Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-2531/25 (I. S.)
Odluka donesena 15. 12. 2025.
- Privremena mjera - usvojena
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2531/25
Apelacija
Odluka o privremenoj mjeri
15. 12. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, predsjednik Mirsad Ćeman, 15. decembra 2025. godine, u predmetu broj AP-2531/25, rješavajući zahtjev Ismeta Softića za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI
Usvaja se zahtjev Ismeta Softića za donošenje privremene mjere.
Nalaže se odlaganje provođenja izvršnih radnji u predmetu Općinskog suda u Lukavcu broj 126 0 I 219955 24 I 2.
Ova odluka stupa na snagu odmah i obavezujuća je do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o apelaciji.
OBRAZLOŽENJE
1. Ismet Softić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Advokatsko društvo „HEAD legal” d.o.o. Tuzla, podnio je 2. juna 2025. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 126 0 I 219955 24 Gž od 13. marta 2025. godine. Također, apelant je predložio da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom će se naložiti Općinskom sudu u Lukavcu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) da odloži provođenje izvršnih radnji u predmetu broj 126 0 I 219955 24 I 2 do donošenja odluke Ustavnog suda o apelaciji.
2. „BH Telecom“ d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: tražilac izvršenja) podnio je 23. maja 2023. godine Općinskom sudu prijedlog za izvršenje protiv apelanta kao izvršenika.
3. Rješenjem o izvršenju Općinskog suda broj 126 0 I 219955 23 I od 26. maja 2023. godine određeno je da se izvršenje provede na apelantovim pokretnim stvarima.
4. S obzirom na to da se izvršenje nije moglo provesti na apelantovim pokretnim stvarima, tražilac izvršenja je predložio da se izvršenje provede na apelantovoj penziji.
5. Rješenjem o promjeni predmeta izvršenja Općinskog suda broj 126 0 I 219955 24 I 2 od 12. januara 2024. godine izmijenjeno je rješenje o izvršenju od 26. maja 2023. godine u dijelu koji se odnosi na dozvoljeni predmet izvršenja te je umjesto na pokretnim stvarima određeno da se izvršenje provede pljenidbom novčanog potraživanja – apelantove penzije koju ostvaruje kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Mostar (u daljnjem tekstu: Fond PIO) i prenosom zaplijenjenog dijela penzije na račun tražioca izvršenja do konačnog namirenja.
6. Rješenjem Općinskog suda broj 126 0 I 219955 24 I 2 od 25. juna 2024. godine odbijen je apelantov prigovor i rješenje tog suda od 12. januara 2024. godine u cijelosti održano na snazi.
7. Rješenjem Kantonalnog suda broj 126 0 I 219955 24 Gž od 13. marta 2025. godine odbijena je apelantova žalba i osporeno rješenje potvrđeno. Kantonalni sud je u obrazloženju naveo da je apelant ukazivao da on nije izvršenik, već da se radi o drugom licu s istim imenom i prezimenom. Dalje, Kantonalni sud je naveo da je apelant osporavao postojanje duga prema tražiocu izvršenja ističući da s njim nikada nije potpisao bilo kakav ugovor. U vezi s tim, sud je ukazao da apelant takve navode ne može uspješno isticati u prigovoru na rješenje o promjeni predmeta i sredstva izvršenja, već ih je mogao isticati u parničnom postupku koji je prethodio donošenju izvršne isprave ili u prigovoru na rješenje o izvršenju.
8. Općinski sud je 11. aprila 2025. godine uputio dopis Fondu PIO, Kantonalnoj administrativnoj službi u Tuzli, u kojem ga je pozvao da provede izvršenje na novčanom potraživanju – penziji koju apelant ostvaruje kod Fonda PIO. Navodi iz apelacije i zahtjeva za privremenu mjeru
9. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U vezi s tim je naveo da nikada nije imao dug prema tražiocu izvršenja niti se između njih vodio bilo kakav parnični postupak, pa stoga nije ni mogao u parničnom postupku isticati bilo kakve prigovore. Osim toga, apelant je naveo da u mjestu u kojem živi ima još lica s istim imenom i prezimenom kao što je njegovo i da je evidentno da je parnični postupak vođen protiv drugog lica koje se zove kao on. Istakao je da je u izvršnom postupku označen kao izvršenik a da nije ni primio rješenje o izvršenju, te je naveo da je za izvršni postupak saznao tek kada je sudski izvršilac pristupio na njegovu adresu radi popisa i pljenidbe pokretnih stvari. Apelant je ukazao da su redovni sudovi dopustili da se obustavlja isplata dijela njegove penzije radi izmirenja duga koji nije njegov, čime su povrijedili njegovo pravo na imovinu. Predložio je da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom će naložiti Općinskom sudu odlaganje provođenja izvršnih radnji u predmetu broj 126 0 I 219955 24 I 2 do donošenja odluke o apelaciji.
Odgovor tražioca izvršenja na apelaciju
10. U odgovoru na apelaciju od 14. novembra 2025. godine tražilac izvršenja je naveo da je u izvršnom postupku načinjena greška u odnosu na identitet izvršenika budući da se radi o licu s istim imenom i prezimenom, kao i adresom stanovanja, tj. da apelant, protiv kojeg se vodi izvršni postupak, nije stvarni izvršenik. U vezi s tim, tražilac izvršenja je pojasnio da je naknadnom detaljnom provjerom u bazi podataka svih evidentiranih lica s imenom i prezimenom Ismet Softić iz Gnojnice utvrđeno da postoji još jedno lice s tim imenom i prezimenom, kao i adresom stanovanja. Također, tražilac izvršenja je ukazao da je provjerom zaključenih ugovora o pružanju telekomunikacionih usluga ustanovljeno da je s licem Ismetom Softićem iz Gnojnice, preciziranog broja lične karte, zaključen aneks ugovora i da broj iz te lične karte iz aneksa ugovora nije broj apelantove lične karte (u prilogu odgovora dostavljena je navedena dokumentacija). Tražilac izvršenja je naveo da se ne protivi usvajanju apelacije u dijelu u kojem se osporava pravilnost utvrđenog identiteta, te predlaže da se predmet vrati na ponovno odlučivanje nadležnom sudu kako bi tražilac izvršenja ispravio grešku u pogledu identiteta stvarnog izvršenika povlačenjem izvršenja u odnosu na apelanta.
11. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda.
12. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
13. Član 64. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda glasi: (1) Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijetiu interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka. (2) Izuzetno, predsjednik Ustavnog suda može, u nemogućnosti sazivanja sjednice, odrediti privremenu mjeru iz stava (1) ovog člana.
14. Ustavni sud naglašava da osnovanost apelacije ispituje odvojeno od osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere. Dakle, razlozi koje Ustavni sud uvažava pri usvajanju ili neusvajanju zahtjeva za donošenje privremene mjere su različiti od razloga koje Ustavni sud uvažava pri odlučivanju o apelaciji. Razlozi i dokazi koje je apelant naveo u pogledu navodnih kršenja ustavnih prava ne mogu se analogno primijeniti pri odlučivanju o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere. Stoga, apelant mora posebno obrazložiti i dokazati zašto traži donošenje privremene mjere. Ustavni sud primjećuje da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je tražilac izvršenja pokrenuo protiv apelanta kao izvršenika radi naplate duga.
15. Ustavni sud smatra da iz činjenica konkretnog predmeta i apelacionih navoda proizlazi da su apelacijom pokrenuta ozbiljna pravna pitanja koja Ustavni sud mora razmotriti u redovnom postupku ispitivanja dopustivosti i merituma apelacije. To posebno proizlazi iz činjenice da je tražilac izvršenja u odgovoru na apelaciju nesporno „priznao“ da je načinio grešku kada je apelanta označio kao izvršenika, tj. lice protiv kojeg će se potraživanje ostvariti. Pri tome, Ustavni sud posebno ističe da je Rješenjem o promjeni predmeta i sredstva izvršenja broj 126 0 I 219955 24 I 2 od 12. januara 2024. godine određeno da će se izvršenje provesti na apelantovim novčanim sredstvima – penziji koju ostvaruje kod Fonda PIO – do konačnog namirenja tražioca izvršenja. Također, Ustavni sud zapaža da iz činjenica predmeta proizlazi da je rješenje Općinskog suda od 12. januara 2024. godine dostavljeno Fondu PIO na provođenje iako apelant, dakle, nema nikakve veze s potraživanjima tražioca izvršenja i stoga u konkretnom postupku nije mogao imati svojstvo izvršenika. Zbog toga Ustavni sud smatra da postoji hitnost u donošenju privremene mjere kako bi se eventualno spriječile štetne posljedice za apelanta, odnosno nepotrebno provođenje izvršenja zapljenom dijela njegove penzije. Stoga, Ustavni sud smatra da je, u smislu člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda, u datim okolnostima donošenje privremene mjere u interesu stranaka i pravilnog vođenja postupka, te da je potrebno privremeno obustaviti provođenje izvršnog postupka i isplatu novčanih sredstava sa apelantove penzije. Ustavni sud također smatra da odgoda provođenja izvršnog postupka nije suprotna javnom interesu, niti bi se time tražiocu izvršenja nanijela šteta, a s druge strane je u interesu pravilnog vođenja postupka pred Ustavnim sudom da se donese ovakva privremena mjera.
16. Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.
17. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ni u kojem slučaju ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu predmetne apelacije.
18. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman