Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-2884/24 ("Hempro“ d.o.o. Gradačac)

Odluka donesena 22. 01. 2026.

  • Privremena mjera - odbijena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2884/24

Apelacija

Odluka o privremenoj mjeri

22. 01. 2026.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nußberger i sudije Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 23. januara 2026. godine, u predmetu broj AP-2884/24, rješavajući zahtjevkoji je podnio „Hempro“ d.o.o. Gradačac za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI

Odbija se kao neosnovan zahtjev koji je podnio „Hempro“ d.o.o. Gradačac za donošenje privremene mjere.

OBRAZLOŽENJE

1. „Hempro“ d.o.o. Gradačac iz Gradačca (u daljnjem tekstu: apelant), koji zastupaju advokati iz Advokatskog društva „Ademović, Nožica i partneri“ d.o.o. Sarajevo, podnio je 9. jula 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 28 0 Ip 028215 24 Pž 2 od 22. aprila 2024. godine i Rješenja Općinskog suda u Gradačcu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 28 0 Ip 028215 Ip 5 od 10. novembra 2023. godine. Apelant je također podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud naložio odlaganje provođenja izvršnih radnji – namirenja tražioca izvršenja u izvršnom postupku broj 28 0 Ip 028215 23 Ip 5 do donošenja odluke o apelaciji.

2. U izvršnom postupku pokrenutom protiv apelanta, na osnovu izvršnih isprava – hipoteke, banka je predložila da se izvršenje provede na preciziranim apelantovim nekretninama (u daljnjem tekstu: sporne nekretnine). Prije donošenja rješenja o izvršenju banka je obavijestila sud da je svoje potraživanje prenijela pravnom licu „Bora“ d.o.o. Banjaluka (u daljnjem tekstu: tražilac izvršenja).

3. Općinski sud je rješenjem od 18. aprila 2016. godine dozvolio predloženo izvršenje.

4. Rješenjem Općinskog suda od 15. februara 2023. godine odbijen je prijedlog „Veha-com“ d.o.o. Brčko distrikt Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: „Veha-com“) da stupi u izvršni postupak umjesto tražioca izvršenja, koji mu je ugovorom iz decembra 2022. godine ustupio potraživanja prema apelantu. Obrazloženo je da u skladu s odredbom člana 30. stav 1. Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP) nisu ispunjeni uvjeti za promjenu tražioca izvršenja.

5. Općinski sud je Rješenjem o dosudi broj 28 0 Ip 028215 Ip 5 od 10. novembra 2023. godine sporne nekretnine dosudio kupcu – „Veha-com“, koje su mu prodate na drugom ročištu za prodaju nekretnina kao jedinom i najpovoljnijem ponuđaču. Sud je istakao da je u skladu s odredbom člana 93. stav 1. ZIP-a kupac dostavio dokaz – uplatnicu o polaganju cijene za kupljenu nekretninu.

6. Rješenjem Kantonalnog suda broj 28 0 Ip 028215 24 Pž 2 od 22. aprila 2024. godine odbijena je apelantova žalba i potvrđeno je prvostepeno rješenje o dosudi, te su odbijeni zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka. Kantonalni sud je istakao da pitanje materijalnopravne legitimacije stranaka, na koju apelant ukazuje u žalbi, ne može biti sporno u fazi dosude nekretnine. Također, sud je naveo da se nakon donošenja rješenja o dosudi, shodno članu 96. ZIP-a, iz ostvarene cijene namiruje tražilac izvršenja na čiji je prijedlog određeno izvršenje. Sud je cijenio i ostale žalbene navode, ali je izostavio njihovo obrazloženje kao nepotrebno u smislu odredbe člana 231. Zakona o parničnom postupku.

7. Apelant smatra da mu je osporenim odlukama prekršeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Kršenje navedenih prava apelant vidi u proizvoljnoj primjeni prava. Apelant ističe da je tražilac izvršenja ugovorom prenio kupcu spornih nekretnina svoje potraživanje prema apelantu, odnosno da je prestao biti apelantov povjerilac, zbog čega nisu bile ispunjene materijalnopravne pretpostavke da sud provodi izvršni postupak u njegovu korist. U zahtjevu za donošenje privremene mjere apelant navodi da bi, u slučaju da ne dođe do odlaganja namirenja tražioca izvršenja u izvršnom postupku, za njega mogla nastupiti nenadoknadiva šteta zbog izmještanja mašina, postrojenja i opreme koji se nalaze na spornim nekretninama.

8. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda glasi: (1) Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.

9. Ustavni sud, prije svega, napominje da prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere cijeni isključivo razloge koji su navedeni u članu 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Razlozi kojima se rukovodi Ustavni sud prilikom usvajanja ili neusvajanja zahtjeva za donošenje privremene mjere mogu biti različiti od razloga kojima se Ustavni sud rukovodi prilikom odlučivanja o apelaciji. Stoga apelant mora posebno obrazložiti i dokazati zašto traži donošenje privremene mjere.

10. Apelant kao razlog za donošenje privremene mjere ističe da bi, ukoliko se ne odloži namirenje tražioca izvršenja u izvršnom postupku, za njega nastupile štetne posljedice. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da razlozi koje je apelant naveo kao osnovu za donošenje privremene mjere, a koji se zapravo tiču merituma predmeta, ne predstavljaju razloge niti dokaze koji bi ukazivali da je donošenje privremene mjere u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka kako to propisuje član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud smatra da je apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere neosnovan.

11. Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.

12. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ni u kojem slučaju ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu predmetne apelacije.

13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-2884/24 ("Hempro“ d.o.o. Gradačac) | Sudska praksa | Aktio