AP-564/25 i AP-1661/25 se pozivaju i na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Osim toga, apelant u apelaciji broj AP-1661/25 ukazuje na povredu prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.

11. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

12. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

13. Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

14. Ustavni sud ukazuje da se navodi o povredi ustavnih prava odnose na odluke donesene u postupcima u kojim se odlučivalo o prijedlozima za ponavljanje pravomoćno okončanih postupaka. Ustavni sud je, rješavajući brojne ovakve apelacije, konstantno ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava i svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za ponavljanje pravomoćno okončanog postupka u kojem je prijedlog za ponavljanje odbačen ili odbijen, u principu, nije postupak u kojem se utvrđuju „građanska prava i obaveze“, tj. ne raspravlja se o meritumu spora, nego se samo odlučuje o postojanju uvjetā da se odobri ponavljanje postupka (vidi Ustavni sud, između ostalih, Odluka o dopustivosti broj AP-4717/23 od 19. juna 2024. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Samo kada se u takvom postupku, s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slučaja, radi o utvrđivanju apelantovih „građanskih prava i obaveza“, može se utvrditi da su takve apelacije dopustive.

15. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se u okolnostima konkretnih slučajeva u postupcima po prijedlozima apelanata za ponavljanje postupaka nije odlučivalo o njihovim „građanskim pravima i obavezama“ u smislu člana 6. Evropske konvencije, već samo o tome da li su ispunjeni formalni zakonski uvjeti za ponavljanje postupaka. Stoga, takvi postupci ne ulazi u obim prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

16. Također, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnim postupcima nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te su stoga navodi apelanata u predmetima br. AP-564/25 i AP-1661/25 o povredi prava na imovinu ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

17. Osim toga, imajući u vidu da su u predmetu broj AP-1661/25 apelantovi navodi o povredi prava na pravično suđenje i prava na imovinu ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud zaključuje da su samim tim i apelantovi navodi o povredi prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi s navedenim pravima ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

18. U skladu s navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

19. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere u predmetu broj AP-1661/25.

20. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-564/25 (M. Š. i drugi) | Sudska praksa | Aktio