Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Rješenje o neizvršenju u predmetu U-12/24 (D. Z.)

Odluka donesena 10. 07. 2025.

  • Rješenje o neizvršenju
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

U-12/24

Ocjena ustavnosti

Rješenje o neizvršenju

10. 07. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U-12/24, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (3) i člana 72. st. (1), (2), (3) i (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu:

Mirsad Ćeman, predsjednik

Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica

Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudija

Marin Vukoja, sudija

Larisa Velić, sutkinjana sjednici održanoj 10. jula 2025. godine donio je

RJEŠENJE

Utvrđuje se da su Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske i Ilija Tamindžija kao predsjednik Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske postupili suprotno Odluci o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-12/24 od 19. septembra 2024. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 67/24).

Određuje se način izvršenja Odluke o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-12/24 od 19. septembra 2024. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 67/24) tako što se:

- poništavaju Javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije broj 02/04.01-1-011-1020-1/25 od 17. juna 2025. godine („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 52/25 od 20. juna 2025. godine) i Odluka Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske broj 02/04.01-1-011-1020/25 od 17. juna 2020. godine,

- poništavaju svi drugi akti doneseni na osnovu ukinutog Izbornog zakona Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 61/24) i

- zabranjuje svim zakonodavnim, izvršnim i sudskim institucijama u Republici Srpskoj, svim službenim ili odgovornim osobama u tim institucijama Republike Srpske ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim osobama iz Republike Srpske koje obavljaju dužnost u institucijama Bosne i Hercegovine da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu ukinutog Izbornog zakona Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 61/24). U skladu sa članom 72. stav (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ovo rješenje dostavlja se Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

Rješenje objaviti u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“, „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine“, „Službenom glasniku Republike Srpske“ i „Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“.

OBRAZLOŽENJE

1. Ustavni sud Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), odlučujući o zahtjevima Denisa Zvizdića, u vrijeme podnošenja zahtjeva prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, i četiri izaslanika Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosioci zahtjeva), donio je Odluku o dopustivosti i meritumu broj U-12/24 od 19. septembra 2024. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 67/24 od 4. oktobra 2024. godine; u daljnjem tekstu: Odluka broj U-12/24). Tom odlukom je utvrđeno da Izborni zakon Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 61/24; u daljnjem tekstu: Izborni zakon RS) nije u skladu sa čl. I/2, III/3.b) i VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Istovremeno, u skladu sa članom 61. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Izborni zakon Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 61/24) stavljen je van snage u cijelosti i prestao je da važi od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 61/24. Prethodno je Ustavni sud Odlukom o privremenoj mjeri broj U-12/24 od 24. jula 2024. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) usvojio zahtjev podnosioca Denisa Zvizdića i Izborni zakon RS privremeno stavio van pravne snage do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu, pri čemu je odredio da ta odluka proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu Izbornog zakona RS.

2. Ustavni sud je 24. juna 2025. godine zaprimio zahtjev podnosioca Denisa Zvizdića za donošenje rješenja o neizvršenju Odluke broj U-12/24. U zahtjevu je istakao da na osnovu člana 72. stav (3) Pravila Ustavnog suda kao podnosilac zahtjeva za ocjenu ustavnosti ima pravni interes da traži da se izvrši odluka Ustavnog suda. U tom pogledu je naveo da je Izborni zakon RS stavljen van snage u cijelosti i prestao je da važi od dana objavljivanja u „Službenom glasniku RS“. Međutim, u „Službenom glasniku RS“ broj 52/25 (oglasni dio) 20. juna 2025. godine objavljen je Javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije (u daljnjem tekstu: Javni konkurs). Navedeni konkurs, kako je navedeno, objavljen je na osnovu Odluke Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Komisija NSRS) broj 02/04.01-1-011-1020-1/25 od 17. juna 2025. godine, čiji je predsjednik Ilija Tamindžija. Pri tome je ukazao da se u preambuli Javnog konkursa, koji je dostavljen u prilogu zahtjeva, kao jedan od pravnih osnova navodi i član 25. stav (2) Izbornog zakona RS, koji je stavljen van snage i prestao je da važi 9. jula 2024. godine. Na osnovu toga, podnosilac zahtjeva, pozivajući se na načelo ustavnosti, zakonitosti i pravne sigurnosti, kao i na ranije stavove Ustavnog suda u sličnim predmetima, smatra da je jasno da odluka Komisije i Javni konkurs nemaju pravni osnov i da se smatraju ništavnim od samog početka (ex tunc), te da nemaju pravni učinak i ne mogu imati pravnu valjanost. Smatra da je takvim postupanjem prekršena odredba člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojoj su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, te odredba člana 72. stav (2) Pravila Ustavnog suda kojom je propisano da su sva tijela vlasti dužna da, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom, provode odluke Ustavnog suda. Osim toga, podnosilac zahtjeva je ukazao i da je članom 239. stav (1) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: KZBiH) kao krivično djelo propisano neizvršenje odluka Ustavnog suda.

3. Javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije broj 02/04.01-1-011-1020-1/25 od 17. juna 2025. godine („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 52/25 – Oglasni dio od 20. juna 2025. godine)

Za potrebe ove odluke koristi se tekst propisa kako je objavljen u službenim glasilima jer nije objavljen na svim službenim jezicima i pismima, a koji u relevantnom dijelu glasi:

Na osnovu člana 58. stav (1) alineja 5. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 66/20), člana 25. stav (2) Izbornog zakona Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 61/24), člana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 43/03) i Odluke Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske, broj: 02/4.01-1-011-1020/25, od 17. juna 2025. godine, Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske raspisuje

JAVNI KONKURS

za izbor Republičke izborne komisije

I - Raspisuje se Javni konkurs radi izbora Republičke izborne komisije. Republička izborna komisija je nezavisan organ, koji ima predsjednika i šest članova. U sastav Republičke izborne komisije imenuju se lica iz sva tri konstitutivna naroda i grupe Ostali, uz uslov da se obezbijedi da je zastupljen najmanje po jedan predstavnik konstitutivnih naroda i grupe Ostali.

Članovi Republičke izborne komisije imenuju se na period od sedam godina.

II - Opis poslova

Republička izborna komisija:

1) donosi odluku o održavanju neposrednih izbora u Republici Srpskoj, propisanih Izbornim zakonom Republike Srpske (u daljem tekstu: Zakonom),

2) donosi podzakonske akte za sprovođenje Zakona,

3) prati primjenu i daje mišljenja u vezi sa primjenom Zakona,

4) koordiniše, nadgleda i reguliše zakonitost rada gradskih, odnosno opštinskih izbornih komisija i biračkih odbora u skladu sa Zakonom,

5) predlaže budžet za Republičku izbornu komisiju i podnosi izvještaj o izvršenju budžeta Narodnoj skupštini Republike Srpske,

6) odgovorna je za tačnost, ažurnost i ukupni integritet biračkog spiska za teritoriju Republike Srpske,

7) obezbjeđuje statističke evidencije razvrstane po polu, starosti, razvrstani po izbornim jedinicama za svaki dio izbornog procesa,

8) ovjerava političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisne kandidate za učestvovanje na republičkom i lokalnom nivou vlasti za neposredne izbore u Republici Srpskoj,

9) donosi propise i odgovorna je za blagovremenu distribuciju i bezbjednost primijenjene izborne tehnologije na biračkom mjestu i centrima za brojanje, tj. opreme za elektronsko brojanje glasačkih listića - optičkih skenera glasačkih listića, elektronske identifikacije glasača, tj. čitača otisaka prstiju, bezbjednosnih kamera i druge odgovarajuće tehničke opreme i izbornog materijala za sprovođenje izbora iz nadležnosti Republičke izborne komisije,

10) vrši nabavku i donosi propise za upotrebu bezbjednosnih kamera na biračkim mjestima i u centrima za brojanje kako ne bi došlo do povrede tajnosti biračkog prava, 11) potvrđuje i ovjerava kandidatske liste i kandidate za sve nivoe neposrednih i posrednih izbora u Republici Srpskoj obuhvaćenih Zakonom,

12) odgovorna je za blagovremeno štampanje, distribuciju i bezbjednost glasačkih listića i obrazaca za neposredne izbore na oba nivoa vlasti u Republici Srpskoj,

13) utvrđuje sadržaj i formu glasačkih listića za oba nivoa vlasti za neposredne izbore u Republici Srpskoj,

14) utvrđuje i potvrđuje rezultate neposrednih i posrednih izbora obuhvaćenih ovim zakonom i ovjerava da su ti izbori sprovedeni u skladu sa Zakonom i upućuje na objavljivanje “Službenom glasniku Republike Srpske” rezultate neposrednih i posrednih izbora obuhvaćenih Zakonom,

15) izdaje uvjerenje licima koja su dobila mandat na oba nivoa vlasti neposrednih i posrednih izbora u Republici Srpskoj obuhvaćenih Zakonom,

16) obavještava gradsku, odnosno opštinsku izbornu komisiju ili birački odbor ili bilo koji drugi organ nadležan za sprovođenje izbora u slučaju da ne postupaju u skladu s odredbama Zakona ili da ih krše i nadležnom organu nalaže preduzimanje odgovarajućih mjera,

17) upućuje na objavljivanje u “Službenom glasniku Republike Srpske” propise i izborne rezultate neposrednih i posrednih izbora u Republici Srpskoj obuhvaćenih Zakonom, informacije za birače, te ostale informacije neophodne za sprovođenje Zakona,

18) obavlja sve izborne aktivnosti za izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, 19) donosi odluku o prestanku mandata izabranog funkcionera na republičkom i lokalnom nivou vlasti, a kada je potrebno, utvrđuje da li je izabrani funkcioner koji je podnio ostavku to učinio svojom voljom,

20) provjerava odluku nadležnog organa o prestanku mandata izabranog zvaničnika opozivom, kako bi se obezbijedilo da je mandat izabranog zvaničnika prestao u skladu sa Zakonom,

21) podnosi godišnji izvještaj Narodnoj skupštini Republike o sprovođenju izbora u Republici Srpskoj, sprovođenju Zakona i inicira njegove izmjene, 22) donosi opšte akte za opoziv gradonačelnika i načelnika opštine, nadzire postupak opoziva i odgovara za zakonito sprovođenje tog postupka,

23) pruža stručnu pomoć skupštini opštine, odnosno grada i organima za sprovođenje postupka za opoziv,

24) donosi akte kojima se utvrđuju kriterijumi za raspodjelu sredstava za finansiranje izborne kampanje,

25) donosi akte kojima uređuje unutrašnju organizaciju i način svog rada, na koje saglasnost daje Narodna skupština Republike Srpske i obavlja sve druge poslove utvrđene Zakonom. [...]

VIII - Rok za podnošenje prijava

Rok za podnošenje prijava je 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja Javnog konkursa.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće biti razmatrane.

IX - Objavljivanje Javnog konkursa

Javni konkurs biće objavljen u dnevnom listu “Glas Srpske” i “Službenom glasniku Republike Srpske”, kao i na veb - stranici Narodne skupštine Republike Srpske www.narodnaskupstinars.net.

U slučaju da Konkurs ne bude objavljen istovremeno, rok za podnošenje prijava računaće se od dana posljednjeg objavljivanja.

X – Dostavljanje

Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se lično na pisarnicu Narodne skupštine ili poštom, na adresu: Narodna skupština Republike Srpske, Komisija za izbor i imenovanje, sa naznakom. Prijava na Konkurs, Trg jasenovačkih žrtava 1, 78 000 Banja Luka.

Broj: 02/4.01-1-011-1020-1/25 Predsjednik komisije

17.6.2025. godine Ilija Tamindžija, s.r.

Banja Luka

4. Razmatrajući navode podnosilaca zahtjeva, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 72. Pravila Ustavnog suda.

5. Član VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

4. Odluke Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

6. Član 72. Pravila Ustavnog suda glasi:

Član 72. (Obaveznost izvršenja, način i rok izvršenja) (1)Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće i svako fizičko i pravno lice je dužno da ih poštuje. (2)Svi organi vlasti su dužni, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom, provoditi odluke Ustavnog suda. (3)Svako ko ima pravni interes može tražiti da se izvrši odluka Ustavnog suda. (4)Ustavni sud u svojoj odluci može odrediti način i rok izvršenja odluke Ustavnog suda. (5)U roku iz stava (4) ovog člana organ koji je obavezan izvršiti odluku Ustavnog suda dužan je dostaviti obavještenje o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja odluke Ustavnog suda, kako je to naznačeno u odluci. (6)U slučaju nepostupanja, odnosno kašnjenja u izvršavanju ili obavještavanju Ustavnog suda o preduzetim mjerama, Ustavni sud donosi rješenje kojim se utvrđuje da odluka Ustavnog suda nije izvršena, odnosno može odrediti način izvršenja odluke. To rješenje se dostavlja nadležnom tužiocu, odnosno drugom organu nadležnom za izvršenje kojeg odredi Ustavni sud.

7. Ustavni sud prvenstveno naglašava da tumačenje člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 72. Pravila Ustavnog suda ukazuje na to da se ustavna načela konačnosti i obaveznosti odluka Ustavnog suda ostvaruju kroz tri pravne obaveze iz člana 72. Pravila Ustavnog suda, tj. obaveze poštovanja, provođenja i izvršenja odluka Ustavnog suda. Poštovanje odluka Ustavnog sudaodnosi se na opću obavezu svih fizičkih i pravnih osoba da priznaju konačnost i obavezujući karakter odluka Ustavnog suda. To znači da se odluke ne mogu ignorirati ili osporavati drugim pravnim sredstvima, osim kada su ispunjeni uvjeti za njihovo preispitivanje. Provođenje odluka Ustavnog suda spada u nadležnost svih tijela javnih vlasti, koja su dužna da preduzimaju pravne korake kako bi odluka proizvela pravne učinke u praksi, a naročito tijela vlasti koja su donijela pravne akte koji su proglašeni neustavnim. Ustavni sud ističe da provođenje njegove odluke ne podrazumijeva samo donošenje novih ili izmjenu postojećih zakonskih i podzakonskih akata, niti se može smatrati da je ograničena samo na formalno usklađivanje propisa (pozitivna obaveza). Provođenje obuhvata i dužnost svih tijela vlasti da se suzdrže od bilo kakvih radnji koje bi se zasnivale na pravnom aktu ili odredbi koji su proglašeni neustavnim (negativna obaveza). Takvo tumačenje proizlazi iz pravne prirode odluka Ustavnog suda, koje su konačne i obavezujuće i imaju djelovanje erga omnes, a s ciljem očuvanja ustavnih načela vladavine prava, pravne sigurnosti i efektivne zaštite ustavnosti i ljudskih prava. U vezi s provođenjem odluka Ustavnog suda, Ustavni sud je naglasio „da se najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda ne može ostvariti ako se odluke Ustavnog suda kao njihovog vrhunskog zaštitnika ne provode“ (vidi Ustavni sud, Rješenje o neizvršenju broj U-35/00 od 28. januara 2005. godine, tačka 6). Na kraju, izvršenje odluka Ustavnog suda se konkretno odnosi na mehanizam pravne prisile, kada nadležna tijela (izvršna vlast, zakonodavna tijela ili sudovi) ne postupe u skladu s odlukom Ustavnog suda. Pri tome je važno naglasiti da obaveza izvršenja odluka Ustavnog suda obuhvata ne samo izreku već i obrazloženje, uključujući i pravna shvatanja i razloge na kojima je izreka zasnovana, što je Ustavni sud izričito potvrdio u više navrata (vidi Ustavni sud, Rješenje o neizvršenju broj U-3/13 od 30. septembra 2016. godine, dostupno na www.ustavnisud.ba). U takvim slučajevima, kao posljednji korak Ustavni sud može da donese rješenje kojim utvrđuje neizvršenje odnosno neprovođenje odluka, određuje rokove i način izvršenja, te eventualno uključuje tužilačke ili druge nadležne institucije kako bi se osiguralo provođenje odluka.

8. Ustavni sud također napominje da, prema važećem zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini, postupanje suprotno članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, koje se ogleda u neprimjeni, neprovođenju, neizvršenju ili drugim oblicima nepoštovanja odluka Ustavnog suda, može predstavljati osnov za krivičnu odgovornost odgovornih osoba, što dodatno potvrđuje obaveznost poštovanja i primjene tih odluka. U tom smislu, Ustavni sud podsjeća i na to da je članom 239. stav (1) KZBiH propisano: „(1) Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući i odluku o privremenoj mjeri, konačnu i izvršnu odluku ili privremenu mjeru Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine ili Evropskog suda za ljudska prava, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“

9. Vraćajući se na konkretan zahtjev, Ustavni sud smatra da razlozi izneseni u zahtjevu podnosilaca ukazuju na nužnu hitnost u postupanju jer se njima suštinski pokreće pitanje provođenja Odluke broj U-12/24. Naime, Ustavni sud ponovo ukazuje da je navedenom odlukom utvrđeno da Izborni zakon RS nije u skladu sa čl. I/2, III/3.b) i VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine te je taj propis stavljen van snage u cijelosti i prestao je da važi od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“ („Službeni glasnik RS“ broj 61/24 od 9. jula 2024. godine). U obrazloženju navedene odluke je navedeno: „U suštini, osporenim [Izbornim] zakonom koji je donijela Narodna skupština RS ponavlja se tekst odredbi Izbornog zakona BiH i, bez bilo kakvog ustavnog ovlaštenja, nadležnost za provođenje izbora na teritoriji entiteta Republike Srpske se povjerava Republičkoj izbornoj komisiji. Na taj način se, suprotno procedurama propisanim odlukama institucija BiH odnosno Izbornim zakonom BiH i Odlukom o utvrđivanju nadležnosti, nastoji uspostaviti paralelan sistem za provođenje izbora izaslanika Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, izbora za zakonodavne, predstavničke i izvršne organe vlasti u Republici Srpskoj, kao i lokalnih izbora u Republici Srpskoj.“ (op. cit., U-12/24, tačka 43). Dakle, jasno proizlazi da su se ukinutim Izbornim zakonom RS na neustavan način nastojale preuzeti nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, odnosno Centralne izborne komisije za provođenje izbora u tom entitetu i te nadležnosti dodijeliti novoj Republičkoj izbornoj komisiji koja bi bila ustanovljena u skladu s tim zakonom.

10. Polazeći od navedenog, Ustavni sud ponavlja da je Odluka broj U-12/24 na snazi i obavezuje sva tijela javne vlasti. Dakle, zbog pravnog djelovanja te odluke ukinuti Izborni zakon RS nikada nije mogao proizvoditi pravne učinke, niti su se na njegovom osnovu mogle preduzimati bilo kakve radnje, uključujući i raspisivanje i provođenje bilo kakvih izbora ili imenovanja. U tom kontekstu, svaki akt koji se zasniva na ukinutom Izbornom zakonu RS u suprotnosti je s načelom vladavine prava, ustavnim poretkom i obavezom poštovanja, provođenja i izvršenja odluka Ustavnog suda, kako je utvrđeno u članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine i članu 72. Pravila Ustavnog suda. Uprkos tome, Ustavni sud zapaža da je Narodna skupština RS kao donosilac ukinutog Izbornog zakona RS putem Komisije kao radnog tijela nastavila da primjenjuje taj zakon i nakon njegovog formalnog ukidanja, što se jasno vidi iz raspisivanja Javnog konkursa za izbor članova Republičke izborne komisije. Dakle, Komisija i njen predsjednik Ilija Tamindžija kao odgovorna osoba nisu imali ovlaštenje niti nadležnosti za raspisivanje Javnog konkursa, niti su imali ovlaštenje ili nadležnosti da preduzimaju bilo kakve druge radnje na osnovu odredbi ukinutog Izbornog zakona RS, uključujući i radnje s ciljem objavljivanja Javnog konkursa u „Službenom glasniku Republike Srpske“. Naime, Javni konkurs je raspisan na osnovu člana 25. stav (2) ukinutog Izbornog zakona RS, čime su Narodna skupština RS, Komisija za izbor i imenovanje i njen predsjednik Ilija Tamindžija, postupajući po ništavnom aktu, faktički prekršili obavezu poštovanja i provođenja odluke Ustavnog suda iz člana 72. Pravila Ustavnog suda. Osim toga, postupanjem na takav način, dakle protivno važećoj Odluci broj U-

12/24, dovedena je u pitanje pravna sigurnost jer su istovremeno stvorena dva suprotstavljena pravna stanja: jedno zasnovano na odluci Ustavnog suda kao najviše sudske instance u državi Bosni i Hercegovini, koja je ustanovljena Ustavom Bosne i Hercegovine, a drugo proizvedeno radnjama organa Narodne skupštine RS, odnosno članova Komisije i njenog predsjednika, koje predstavljaju kršenje člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Na taj način su predsjednik i Komisija ne samo ignorirali pravno djelovanje odluka Ustavnog suda kao konačnih i obavezujućih već su aktivno preduzimali radnje koje se zasnivaju na ukinutom pravnom aktu, što predstavlja očigledan primjer neprovođenja odluka Ustavnog suda. Stoga, Ustavni sud zaključuje da predsjednik Ilija Tamindžija i Komisija svojim djelovanjem, tj. donošenjem Odluke broj 02/04.01-1-011-1020-1/25 od 17. juna 2025. godine i upućivanjem Javnog konkursa na objavljivanje u „Službenom glasniku RS“ nisu poštovali konačnu i obavezujuću Odluku broj U-12/24. Zbog toga, Ustavni sud smatra da je, u skladu sa članom 57. stav (3) i članom 72. Pravila Ustavnog suda, u ovom slučaju neophodno donijeti rješenje kojim se utvrđuje neprovođenje Odluke broj U-12/24.

11. Imajući u vidu da su Narodna skupština RS, odnosno predsjednik i Komisija nastavili da primjenjuju ukinuti Izborni zakon RS, Ustavni sud je, na osnovu člana 57. stav (3) i člana 72. stav (6) Pravila Ustavnog suda, odredio način izvršenja navedene odluke. Naime, donošenjem odluke Komisije i objavljivanjem Javnog konkursa za izbor članova Republičke izborne komisije, zasnovanog na odredbama ukinutog Izbornog zakona RS, očigledno je prekršena obaveza poštovanja i provođenja Odluke broj U-12/24. Imajući u vidu značaj propisa o kojima je riječ, nužnost zaštite pravnog poretka i očuvanja autoriteta Ustavnog suda, kao i sprječavanje daljnjih posljedica protivpravnog djelovanja, Ustavni sud je odlučio da konkretizira način izvršenja svoje odluke. Zbog toga je odredio da se poništava Javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije broj 02/04.01-1-

011-1020-1/25 od 17. juna 2025. godine, kao i svi drugi pravni akti doneseni na osnovu ukinutog Izbornog zakona RS, te izričito zabranjuje svim tijelima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti u Republici Srpskoj, kao i službenim i odgovornim osobama u tim tijelima, uključujući i one koje djeluju u institucijama Bosne i Hercegovine, da preduzimaju bilo kakve radnje koje se zasnivaju na ukinutom Izbornom zakonu. Ova mjera je donesena s ciljem očuvanja vladavine prava, pravne sigurnosti i dosljedne primjene ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

12. U skladu sa članom 72. stav (6) Pravila Ustavnog suda, ovo rješenje se dostavlja nadležnom Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na daljnje postupanje u skladu sa zakonom. U prilogu ovog rješenja dostavlja se Odluka o meritumu broj U-12/24 od 19. septembra 2024. godine.

13. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud je, na osnovu člana 72. Pravila Ustavnog suda, odlučio kao u izreci ovog rješenja.

14. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Rješenje o neizvršenju u predmetu U-12/24 (D. Z.) | Sudska praksa | Aktio