Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-244/25 (M.V.)
Odluka donesena 19. 02. 2026.
- Izbori
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-244/25
Apelacija
Odluka o dopustivosti
19. 02. 2026.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, dopredsjednice Valerija Galić i Angelika Nußberger i suci Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 19. veljače 2026. godine, u predmetu broj AP-244/25, rješavajući apelaciju M. V., na temelju članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/25), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija M. V. podnesena protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 049971 24 Iž od 14. studenog 2024. godine zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. M. V. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Čapljine podnio je 16. siječnja 2025. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 Iž 049971 24 Iž od 14. studenog 2024. godine i Odluke Središnjeg izbornog povjerenstva (u daljnjem tekstu: SIP) broj 05-01-07-5-2747/24 od 11. studenog 2024. godine.
2. Odlukom SIP-a od 11. studenog 2024. godine odbijen je kao neutemeljen apelantov prigovor koji se odnosi na ponovno brojanje glasačkih listića.
3. Rješenjem Suda BiH od 14. studenog 2024. godine odbijena je apelantova žalba izjavljena protiv navedene odluke SIP-a.
4. U obrazloženju osporene odluke Sud BiH je naveo da je politički subjekt u ime kojeg je akreditiran apelant 6. studenog 2024. godine putem SIP-a dostavio prigovor koji je SIP cijenio kao zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića na određenom biračkom mjestu u određenoj osnovnoj izbornoj jedinici. Dalje, proizlazi da je taj zahtjev bio usvojen te da je naredbom SIP-a od 7. studenog 2024. godine naloženo glavnom centru za brojanje da ponovno izvrši brojanje glasačkih listića. Također proizlazi da je nakon ponovnog brojanja zaprimljen apelantov prigovor, te da je nakon informacije iz glavnog centra za brojanje utvrđeno da je isti broj nevažećih glasačkih listića utvrđen i prilikom ponovnog brojanja nevažećih glasačkih listića.
5. Sud BiH je istaknuo da je apelant 9. studenog 2024. godine podnio navedeni prigovor, odnosno da je prigovor uložio tek nakon ponovnog brojanja glasačkih listića za određeno biračko mjesto, pri čemu nema dokaza da je apelant uložio prigovor na zapisnik u svezi s radom biračkog odbora. Osim toga, istaknuo je da takav prigovor nije uložila ni stranka u ime koje je apelant akreditiran jer iz obrasca za podnošenje prigovora od 6. studenog 2024. godine to ne proizlazi. Istaknuo je da je glavni centar za brojanje prilikom ponovnog brojanja nevažećih glasačkih listića postupio u skladu s odredbom članka 5.17 Izbornog zakona BiH. Zbog navedenog, istaknuo je da je paušalan apelantov prigovor da je neopravdano onemogućen da sudjeluje u raspodjeli mandata jer ne dokazuje relevantnim dokazima utvrđene rezultate koje su utvrdila osnovna izborna povjerenstva osnovnih izbornih jedinica putem aplikacije, koristeći obrasce biračkih odbora.
6. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda.
Članak VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
8. Apelant smatra da mu je osporenim rješenjem Suda BiH, kojim je odbijena njegova žalba protiv odluke SIP-a, dakle u sporu proizašlom iz izbornog procesa, povrijeđeno pravo na pravično suđenje koje je garantirano člankom II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 6. stavak 1. Europske konvencije. Ustavni sud prvo mora utvrditi jesu li garancije predviđene navedenim člankom primjenljive na konkretni postupak. U svezi s tim, Ustavni sud, prije svega, podsjeća na ustaljenu praksu Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) koja podržava stav da se politička prava ne smatraju građanskim pravima. Europski sud je takav stav zauzeo u predmetu Pierre-Bloch v. France (vidi Pierre-Bloch protiv Francuske, predstavka broj 24194/94, presuda iz 1997. godine), koji u bitnom nije mijenjao ni u novijoj praksi, ostajući dosljedan stavu da sporovi vezani uz prava i obveze koje izviru iz pasivnog biračkog prava u pravilu ne spadaju u okvire građanskog ni kaznenog aspekta članka 6. Europske konvencije (vidi, između ostalih, Mutalibov protiv Azerbajdžana aplikacija broj 31799/03, presuda iz 2004. godine, Paksas protiv Litve, aplikacija broj 34932/04, presuda iz 2011. godine i Karimov protiv Azerbajdžana, aplikacija broj 12535/06, presuda iz 2014. godine). Pri tome, Ustavni sud zapaža da je u svojoj dosadašnjoj praksi zauzimao sličan stav (vidi, između ostalih, Ustavni sud, odluke br. AP-4195/16 od 23. studenog 2016. godine, AP-5005/16 od 1. veljače 2017. godine i AP-7518/18 od 10. siječnja 2019. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da se radi o sporu koji je izvan okvira članka 6. stavak 1. Europske konvencije, te da su stoga apelantovi navodi ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. U skladu s navedenim, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman