Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3335/24 (A.P. i drugi)

Odluka donesena 24. 09. 2026.

  • Povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum)
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3335/24

Apelacija

Odluka o dopustivosti

24. 09. 2026.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednica Valerija Galić i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 25. septembra 2026. godine, u predmetu broj AP-3335/24, rješavajući apelaciju A. P. i F. A., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14 i 47/23), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija A. P. i F. A. podnesena protiv rješenjâ Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 O 673910 23 Gž od 4. aprila 2024. godine i 65 0 O 673910 24 Gž 2 od 18. marta 2025. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. A. P. i F. A. (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Sarajeva, koje zastupa Denis Alić advokat iz Sarajeva, podnijeli su 5. avgusta 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 O 673910 23 Gž od 4. aprila 2024. godine. Apelanti su 7. maja 2025. godini dopunili apelaciju tako što su dostavili i osporili Rješenje Kantonalnog suda broj 65 0 O 673910 24 Gž 2 od 18. marta 2025. godine.

2. Općinski sud u Sarajevu (u daljnjem tekstu. Općinski sud) donio je Dopunsko rješenje o nasljeđivanju broj 65 0 O 673910 22 O 2 od 30. maja 2022. godine kojim je utvrđeno da naknadno pronađenu zaostavštinu iza umrlog A. A. čine nekretnine, pobliže označene u izreci, te su kao zakonski nasljednici iza umrlog proglašeni apelanti i R. H. sa dijelovima od po 1/3.

3. Rješenjem Općinskog suda od 24. maja 2023. godine, koje je potvrđeno osporenim rješenjem Kantonalnog suda od 4. aprila 2024. godine, odbačen je prijedlog apelanata za povrat u pređašnje stanje. U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je naveo da iz stanja spisa proizlazi da je prvostepeni sud 30. maja 2022. godine donio dopunsko rješenje o nasljeđivanju, koje je postalo pravosnažno 27. septembra 2022. godine. Takođe, naveo je da su apelanti posredstvom punomoćnika 14. decembra 2022. godine podnijeli prijedlog za povrat u pređašnje stanje i žalbu protiv navedenog dopunskog rješenja. U vezi s tim, Kantonalni sud je ukazao da je prvostepeni sud utvrdio da je prijedlog za povrat u pređašnje stanje od 14. decembra 2022. godine, podnesen nakon proteka roka od 60 dana od dana održavanja ročišta, odnosno dana donošenja dopunskog rješenja o nasljeđivanju. S obzirom na to, zaključio je da je prvostepeni sud pravilno postupio kada je primjenom odredbe člana 329. st. 2. i 3. u vezi sa članom 332. stav 1. Zakona o parničnom postupku, odbacio navedeni prijedlog kao neblagovremen.

4. Rješenjem Kantonalnog suda od 18. marta 2025. godine odbačena je žalba apelanata podnesena protiv dopunskog rješenja o nasljeđivanju. U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je naveo da je prvostepeni sud donio dopunsko rješenje o nasljeđivanju 30. maja 2022. godine. Takođe, naveo je da su apelanti posredstvom punomoćnika 14. decembra 2022. godine podnijeli žalbu protiv navedenog dopunskog rješenja o nasljeđivanju. U vezi s tim, Kantonalni sud je ukazao da je dopunsko rješenje o nasljeđivanju postalo pravosnažno 27. septembra 2022. godine, tj. steklo je svojstvo pravosnažnosti i u materijalnopravnom i formalnopravnom smislu, te da se protiv takvog rješenja ne može podnijeti žalba. S obzirom na to, naveo je da je odlučio kao u izreci shodno odredbama člana 235. tačka 1) Zakona o parničnom postupku. Konačno, ukazao je da je ostale žalbene navode apelanata cijenio, ali ih nije posebno obrazlagao, jer nisu od značaja za rješavanje konkretne pravne stvari.

5. Apelanti su se pozvali na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropske konvencije) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

7. U pogledu navoda apelanata o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud, prije svega, mora utvrditi da li su garancije predviđene navedenim članom uopšte primjenjive na konkretni slučaj, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u konkretnom postupku odlučivalo o „građanskim pravima ili obavezama“ apelanata. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da su redovni sudovi u postupku u kojem su donesene osporene odluke odlučivali o ispunjenosti zakonskih uslova za podnošenje prijedloga za povrat u pređašnje stanje, odnosno o ispunjenosti zakonskih uslova za dopuštenost žalbe protiv dopunskog rješenja o nasljeđivanju. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da se osporenim odlukama nije odlučivalo o „građanskim pravima ili obavezama“ apelanata, pa slijedi da je apelacija u odnosu na član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti br. AP-1007/22 od 6. jula 2022. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba).

8. Takođe, Ustavni sud ukazuje da se u nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navode o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3335/24 (A.P. i drugi) | Sudska praksa | Aktio