Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1005/25 (R. B.)

Odluka donesena 19. 02. 2026.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Postupak upisa u sudski registar
  • Procesna odluka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1005/25

Apelacija

Odluka o dopustivosti

19. 02. 2026.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nußberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 19. februara 2026. godine, u predmetu broj AP-1005/25, rješavajući apelaciju koju je podnio Ramiz Bajraktarević, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Ramiz Bajraktarević protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 09 0 Reg 045579 23 Pž od 11. decembra 2024. godine i Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 09 0 Rg 045579 23 Pž od 15. jula 2025. godine zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Ramiz Bajraktarević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva podnio je 11. marta 2025. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 09 0 Reg 045579 23 Pž od 11. decembra 2024. godine i Rješenja Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 065-0-Reg-23-001903 od 26. septembra 2023. godine. Apelant je podnio i zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud navedene osporene odluke stavio van snage. Također, apelant je 22. septembra 2025. godine dopunio apelaciju tako što je dostavio i osporio Rješenje Kantonalnog suda broj 09 0 Rg 045579 23 Pž od 15. jula 2025. godine.

2. Rješenjem Općinskog suda od 26. septembra 2023. godine izbrisan je iz sudskog registra subjekt upisa „Energoinvest-Armature“ d.o.o. Sarajevo.

3. Rješenjem Kantonalnog suda od 11. decembra 2024. godine odbijena je apelantova žalba i potvrđeno prvostepeno rješenje.

4. U obrazloženju osporene odluke Kantonalni sud je naveo da iz stanja spisa predmeta proizlazi da je prvostepenom sudu po službenoj dužnosti dostavljeno pravomoćno rješenje tog suda kojim je zaključen likvidacioni postupak nad pravnim licem „Energoinvest-Armature“ d.o.o. Sarajevo, tj. subjektom upisa, te je naloženo brisanje navedenog pravnog lica iz registra pravnih lica prvostepenog suda. S obzirom na navedeno, Kantonalni sud je naveo da je prvostepeni sud postupio shodno odredbi člana 73. stav (5) Zakona o registraciji poslovnih subjekata. Naime, ukazao je da je navedenom zakonskom odredbom, između ostalog, propisano da postoji obaveza registarskog suda da konačno brisanje subjekta unese po pravomoćnosti rješenja o brisanju poslovnog subjekta iz registra. Stoga, kako je nad konkretnim subjektom upisa proveden i pravomoćno zaključen likvidacioni postupak, te je tim pravomoćnim rješenjem o zaključenom likvidacionom postupku dat nalog registru pravnih lica da izvrši brisanje, Kantonalni sud je naveo da je prvostepeni sud pravilno zaključio da su u okolnostima konkretnog slučaja ispunjeni uvjeti za upis brisanja konkretnog pravnog lica. Osim toga, istakao je da su neosnovani apelantovi navodi da je postojala obaveza prvostepenog suda da zastane s konkretnim postupkom do donošenja odluke po njegovoj apelaciji. U vezi s tim, naveo je da je registarski sud dužan upisati tražene promjene podataka kada su za to ispunjeni propisani uvjeti, te da, prema načelu oficijelnosti, ne može odbiti uredno podnesenu dokumentaciju i prijavu, po kojoj, nakon zaprimanja, postupa po službenoj dužnosti.

5. Rješenjem Kantonalnog suda od 15. jula 2025. godine odbijen je apelantov prijedlog za dopunu odluke tog suda od 11. decembra 2024. godine. U obrazloženju odluke Kantonalni sud je naveo da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za donošenje dopunske odluke u smislu odredbi čl. 232a. i 192. Zakona o parničnom postupku. Pri tome je istakao da se apelantov prijedlog suštinski odnosi na traženje izmjene odluke tog suda, a ne na dopunu ranije donesene odluke.

6. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije i kršenje zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije. Također, pozvao se i na čl. 7. i 17. Univerzalne deklaracije, član 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima te čl. I/2, II/2. i II/6. Ustava Bosne i Hercegovine.

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

Ratione materiae – u odnosu na rješenje Kantonalnog suda od 11. decembra 2024. godine

8. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Također, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi u više predmeta ukazao da se ne može smatrati da se postupak upisa u sudski registar tiče utvrđivanja građanskih prava, te je zaključio da je sudski registar registar podataka i da se u takvom postupku ne odlučuje o stjecanju ili gubitku prava učesnika, zbog čega član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. Evropske konvencije nisu primjenjivi na taj postupak (vidi npr. Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-146/05 od 20. decembra 2005. godine, Odluka o dopustivosti broj AP-1455/12 od 17. juna 2015. godine i Odluka o dopustivosti broj AP-2992/22 od 18. oktobra 2022. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom postupku u kojem je odlučivano o brisanju upisa iz registra poslovnih subjekata nije odlučivalo o apelantovim građanskim pravima i obavezama, odnosno da taj postupak nije bio odlučujući za njegova prava i obaveze. Stoga Ustavni sud smatra da su apelantovi navodi o povredi prava na pravično suđenje u odnosu na postupak brisanja upisa iz registra poslovnih subjekata ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine. Ratione materiae – u odnosu na rješenje Kantonalnog suda od 15. jula 2025. godine

9. Ustavni sud ukazuje da je osporenom odlukom Kantonalnog suda odbijen apelantov prijedlog za donošenje dopunske odluke. Dakle, iz toga slijedi da se u konkretnom slučaju odlučivalo samo o procesnim pitanjima, tj. o tome da li su ispunjeni zakonski uvjeti da se u konkretnom predmetu donese dopunska odluka. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije raspravljano o apelantovim „građanskim pravima ili obavezama“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

10. Osim toga, Ustavni sud ukazuje da se u postupcima u kojima su donesena oba osporena rješenja Kantonalnog suda, tj. u postupku u kojem je izvršena promjena upisa u sudski registar, odnosno u postupku u kojem se odlučivalo samo o procesnim pitanjima, nije odlučivalo ni o ostalim pravima na koja se apelant pozvao (vidi tačku 6. ove odluke). S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su apelantovi navodi o kršenju tih prava također ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

11. U skladu s navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere.

13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1005/25 (R. B.) | Sudska praksa | Aktio