Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-4963/25 (V. M.)
Odluka donesena 26. 03. 2026.
- Privremena mjera - odbijena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4963/25
Apelacija
Odluka o privremenoj mjeri
26. 03. 2026.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednica Valerija Galić i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 27. marta 2026. godine, u predmetu broj AP-4963/25, rješavajući zahtjev Vahidina Munjića za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI
Odbija se kao neosnovan zahtjev Vahidina Munjića za donošenje privremene mjere.
OBRAZLOŽENJE
1. Vahidin Munjić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Denisa Gačanin advokat iz Sarajeva, podnio je 18. novembra 2025. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nepostupanja Tužilaštva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo BiH) s ciljem zaštite njegovih ustavnih prava u predmetu broj: T20 0KTOV 0023695 24. Takođe, apelant je podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud naložio „Tužilaštvu BiH da odmah provede internu istragu s ciljem utvrđivanja odgovornih osoba za „curenje" povjerljivih dokaza iz istrage iz predmeta broj: T20 0KTOV 0023695 24, te da ispita navode iz krivične prijave koju je apelant podnio dana 13. maja 2025. godine“.
2. Tužilaštvo BiH protiv apelanta i drugih poimenično označenih osoba provodi istragu u predmetu broj: T20 0 KTOV 0023695 24 zbog osnova sumnje da je apelant počinio krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. Krivičnog zakona F BiH.
3. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3. f) i člana 8. Evropske konvecije. Osim toga apelant ukazuje na kršenje prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. U vezi s tim, apelant navodi da su po naredbi Suda Bosne i Hercegovine za pretresanje pokretnih stvari od 7. avgusta 2024. godine, od njega oduzeta četiri mobilna telefona sa pripadajućim SIM karticama. Dalje navodi da su po naredbi Tužilaštva BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Državna agencije za istrage i zaštitu, izvršili vještačenje i analizu sadržaja privremeno oduzetih mobilnih telefona. Apelant ističe da je urednik i vlasnik portala Istraga.ba, u svojim medijskim člancima od 3. i 14. oktobra 2024. godine najavio da će u narednom periodu javno objaviti sadržaj Nalaza forenzičkog vještačenja oduzetih apelantovih mobilnih telefona. S obzirom na to, apelant se obratio Glavnom tužiocu Tužilaštva BiH sa zahtjevom za sprečavanje ustupanja i objavljivanja informacija i dokumentacije iz navedene istrage. Međutim, kako apelant navodi Tužilaštvo BiH nije poduzelo nijednu radnju u cilju sprečavanja i objavljivanja dokaza iz istrage. Apelant ističe da je 7. maja 2025. godine na portalu Istraga.ba objavljen dio sadržaja prepiski iz njegovih mobilnih telefona, te da je nakon toga apelant Tužilaštvu BiH podnio krivičnu prijavu protiv postupajućeg tužioca S. K., urednika i vlasnika portala Istraga.ba, A. A., te N.N. lica zbog sumnje da su počinili krivično djelo Povreda tajnosti postupka iz člana 237. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: KZ BiH), Nesavjestan rad u službi iz člana 224. KZ BiH, te druga krivična djela. Međutim, kako apelant navodi, on ne posjeduje bilo kakve informacije da su poduzete radnje po toj prijavi niti da je provedena interna istraga zbog „curenja" povjerljivih podataka iz istrage. Apelant dalje navodi da je 19. oktobra 2025. godine na „Hayat“ TV u okviru TV emisije „Istraga sedmice", objavljen povjerljiv sadržaj dobijen vještačenjem privremeno oduzetih predmeta – apelantovih službenih i privatnih mobilnih telefona, što je učinjeno i na portalu Istraga.ba, 19. i 26. oktobra 2025., 2., 11. i 16. novembra 2025. godine. U vezi s tim, apelant ističe da je strogo zabranjeno i kažnjivo iznošenje povjerljivih podataka iz istrage, ali da Tužilaštvo BiH nije sačuvalo integritet i tajnost istrage nego su podaci koji su pribavljeni u istrazi došli u posjed novinara koji ih kontinuirano objavljuje, komentariše sa političkim ličnostima, te da je apelant predstavljen kao izvršilac krivičnog djela. S obzirom na navedeno apelant je predložio da Ustavni sud usvoji zahtjev za donošenje predložene privremene mjere.
4. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda.
5. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
6. Član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda glasi: (1)Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.
7. Ustavni sud ukazuje da razlozi i dokazi koje su apelanti dužni dostaviti Ustavnom sudu u prilog zahtjevu za donošenje privremene mjere moraju biti takvi da prima facie ukažu na neophodnost primjene ovog mehanizma kao, u datom trenutku, jedine raspoložive mjere u domaćem pravnom sistemu koji može privremeno spriječiti određene neotklonjive štetne posljedice i koji je u interesu stranaka i postupka. Izvjesnost nastupanja posljedica i njihov opseg apelanti su dužni argumentirati i potkrijepiti dokazima. Osim toga, Ustavni sud ukazuje da se da se kao razlozi za usvajanje privremene mjere ne mogu navesti argumenti koji se odnose na navodno kršenje ustavnih prava, s obzirom da se takvi razlozi ne mogu analogno primijeniti na postupak prilikom odlučivanja o privremenoj mjeri.
8. U vezi s tim Ustavni sud zapaža da apelant zahtjev za donošenje privremene mjere temelji na tvrdnji da Tužilaštvo BiH nije očuvalo tajnost podataka pribavljenih u istrazi niti je provelo istragu po apelantovoj krivičnoj prijavi u vezi sa „curenjem“ informacija iz istražnog spisa. Stoga, apelant predlaže da Ustavni sud naloži Tužilaštvo BiH da provede istragu po apelantovoj krivičnoj prijavi u vezi sa „curenjem“ informacija iz spisa. Međutim, Ustavni sud ukazuje da prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere cijeni druge razloge, a ne razloge koji se suštinski odnose na meritum apelacije, ne prejudicirajući pri tome ishod postupka o apelaciji. Ustavni sud smatra da razlozi koje je apelant naveo kao moguću osnovu za donošenje privremene mjere i koji se tiču merituma predmeta, ne predstavljaju razloge niti dokaze koji bi ukazivali da je neophodno donošenje privremene mjere u postupku pred Ustavnim sudom. Usvajanjem apelantovog zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud bi prejudicirao odluku o meritumu predmeta. Stoga, Ustavni sud smatra da u okolnostima konkretnog slučaja, ništa ne ukazuje da je potrebno donijeti odluku o privemenoj mjeri radi sprečavanja neotklonjivih štetnih poljedica, odnosno u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka kako to propisuje član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da je apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere neosnovan.
9. Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.
10. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri, ni u kom slučaju, ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu apelacije.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman