Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3020/24 (Republika Srpska)
Odluka donesena 19. 02. 2026.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3020/24
Apelacija
Odluka o dopustivosti
19. 02. 2026.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nußberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 19. februara 2026. godine, u predmetu broj AP-3020/24, rješavajući apelaciju koju je podnijela Republika Srpska, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Republika Srpska protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 11 0 U 031241 22 Uvp od 7. juna 2024. godine zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Republika Srpska (u daljnjem tekstu: apelantkinja), koju zastupa Pravobranilaštvo Republike Srpske – sjedište zamjenika u Banjaluci, podnijela je 16. jula 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 11 0 U 031241 22 Uvp od 7. juna 2024. godine.
2. Rješenjem Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (u daljnjem tekstu: RUGIPP) od 8. aprila 2021. godine, koje je potvrđeno rješenjem tog organa od 7. februara 2022. godine, dozvoljeno je brisanje zabilježbe vođenja upravnog postupka u „C“ listu konkretnog zemljišnoknjižnog uloška.
3. Presudom Okružnog suda u Banjaluci od 7. septembra 2022. godine odbijena je apelantkinjina tužba podnesena protiv drugostepenog rješenja RUGIPP-a.
4. Presudom Vrhovnog suda od 7. juna 2024. godine odbijen je apelantkinjin zahtjev za vanredno preispitivanje navedene presude. Vrhovni sud je u obrazloženju osporene presude naveo da iz stanja spisa proizlazi da nije postojao apelantkinjin zahtjev za upis zabilježbe vođenja upravnog postupka u zemljišnoknjižnu evidenciju, nego da se apelantkinja obratila RUGIPP-u sa zahtjevom za proglašavanje ništavnim rješenja od 29. jula 2016. godine, kojim je izvršen upis svojine u korist drugog lica („Agroimpeks Nova“ d.o.o. Banjaluka). Takođe, naveo je da je navedeno zainteresovano lice podnijelo RUGIPP-u zahtjev za brisanje zabilježbe vođenja upravnog postupka zbog toga što je konkretno zemljište prometovano i upisano kao svojina trećih lica na osnovu ugovora o kupoprodaji. S obzirom na to, ukazao je da je stav tuženog i prvostepenog suda, koji je naveden u dispozitivima tih odluka, u skladu s odredbom člana 3. stav (1) Zakona o zemljišnim knjigama (kojom je propisano da se postupak upisa u zemljišnu knjigu pokreće podnošenjem zahtjeva za upis).
5. Apelantkinja se pozvala na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
7. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
b) Ustavni sud ima i apelacionu nadležnost nad pitanjima po ovom Ustavu, koja proističu iz presude svakog suda u Bosni i Hercegovini.
8. Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratine materiae inkompatibilna sa Ustavom;
9. S obzirom na apelantkinjin pravni status, Ustavni sud podsjeća da, prema ustaljenoj praksi Ustavnog suda, državni organi i javna vlast kao učesnici sudskih postupaka uživaju garancije prava na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, ali ne i iz Evropske konvencije (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP-39/03 od 27. februara 2004. godine, tač. 14. i 15, i AP-3444/19 od 7. aprila 2021. godine, tačka 28, objavljene na www.ustavnisud.ba). Međutim, primjenljivi standardi su isti.
10. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori je primjenjivost člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u konkretnom postupku odlučivalo o apelantkinjinim „građanskim pravima ili obavezama“. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje na svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za upis zabilježbe spora nije postupak kojim se određuju građanska prava i obaveze (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-2056/15 od 22. decembra 2016. godine i AP-4671/17 od 11. septembra 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Ustavni sud smatra da se takav stav može zauzeti i u konkretnom slučaju u odnosu na postupak brisanja zabilježbe vođenja upravnog postupka. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su apelantkinjini navodi o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.
11. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman