Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-827/24 („Emporium“ d.o.o. Bihać)
Odluka donesena 22. 01. 2026.
- Privremena mjera - odbijena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-827/24
Apelacija
Odluka o privremenoj mjeri
22. 01. 2026.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 23. januara 2026. godine, u predmetu broj AP-827/24, rješavajući zahtjev
„Emporium“ d.o.o Bihać za donošenje privrmene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI
Odbija se kao neosnovan zahtjev „Emporium“ d.o.o Bihać za donošenje privremene mjere.
OBRAZLOŽENJE
1. „Emporium“ d.o.o. Bihać (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, kojeg zastupaju Edin Felić i Jasmin Žerić advokati iz Bihaća, podnio je 26. februara 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 17 0 Ip 097962 23 Pž od 25. januara 2024. godine i rješenja Općinskog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud) br. 17 0 Ip 097962 19 Ip od 7. augusta 2023. godine i 17 0 Ip 097962 19 Ip od 15. marta 2023. godine. Apelant je 11 marta 2024. godine podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom je tražio da Ustavni sud naloži odlaganje provođenja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u predmetu broj 17 0 Ip 097962 19 Ip, do okončanja postupka pred Ustavnim sudom.
2. Rješenjem Općinskog suda broj 17 0 Ip 097962 19 Ip od 15. marta 2023. godine određeno je izvršenje na apelantovim i nekretninama saizvršenice po osnovu hipoteke zasnovane u korist Banka Srpske a.d. Banja Luka (u daljnjem tekstu: tražitelj izvršenja). Hipoteka je zasnovana radi namirenja potraživanja koje tražitelj izvršenja ima prema apelantu i saizvršenici po osnovu ugovora o kreditu.
3. Rješenjem Općinskog suda broj 17 0 Ip 097962 19 Ip od 7. augusta 2023. godine odbijen je apelantov prigovor protiv navedenog rješenja o izvršenju. Rješenjem Kantonalnog suda broj 17 0 Ip 097962 23 Pž od 25. januara 2024. godine, odbijena je apelantova žalba o navedenom rješenju o odbijanju prigovora. U oba rješenja redovni sudovi su naveli da je utvrđeno da su apelant i saizvršenica sa tražiteljem izvršenja zaključili ugovor o hipoteci na apelantovim i saizvršenicinim nekretninama radi obezbjeđenja vraćanja kredita. Ugovor je notarski obrađen. Kako apelant i saizvršenica nisu plaćali rate kredita tražitelj izvršenja je oglasio kredit dospjelim sa preciziranim datumom. Tražitelj izvršenja je podnio prijedlog za izvršenje koje je dozvoljeno osporenim rješenjem o izvršenju. U vezi s tim redovni sudovi su istakli da, suprotno apelantovim navodima iz prigovora i žalbe, notarski obrađeni otpravak ugovora o zasnivanju hipoteke predstavlja izvršnu ispravu u smislu člana 23. stav 1. tačka 3. i člana 85. stav 1. Zakona o izvršnom postupku. Navedeno je da su u smislu tog zakona predmet, vrsta i obim ispunjenja apelantove obaveze dovoljno precizirani ispravom-otpravkom ugovora i potvrdom otpravka originala u svrhu izvršenja. Navedeno je i da prijedlog za izvršenje sadrži sve elemente iz notarski obrađenog ugovora te da je pravilno i na osnovu zakona dozvoljeno izvršenje. Stoga su redovni sudovi odbili apelantov prigovor protiv rješenja o izvršenju i žalbu protiv rješenja o odbijanju tog prigovora.
4. Apelant smatra da mu je osporenim rješenjima prekršeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju i pravo na nediskriminaciju iz člana 14. Evropske konvencije. Kršenje navedenih prava apelant vidi u proizvoljnoj primjeni prava. Apelant smatra da sporni otpravak izdan u svrhu pokretanja izvršenja nema potrebe elemente izvršne isprave. Smatra da nije ispunjeni ni uvjeti za izvršenje određeni izvršnom ispravom s obzirom da je u otpravku samo konstatirano da je uspoređen sa originalom. Navodi da tražitelj izvršenja nije dokazao da je potraživanje dospjelo u cjelosti kao i da je prvostepeni sud visinu duga nezakonito utvrđivao ekonomskim vještačenjem. Apelant smatra da zbog navedenih razloga Ustavni sud treba donijeti privremenu mjeru kojom bi naložio odlaganje provođenja izvršnog postupka do okončanja postupka pred Ustavnim sudom. Navodi da bi provođenje tog izvršnog postupka za njega prouzročilo nesagledive štetne posljedice kako materijalne tako i poslovne. Navodi da bi, naime, ostao bez nekretnina s obzirom da je tražitelj izvršenja već predujmio troškove za njihovo vještačenje što podrazumijeva da je slijedeća faza postupka zakazivanje ročišta na licu mjesta što iz naprijed navedenih razloga direktno vodi ka kršenju njegovog ustavnog prava na imovinu.
5. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda glasi: (1) Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.
6. Ustavni sud, prije svega, napominje da prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere cijeni isključivo razloge koji su navedeni u članu 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Osim toga, Ustavni sud je brojnim odlukama ukazao da pravo na izvršenje pravosnažne sudske odluke i druge zakonom određene izvršne isprave predstavlja dio prava na „pristup sudu“ što je neodvojiv element prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije (vidi, Ustavni sud, odluka o privremenoj mjeri broj AP-2534/23 od 17. jula 2023. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Stoga, zahtjev za donošenje privremene mjere kojom se traži odlaganje izvršenja pravosnažne sudske odluke ili zakonom određene izvršne isprave mora imati jasne i argumentirane razloge iz kojih bi Ustavni sud nesumnjivo zaključio da je neophodno i opravdano da se napravi izuzetak od navedenog stava. Osim toga, Ustavni sud podsjeća da je posebno neprihvatljivo za Ustavni sud da se kao razlozi za usvajanje privremene mjere navode argumenti koji se odnose na navodno kršenje ustavnih prava, s obzirom da se takvi razlozi ne mogu analogno primijeniti na postupak prilikom odlučivanja o privremenoj mjeri (vidi, Ustavni sud, odluka o privremenoj mjeri broj AP-3941/23 od 28. septembra 2023. godine, tačka 11, dostupna na www.ustavnisud.ba).
7. Apelant kao razlog za donošenje privremene mjere ističe da bi mu izvršni postupak prouzrokovao nesagledive posljedice jer bi ostao bez nekretnina i time bi došlo do kršenja njegovog ustavnog prava na imovinu. U vezi s tim Ustavni sud ukazuje da argumentacijom koju je apelant naveo i koja se u suštini odnosi na meritum predmeta i kršenje ustavnog prava na imovinu, nisu ponuđeni relevantni razlozi i dokazi zbog kojih bi trebalo donijeti privremenu mjeru kojom bi se spriječile eventualne nenadoknadive štetne posljedice koje su u suprotnosti sa zakonitim ciljem, odnosno koji bi ukazivali da je donošenje privremene mjere u interesu stranaka ili pravilnog vođenje postupka kako to propisuje član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Osim toga Ustavni sud ponavlja da pri donošenju odluke o privremenoj mjeri cijeni druge argumente i razloge a ne one koji se odnose na meritum predmeta. Zbog toga, Ustavni sud smatra da je apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere neosnovan.
8. Na osnovu izloženog odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.
9. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ni u kom slučaju ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetne apelacije.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman