Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-2531/25 (I. S.)

Odluka donesena 14. 05. 2026.

Povreda
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
  • Izvršenje
  • Propisano zakonom
  • Izvršni postupak
  • Miješanje u imovinu
  • Isplata duga
  • Penzija
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2531/25

Apelacija

Odluka o meritumu

14. 05. 2026.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj AP-2531/25, rješavajući apelaciju Ismeta Softića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2) i člana 62. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu:

Mirsad Ćeman, predsjednik

Valerija Galić, potpredsjednica

Angelika Nußberger, potpredsjednica

Helen Keller, sutkinja

Ledi Bianku, sudija

Marin Vukoja, sudija

Larisa Velić, sutkinjana sjednici održanoj 14. maja 2026. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Ismeta Softića.

Utvrđuje se povreda prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Ukida se Rješenje Kantonalnog suda u Tuzli broj 126 0 I 219955 24 Gž od 13. marta 2025. godine.

Predmet se vraća Kantonalnom sudu u Tuzli, koji je dužan da po hitnom postupku donese novu odluku u skladu sa članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Nalaže se Kantonalnom sudu u Tuzli da, u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

Na osnovu člana 64. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prestaje pravno djelovanje Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o Privremenoj mjeri broj AP-2531/25 od 15. decembra 2025. godine.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Ismet Softić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Advokatsko društvo “HEAD legal” d.o.o. Tuzla, podnio je 2. juna 2025. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 126 0 I 219955 24 Gž od 13. marta 2025. godine. Također, apelant je podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odredio odlaganje provođenja izvršnih radnji u predmetu Općinskog suda u Lukavcu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 126 0 I 219955 24 I 2 do donošenja odluke Ustavnog suda o apelaciji. II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Ustavni sud je Odlukom o privremenoj mjeri broj AP-2531/25 od 15. decembra 2025. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) usvojio apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere i naložio odlaganje provođenja izvršnih radnji u predmetu Općinskog suda broj 126 0 I 219955 24 I 2 do konačne odluke Ustavnog suda o apelaciji.

3. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Kantonalnog suda, Općinskog suda i DD „BH Telecom“ Sarajevo, Direkcija Tuzla (u daljnjem tekstu: tražilac izvršenja) zatraženo je da dostave odgovore na apelaciju. Pozvani su dostavili odgovore na apelaciju i oni su proslijeđeni apelantu na eventualno izjašnjenje. Apelant nije dostavio izjašnjenje.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

Uvodna napomena

5. Tražilac izvršenja (tada tužilac) podnio je 6. augusta 2016. godine tužbu Općinskom sudu u Gračanici u kojoj je kao tuženog označio Ismeta Softića iz Gnojnica, Općina Lukavac. Tužba je podnesena radi naplate duga, vrijednost spora 800,15 KM.

6. Presudom zbog propuštanja Općinskog suda u Gračanici broj 27 0 Mal 030061 15 Kom od 18. aprila 2016. godine usvojen je postavljeni tužbeni zahtjev, pa je obavezan označeni tuženi (Ismet Softić) da tražiocu izvršenja isplati potraživani novčani iznos sa zakonskom zateznom kamatom, kao i da mu nadoknadi precizirane troškove postupka.

Izvršni postupak u kojem je donesena osporena odluka

7. Tražilac izvršenja je na osnovu izvršne isprave – Presude zbog propuštanja broj 27 0 Mal 030061 15 Kom od 18. aprila 2016. godine − podnio Općinskom sudu prijedlog za izvršenje, a kao izvršenik je označen Ismet Softić, s preciziranim datumom rođenja, iz Gnojnica bb, 75308 Dobošnica. Tražilac izvršenja je predložio da se izvršenje, ukoliko izvršenik ne isplati dug, provede pljenidbom izvršenikovih novčanih sredstava na način preciziran u prijedlogu za izvršenje ili pljenidbom, procjenom i prodajom izvršenikovih pokretnih stvari.

8. Općinski sud je donio Rješenje o izvršenju broj 126 0 I 219955 23 I od 26. maja 2023. godine kojim je određeno predloženo izvršenje, kao i troškovi izvršnog postupka.

9. Zatim, Općinski sud je donio Rješenje o promjeni predmeta izvršenja broj 126 0 I 219955 24 I 2 od 12. januara 2024. godine kojim je izmijenjeno rješenje o izvršenju od 26. maja 2023. godine u dijelu koji se odnosi na dozvoljeni predmet izvršenja i određeno da će se, umjesto na pokretnim stvarima, izvršenje provesti pljenidbom novčanog potraživanja – penzije koju izvršenik ostvaruje kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Mostar (u daljnjem tekstu: Fond PIO) i prijenosom tih sredstava na račun tražioca izvršenja do konačnog namirenja. Općinski sud je u obrazloženju naveo da se rješenje o izvršenju nije moglo provesti na pokretnim stvarima, pa je tražilac izvršenja predložio da se izvršenje provede na izvršenikovoj penziji. Općinski sud je ukazao da je odluka donesena u skladu sa članom 8. stav 3. Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP).

10. Apelant je izjavio prigovor protiv rješenja Općinskog suda od 12. januara 2024. godine, koji je Rješenjem Općinskog suda broj 126 0 I 219955 24 I 2 od 25. juna 2024. godine odbijen i osporeno rješenje u cijelosti održano na snazi. Općinski sud je u obrazloženju naveo da je apelant u izjavljenom prigovoru istakao da se rješenje o promjeni predmeta izvršenja ne odnosi na njega jer u mjestu Gnojnica postoji više lica s istim imenom i prezimenom kao što je njegovo. U vezi s tim, sud je naveo da je prilikom dostavljanja rješenja o promjeni predmeta izvršenja vodio računa o eventualnoj činjenici da postoji više lica s istim imenom i prezimenom (Ismet Softić), pa je pored apelantovog imena i prezimena s adresom na koverti posebno naznačen njegov datum rođenja. Kako je sud naveo, apelant je primio rješenje o promjeni predmeta izvršenja. Općinski sud je naveo da je na osnovu apelantovog datuma rođenja navedenog u prijedlogu za izvršenje utvrdio da se radi o licu koje je izvršnom ispravom obavezano na isplatu. Pri tome, Općinski sud je naveo da je i apelant u izjavljenom prigovoru naveo taj datum rođenja i JMBG. Prema ocjeni suda, označavanjem imena i prezimena, navođenjem adrese prebivališta i precizno označenog datuma rođenja, na potpuno siguran način je utvrđeno da se radi o licu koje je izvršnom ispravom obavezano na plaćanje duga i u prijedlogu za izvršenje označeno kao izvršenik. Općinski sud je zaključio da apelantov prigovor nije osnovan, te da ne postoje drugi razlozi iz člana 47. ZIP-a koji sprečavaju izvršenje.

11. Rješenjem Kantonalnog suda broj 126 0 I 219955 24 Gž od 13. marta 2025. godine odbijena je apelantova žalba i osporeno rješenje potvrđeno. Kantonalni sud je u obrazloženju naveo da je apelant ukazivao da on nije izvršenik, već je izvršenik drugo lice s istim imenom i prezimenom. Također, sud je naveo da je apelant osporavao postojanje duga prema tražiocu izvršenja ističući da s njim nikada nije potpisao bilo kakav ugovor. Prema ocjeni Kantonalnog suda, pravilno je prvostepeni sud odbio apelantov prigovor u smislu odredbi člana 47. ZIP-a. Kako je Kantonalni sud ukazao, u situaciji kada je rješenjem odlučeno samo o promjeni predmeta i sredstva izvršenja, i to na osnovu ranije donesenog rješenja o izvršenju koje je postalo pravomoćno, novo rješenje se moglo pobijati prigovorom samo u odnosu na novi predmet i sredstvo izvršenja. S obzirom na to da apelant osporava postojanje duga prema tražiocu izvršenja ističući da s njim nikada nije potpisao bilo kakav ugovor i da prema njemu nema dugovanja, Kantonalni sud je ukazao da apelant te prigovore nije mogao uspješno isticati u prigovoru protiv rješenja o promjeni predmeta izvršenja. Naime, sud je istakao da su takvi prigovori eventualno mogli biti isticani s uspjehom u parničnom postupku koji je prethodio donošenju izvršne isprave ili u prigovoru na rješenje o izvršenju od 26. maja 2023. godine. IV.Apelacijaa)Navodi iz apelacije

12. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U vezi s tim, apelant je ukazao da nikada nije imao dug prema tražiocu izvršenja niti se između njih vodio bilo kakav parnični postupak, pa stoga nije ni mogao isticati bilo kakve prigovore u parničnom i izvršnom postupku. Dalje, apelant je istakao da nikada nije primio rješenje o izvršenju, te je naglasio da je za izvršni postupak saznao tek kada je sudski izvršilac pristupio na njegovu adresu radi popisa i pljenidbe pokretnih stvari. Kako je apelant ukazao, u mjestu u kojem živi ima još lica s istim imenom i prezimenom kao što je njegovo, pa je evidentno da je parnični postupak vođen protiv drugog lica koje se zove kao on. Pri tome je ukazao da su sudovi zanemarili činjenicu da prijedlog za dozvolu izvršenja nije usklađen s izvršnom ispravom, te je citirao sadržaj člana 36. stav 1. ZIP-a. Naime, u presudi zbog propuštanja kao izvršnoj ispravi nije naveden datum rođenja tuženog, dok je tražilac izvršenja u prijedlogu za izvršenje naveo apelantov datum rođenja. Apelant smatra da su redovni sudovi olako prešli preko navedene činjenice, te su dopustili obustavu isplate dijela njegove penzije radi izmirenja duga koji nije njegov i tako mu povrijedili pravo na imovinu. b)Odgovori na apelaciju

13. Kantonalni sud je naveo da ostaje pri obrazloženju iz osporenog rješenja.

14. Općinski sud je naveo da su apelantove tvrdnje neosnovane, te da stoga apelaciju treba odbaciti ili odbiti kao neosnovanu.

15. Tražilac izvršenja je naveo da je u izvršnom postupku načinjena greška u odnosu na identitet izvršenika. Naime, tražilac izvršenja je pojasnio da apelant protiv kojeg se vodi izvršni postupak nije stvarni izvršenik, već da se radi o drugom licu s istim imenom i prezimenom, kao i adresom stanovanja. U vezi s tim, tražilac izvršenja je ukazao da je naknadnom detaljnom provjerom u bazi podataka svih evidentiranih lica s imenom i prezimenom Ismet Softić iz Gnojnice utvrđeno da postoji još jedno lice s tim imenom i prezimenom, kao i adresom stanovanja. Također, tražilac izvršenja je ukazao da je provjerom zaključenih ugovora o pružanju telekomunikacijskih usluga ustanovljeno da je s licem Ismetom Softićem iz Gnojnice, precizno navedenog broja lične karte, zaključen aneks ugovora i da broj iz te lične karte iz aneksa ugovora nije broj apelantove lične karte (tražilac izvršenja je u prilogu odgovora na apelaciju dostavio materijalnu dokumentaciju). Shodno tome, tražilac izvršenja je naveo da se ne protivi usvajanju apelacije u dijelu u kojem se osporava pravilnost utvrđenog identiteta, te je predložio da se predmet vrati na ponovno odlučivanje nadležnom sudu kako bi tražilac izvršenja ispravio grešku u pogledu identiteta stvarnog izvršenika povlačenjem izvršenja u odnosu na apelanta. V.Relevantni propisi

16. Zakon o izvršnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/03, 52/03 – ispravka, 33/06, 39/06 – ispravka, 39/09, 29/11 – odluka USBiH, 74/11 – odluka USFBiH, 35/12, 35/12 – rješenje USBiH, 46/16, 36/17 – odluka USBiH, 55/18 – rješenje USBiH, 25/20 – odluka USBiH i 19/25)

U konkretnom slučaju primjenjuje se Zakon o izvršnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/03, 52/03 – ispravka, 33/06, 39/06 – ispravka, 39/09, 29/11 – odluka USBiH, 74/11 – odluka USFBiH, 35/12, 35/12 – rješenje USBiH i 46/16) koji je važio u vrijeme donošenja osporenih odluka, a koji u relevantnom dijelu glasi: Član 2. stav (1) tačka 3)

Značenje pojedinih izraza

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju ova značenja: 3) "izvršenik" – označava lice protiv kojeg se potraživanje ostvaruje; Član 36. stav (1)

Prijedlog za izvršenje (1) Prijedlog za izvršenje mora sadržavati zahtjev za izvršenje u kojem će biti naznačena izvršna ili vjerodostojna isprava na osnovu koje se traži izvršenje, tražilac izvršenja i izvršenik, potraživanje čije se ostvarenje traži, sredstvo kojim izvršenje treba provesti, predmet izvršenja ako je poznat, kao i druge podatke koji su potrebni za provođenje izvršenja. VI.Dopustivost i meritum

17. Ustavni sud utvrđuje da apelacija ispunjava uvjete propisane članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, kao i da je podnesena u roku, da ispunjava i ostale uvjete dopustivosti iz člana 18. stav (3) Pravila Ustavnog suda, te da nije očigledno (prima facie ) neosnovana u smislu odredbe člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

18. Apelant smatra da su mu osporenim odlukama Kantonalnog suda i Općinskog suda povrijeđeni pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

Pravo na imovinu

19. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi: Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

k) Pravo na imovinu.

20. Član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju glasi: Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulirala korištenje imovine u skladu s općim interesom, ili da bi osigurala plaćanje poreza ili drugih doprinosa ili kazni.

21. Ustavni sud zapaža da apelant ističe da mu je povrijeđeno pravo na imovinu jer je u izvršnom postupku određeno da se izvršenje provede zapljenom dijela njegove penzije koju ostvaruje kod nadležnog Fonda PIO/MIO. Ustavni sud smatra da je rješenjem Općinskog suda kojim je dozvoljena promjena predmeta i sredstva izvršenja, i to zapljenom dijela apelantove penzije i prijenosom na račun tražioca izvršenja, nesporno došlo do miješanja u apelantovu imovinu (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-709/21 od 8. septembra 2021. godine, tačka 23, dostupna na www.ustavnisud.ba).

22. S obzirom na to, Ustavnom sudu ostaje da odgovori na sljedeća pitanja: a) da li je miješanje predviđeno zakonom, b) da li služi zakonitom cilju u općem ili javnom interesu i c) da li je miješanje proporcionalno cilju, tj. da li je uspostavljena pravična ravnoteža između apelantovog prava i općeg ili javnog interesa.

23. U vezi s pitanjem da li je miješanje predviđeno zakonom, Ustavni sud zapaža da su redovni sudovi svoje odluke zasnovali na odredbama člana 47. ZIP-a kojima su propisani razlozi za izjavljivanje prigovora protiv rješenja o izvršenju koji sprečavaju izvršenje. Prema obrazloženju Kantonalnog suda, apelant konkretne prigovore nije mogao isticati u ovoj fazi postupka, već ih je mogao isticati u ranije okončanom parničnom postupku, te protiv rješenja o izvršenju.

24. Ustavni sud ukazuje da je odredbama člana 2. stav 1. tačka 3. ZIP-a propisano da izraz „izvršenik” označava lice protiv kojeg se potraživanje ostvaruje. Također, Ustavni sud ukazuje da je odredbama člana 36. stav 1. ZIP-a propisano da prijedlog za izvršenje mora sadržavati zahtjev za izvršenje u kojem će biti naznačen izvršni ili vjerodostojni dokument na osnovu kojeg se traži izvršenje, tražilac izvršenja i izvršenik, potraživanje čije se ostvarenje traži, sredstvo kojim izvršenje treba provesti, predmet izvršenja ako je poznat, kao i druge podatke koji su potrebni za provođenje izvršenja. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da za redovne sudove nije bio sporan identitet između lica koje je u ranije okončanom parničnom postupku obavezano izvršnom ispravom na isplatu duga i lica koje je u prijedlogu za izvršenje označeno kao izvršenik, tj. nisu imali dilemu da se radi o apelantu.

25. Ustavni sud zapaža da je Općinski sud, čiju odluku je kao pravilnu i zakonitu prihvatio Kantonalni sud, imao u vidu da je tražilac izvršenja u prijedlogu za izvršenje, osim imena i prezimena te adrese stanovanja, naveo i apelantov datum rođenja. Ustavni sud zapaža da je Općinski sud, u kontekstu apelantovih navoda da postoji više lica s istim imenom i prezimenom i adresom stanovanja, insistirao na činjenici koja se odnosi na apelantov datum rođenja, na osnovu koje je nesporno zaključio da je apelant lice koje je izvršnom ispravom obavezano na isplatu duga. Međutim, Ustavni sud zapaža da Općinski sud nije obrazložio kako je na osnovu podatka o apelantovom datumu rođenja koji je naveden u prijedlogu za izvršenje utvrdio da se radi o apelantu odnosno da je upravo on izvršnom ispravom obavezan na plaćanje duga, posebno zbog razloga što takav podatak ne proizlazi iz izvršne isprave – presude zbog propuštanja, koju je apelant dostavio uz apelaciju. Također, Ustavni sud zapaža da se redovni sudovi nisu bavili pitanjem da li je apelantu dostavljeno rješenje o izvršenju od 26. maja 2023. godine, kako bi imao mogućnost da svoje prigovore ističe u toj fazi postupka kako mu je to u obrazloženju osporene odluke sugerisao Kantonalni sud.

26. Također, Ustavni sud zapaža da je tražilac izvršenja u odgovoru na apelaciju potvrdio apelantove navode isticane tokom izvršnog postupka u vezi s identitetom lica koje je u smislu odredbi člana 2. stav 1. tačka 3. ZIP-a trebalo imati status izvršenika u ovom postupku, tj. koje je u ranije okončanom parničnom postupku obavezano da tražiocu izvršenja isplati dug. Naime, tražilac izvršenja je priznao da je prilikom pokretanja izvršnog postupka u prijedlogu za izvršenje napravio grešku kada je apelanta označio kao izvršenika, iako je stvarni izvršenik drugo lice koje nesporno ima isto ime i prezime, te istu adresu stanovanja kao i apelant (vidi tačku 15. ove odluke).

27. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju ne postoji identitet između, s jedne strane, tuženog koji je izvršnom ispravom obavezan na isplatu duga, te s druge strane, apelanta kao izvršenika protiv kojeg je pokrenut izvršni postupak iako apelant ne predstavlja lice iz člana 2. stav 1. tačka 3. ZIP-a.

28. Dakle, Ustavni sud smatra da je greška tražioca izvršenja prilikom pokretanja izvršnog postupka uzrokovala grešku suda prilikom donošenja rješenja o izvršenju koja se ogleda u tome da je izvršenje određeno protiv apelanta iako on, prema naknadnom utvrđenju tražioca izvršenja, nema status izvršenika. U konačnici, sve se to odrazilo na nastavak izvršnog postupka i proizvoljno postupanje redovnih sudova prilikom odlučivanja o apelantovom prigovoru i žalbi.

29. U navedenim okolnostima, Ustavni sud smatra da miješanje u apelantovo pravo na imovinu nije bilo „zakonito“ u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. S obzirom na takav zaključak, Ustavni sud nije razmatrao ostale aspekte ovog člana.

30. Stoga, Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom slučaju prekršeno apelantovo pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U kontekstu navedenog, Ustavni sud smatra da je potrebno, s ciljem zaštite apelantovih ustavnih prava, ukinuti osporeno rješenje Kantonalnog suda, te predmet vratiti Kantonalnom sudu kako bi donio novu odluku u skladu s garancijama iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana

1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

Ostali navodi

31. S obzirom na utvrđenu povredu apelantovog prava na imovinu, Ustavni sud smatra nesvrsishodnim da posebno ispituje ostale apelantove navode. VII.Zaključak

32. Ustavni sud zaključuje da je u izvršnom postupku povrijeđeno apelantovo pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, prije svega, greškom tražioca izvršenja prilikom pokretanja izvršnog postupka i označavanjem apelanta kao izvršenika iako on u smislu člana 2. stav 1. tačka 3. ZIP-a ne predstavlja lice protiv kojeg se potraživanje ostvaruje, a što se u nastavku izvršnog postupka odrazilo na proizvoljno postupanje redovnih sudova prilikom odlučivanja o apelantovom prigovoru i žalbi, zbog čega se takvo miješanje u apelantovo pravo na mirno uživanje imovine ne može smatrati „zakonitim“.

33. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) i člana 62. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

34. U skladu sa članom 64. stav (4) Pravila Ustavnog suda, danom donošenja ove odluke prestaje važiti Odluka Ustavnog suda o privremenoj mjeri broj AP-2531/25 od 12. decembra 2025. godine.

35. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o meritumu u predmetu AP-2531/25 (I. S.) | Sudska praksa | Aktio