Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-753/25 (P. R.)

Odluka donesena 22. 01. 2026.

  • Privremena mjera - odbijena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-753/25

Apelacija

Odluka o privremenoj mjeri

22. 01. 2026.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nußberger i sudije Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 23. januara 2026. godine, u predmetu broj AP-

753/25, rješavajući zahtjev Puniše Rešetara za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI

Odbija se kao neosnovan zahtjev Puniše Rešetara za donošenje privremene mjere.

OBRAZLOŽENJE

1. Puniša Rešetar iz Zenice (u daljnjem tekstu: apelant) podnio je 20. februara 2025. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), pored ostalih, protiv Rješenja Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: drugostepeni sud) broj 43 0 I 248120 24 Gž od 17. decembra 2024. godine, kao i zbog neprovođenja u razumnom roku Rješenja o izvršenju Opštinskog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: prvostepeni sud) broj 43 0 Rs 165094 19 I od 1. novembra 2019. godine. Takođe, apelant je podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud zabranio Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje da izvrši rješenje o izvršenju prvostepenog suda od 14. avgusta 2024. godine jer je potraživanje Grada Zenica prema apelantu prestalo na osnovu apelantovog prebijanja, za koje su se stekli uslovi pravosnažnošću presude 18. aprila 2022. godine.

Izvršni postupak u kojem je doneseno Rješenje drugostepenog suda broj 43 0 I 248120 24 Gž od 17. decembra 2024. godine

2. Pravosnažnom i izvršnom presudom prvostepenog suda od 11. februara 2022. godine obavezan je apelant da Gradu Zenica isplati iznos od 720,00 KM na ime troškova parničnog postupka.

3. Tražilac izvršenja Grad Zenica je 29. jula 2024. godine podnio prijedlog za izvršenje protiv apelanta, na osnovu izvršne isprave – pravosnažne i izvršne presude prvostepenog suda od 11. februara 2022. godine, radi duga, predlažući da se izvršenje sprovede pljenidbom do ½ apelantove penzije.

4. Rješenjem o izvršenju prvostepenog suda od 14. avgusta 2024. godine određeno je predloženo izvršenje.

5. Rješenjem prvostepenog suda od 31. oktobra 2024. godine, koje je potvrđeno osporenim rješenjem drugostepenog suda od 17. decembra 2024. godine, odbijen je kao neosnovan apelantov prigovor protiv rješenja o izvršenju i rješenje o izvršenju u cijelosti održano na snazi. Drugostepeni sud je obrazložio svoje rješenje ukazujući da su u članu 47. od tačke 1. do tačke 10. Zakona o izvršnom postupku navedeni razlozi koji sprečavaju izvršenje. Istakao je da razlozi koje je apelant naveo u žalbi ne spadaju u razloge koji sprečavaju izvršenje.

Izvršni postupak u kojem je doneseno Rješenje o izvršenju prvostepenog suda broj 43 0 Rs 165094 19 I od 1. novembra 2019. godine

6. Pravosnažnom i izvršnom presudom prvostepenog suda od 6. septembra 2019. godine obavezan je Grad Zenica da isplati apelantu iznos od 3.703,60 KM na ime potraživanja iz radnog odnosa, te da mu naknadi troškove postupka u iznosu od 920,00 KM.

7. Apelant je podnio prijedlog za izvršenje protiv izvršenika Grad Zenica, na osnovu izvršne isprave – pravosnažne i izvršne presude prvostepenog suda od 6. septembra 2019. godine, radi duga, predlažući da se izvršenje sprovede na izvršenikovim novčanim sredstvima.

8. Rješenjem o izvršenju prvostepenog suda od 1. novembra 2019. godine određeno je predloženo izvršenje.

9. Apelant smatra da mu je osporenim rješenjem drugostepenog suda broj 43 0 I 248120 24 Gž od 17. decembra 2024. godine povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, kao i član 17. Evropske konvencije. U suštini, apelant navodi da su redovni sudovi pogrešno primijenili relevantne propise. Ističe da je Grad Zenica neosnovano pokrenuo izvršni postupak protiv njega radi naplate troškova postupka i da bi taj postupak trebalo obustaviti i ukinuti sve sprovedene radnje jer apelant ima potraživanje prema Gradu Zenica koje je potrebno „prebiti“ s njegovim potraživanjem prema Gradu Zenica. Apelant predlaže da Ustavni sud privremenom mjerom zabrani Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje da izvrši rješenje o izvršenju prvostepenog suda od 14. avgusta 2024. godine jer je potraživanje Grada Zenica prema njemu prestalo na osnovu apelantovog prebijanja, za koje su se stekli uslovi pravosnažnošću presude 18. aprila 2022. godine.

10. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda.

11. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

b) Ustavni sud ima i apelacionu nadležnost nad pitanjima po ovom Ustavu, koja proističu iz presude svakog suda u Bosni i Hercegovini.

12. Član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda glasi: (1) Ustavni sud može, na sopstvenu inicijativu ili na zahtjev podnosioca zahtjeva ili apelanta, da odredi svaku privremenu mjeru za koju smatra da treba da je donese u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.

13. Ustavni sud, prije svega, napominje da prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere cijeni isključivo razloge koji su navedeni u članu 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Razlozi kojima se rukovodi Ustavni sud prilikom usvajanja ili neusvajanja zahtjeva za donošenje privremene mjere mogu biti različiti od razloga kojima se Ustavni sud rukovodi prilikom odlučivanja o apelaciji. Stoga, apelant mora posebno obrazložiti i dokazati zašto traži donošenje privremene mjere. Osim toga, Ustavni sud je brojnim odlukama ukazao da pravo na izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja dio prava na „pristup sudu“, što je neodvojiv element prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP-2534/23 od 17. jula 2023. godine). Stoga, zahtjev za donošenje privremene mjere kojom se traži odlaganje izvršenja pravosnažne sudske odluke mora imati jasne i argumentovane razloge iz kojih bi Ustavni sud nesumnjivo zaključio da je neophodno i opravdano da se napravi izuzetak od navedenog stava.

14. Apelant kao razlog za donošenje privremene mjere ističe isključivo razloge koji se tiču merituma predmeta. Ustavni sud smatra da razlozi koje je apelant naveo kao osnov za donošenje privremene mjere, koji se tiču merituma predmeta, ne predstavljaju razloge niti dokaze koji bi ukazivali da je u konkretnom predmetu donošenje privremene mjere u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka, kako to propisuje član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Stoga, Ustavni sud smatra da je apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere neosnovan.

15. Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.

16. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ni u kojem slučaju ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu apelacije.

17. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-753/25 (P. R.) | Sudska praksa | Aktio