Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3084/24 (R. J.)

Odluka donesena 15. 12. 2025.

  • Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3084/24

Apelacija

Odluka o dopustivosti

15. 12. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, dopredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i suci Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 15. prosinca 2025. godine, u predmetu broj AP-3084/24, rješavajući apelaciju Rozalije Jularić, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Rozalije Jularić podnesena protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 78 0 Pr 039963 23 Pžp od 1. veljače 2024. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Rozalija Jularić (u daljnjem tekstu: apelantica), podnijela je 22. srpnja 2024. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 78 0 Pr 039963 23 Pžp od 1. veljače 2024. godine.

2. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Okružnog suda, okrivljene fizičke osobe J. K. i D. K. i okrivljena pravna osoba „Satelit“ d.o.o Čelinac oslobođeni su odgovornosti da su počinili prekršaje iz čl. 55., 187., 158. i 172. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini.

3. U obrazloženju osporene odluke Okružni sud je naveo da je teret dokazivanja da je okrivljenik odgovoran za prekršaj na podnositelju zahtjeva u smislu odredbe članka 164. stavak (7) Zakona o prekršajima. U vezi s tim, ukazao je da ovlašteni organ dokazima izvedenim tijekom postupka nije dokazao da su okrivljenici u konkretnom postupku odgovorni za prekršaje koji im se stavljaju na teret podnesenim prijedlogom. Stoga, Okružni sud je zaključio da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je okrivljenike oslobodio odgovornosti za prekršaj na temelju članka 199. točka 2) Zakona o prekršajima.

4. Apelantica se pozvala na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Naročito ističe da su okrivljeni skrivili prometnu nezgodu u kojoj je ona oštećena.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stav (3) točka h) Pravila Ustavnog suda.

Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

b) Ustavni sud također ima apelacijsku nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom;

6. Razmatrajući pitanje jesu li u konkretnom slučaju na apelanticu primjenjive garancije iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, Ustavni sud zapaža da se postupak u kojem je donesena osporena odluka, odnosi na „utemeljenost kaznene optužbe“ protiv treće osobe, u kojem se apelantica pojavljuje u svojstvu oštećene. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da, u kaznenim postupcima, članak 6. Europske konvencije garantira pravo na zaštitu samo nekome protiv koga se „utvrđuje [...] utemeljenost bilo kakve kaznene optužbe“, zato što se samo takva osoba može smatrati „žrtvom“ u smislu tog članka. Obrnuto tumačenje članka 6. Europske konvencije, prema kojem bi se pravo na pravičan postupak garantiralo i nekome tko traži utvrđivanje utemeljenosti kaznene optužbe protiv druge osobe, nadilazilo bi jezičke okvire tumačenja navedenog članka 6. (vidi, Ustavni sud, između ostalih, Odluke o dopustivosti br. AP-19/02 od 17. ožujka 2004. godine, AP-2641/17 od 7. rujna 2017. godine i AP-3809/20 od 12. siječnja 2021. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba).

7. Iz navedenog proizlazi da pravo na pravično suđenje iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije ne obuhvata pravo na pokretanje kaznenog postupka protiv trećih osoba. Budući da članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obim zaštite od članka 6. Europske konvencije, slijedi da su apelantičini navodi o povredi prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

8. Sukladno navedenom, imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

9. Sukladno članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3084/24 (R. J.) | Sudska praksa | Aktio