Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4832/23 (Nexen“ d.o.o. Banja Luka)
Odluka donesena 15. 12. 2025.
- Procesna odluka
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4832/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
15. 12. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, dopredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i suci Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 15. prosinca 2025. godine, u predmetu broj AP-4832/23, rješavajući apelaciju „Nexen-a“ d.o.o. Banjaluka, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija „Nexen-a“ d.o.o. Banjaluka podnesena protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 041210 23 Uvp od 12. rujna 2023. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. „Nexen“ d.o.o. Banja Luka (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Boris Mandić odvjetnik iz Istočnog Sarajeva, podnio je 17. studenog 2023. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 U 041210 23 Uvp od 12. rujna 2023. godine.
2. Zaključkom Ureda za razmatranje žalbi BiH (u daljnjem tekstu: tuženi) od 12. kolovoza 2021. godine odbačena je apelantova žalba izjavljena na odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača od 4. lipnja 2021. godine. Presudom Suda BiH od 19. travnja 2023. godine odbijena je apelantova tužba podnesena protiv zaključka tuženog. Presudom Suda BiH od 12. rujna 2023. godine odbijen je apelantov zahtjev za preispitivanje sudske odluke. U obrazloženju osporene presude Sud BiH je ukazao da je apelant nije ponudio prihvatljivu ponudu, odnosno da on svojom ponudom nije bio u konkurenciji za dodjelu ugovora o javnoj nabavci. Također, sud je ukazao da je nedovoljno da apelant osporava izabranog ponuđača, a da pri tome ne dokazuje kako mu je takvim izborom prouzrokovana šteta. Imajući u vidu navedeno, Sud BiH je zaključio da je tuženi pravilno odlučio kada je odbacio apelantovu žalbu zbog nedostatka aktivne legitimacije sukladno članku 97. Zakona o javnim nabavkama.
3. Apelant tvrdi da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), pravo na učinkovit pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije, te da je prekršena zabrana diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda.
Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacijsku nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom;
5. U svezi sa apelantovim navodima o kršenju prava na pravično suđenje, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obvezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obveza“ (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. rujna 2009. godine, AP-766/12 od 22. listopada 2013. godine i AP-1466/16 od 22. ožujka 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Pri tome, Ustavni sud ukazuje da apelant osporava odluku kojom je redoviti sud odlučivao samo o procesnom pitanju, tj. o procesnoj dopustivosti apelantove žalbe koju je izjavio u konkretnom postupku. Prema tome, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije raspravljano o apelantovim „građanskim pravima ili obvezama“ u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije, te su stoga apelantovi navodi o povredi prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine. U svezi toga, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj ranijoj praksi već raspravljao o navodima o povredi prava na pravično suđenje iz članka 6. Europske konvencije u postupku javne nabavke u kojem je apelantova žalba, također, odbačena zbog nedostatka aktivne legitimacije, te zaključio da je apelacija ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi, Odluka o dopustivosti broj AP- 3/24 od 19. prosinca 2024. godine, u odnosu na predmet AP-362/24, dostupna na www.ustavnisud.ba).
6. S obzirom na to, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o kršenju prava na učinkovit pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije, odnosno o kršenju zabrane diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije (kao akcesornih prava) u svezi sa pravom na pravično suđenje, također, ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.
7. Imajući u vidu navedeno, kao i odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
8. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman