Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-569/24 (F. B. i drugi)

Odluka donesena 16. 04. 2026.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Invalidnina
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Građanski postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-569/24

Apelacija

Odluka o dopustivosti

16. 04. 2026.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 16. aprila 2026. godine, u predmetu broj AP-569/24, rješavajući apelacije koje su podnijeli Fehrija Bajrić i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Fehrija Bajrić, Jasmina Redžić, Zineta Imširović i Hazira Mehinović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 824337 23 Rev od 17. novembra 2023. godine;

Džemal Galamić, Šefik Kešetović i Fatima Kešetović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 827641 23 Rev od 30. novembra 2023. godine;

Mujesira Čajić, Ruža Božić, Jasminka Topčagić, Husein Srabović i Azra Babović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 796723 23 Rev od 20. februara 2024. godine;

Amira Nukić, Sead Delić i Refik Hankić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 699974 24 Rev od 28. maja 2024. godine;

Fikreta Sinanović, Đula Macić, Sabina Mulahmetović, Ibrahim Poparić i Munir Spahić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 925431 24 Rev od 17. septembra 2024. godine; Zumreta Babajić, Šefik Đulović, Đula Softić, Almir Mustafić i Emin Mustafić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 828400 25 Rev od 11. marta 2025. godine;

Dragica Živković, Ivana Kobaš, Luja Prgić, Jana Mijatović i Manda Delić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 801019 25 Rev od 3. aprila 2025. godine;

Sabina Trumić, Mehmed Bičić, Omer Kadrić, Emina Lević i Ćazim Sarajlić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 804343 25 Rev od 10. aprila 2025. godine;

Aldin Djedović, Hava Šljivić, Zvonko Osvald, Emina Karić i Džemila Šabanović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 828381 25 Rev od 8. aprila 2025. godine;

Jakub Džafić, Emina Bojagić, Ševket Bojagić, Senka Muminhodžić, Suada Bosankić, Abdulah Brkić, Zinka Fehrić, Djula Salkić, Mevlida Mrkanović, Fatima Nadažaković, Jasmin Mahmutović i Rukija Karić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 857902 25 Rev od 10. aprila 2025. godine;

Rasema Hadžić, Džemila Omerović, Šefika Mustafić i Nihada Fajić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 828383 25 Rev od 24. aprila 2025. godine;

Zijad Malagić, Eldar Mujezinović, Fata Dizdarević i Nesib Hasančević protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 828864 25 Rev od 17. aprila 2025. godine;

Subhija Nezić, Hasan Rahmanović, Begzada Pepić, Hamdija Rabotić i Muamer Mušić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 801028 25 Rev od 28. aprila 2025. godine; Dejan Jurilj, Goran Miličić, Mara Nedić, Katarina Mijatović i Mato Mijatović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 804419 25 Rev od 8. maja 2025. godine;

Jasmina Jaje, Mira Kobaš, Draga Dđebić, Selmir Salkić i Mirsada Selimović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 801012 25 Rev od 29. aprila 2025. godine;

Ferid Mahmić i Lucija Relotić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 836022 25 Rev od 13. maja 2025. godine;

Mersija Selimović, Mevlida Smajlović, Sead Sandić i Bejza Šeherkić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 835728 25 Rev od 15. maja 2025. godine;

Sakib Dropić, Jasminka Dropić, Sevleta Mustafić, Zehra Čorhodžić i Salih Selimović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 828375 25 Rev od 6. maja 2025. godine;

Derviša Avdić, Šefika Sarić, Adem Nurković, Emina Borić i Rukija Bajić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 801034 25 Rev od 6. maja 2025. godine;

Fatima Ikanović, Agan Muhić, Ramira Tabaković, Jasim Iljazović i Sanel Dizdarević protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 804487 25 Rev od 6. maja 2025. godine;

Vedrana Mahmutović, Asifa Selimović, Zineta Babić, Refik Durmić, Jasminka Muratović, Ćazim Kovačević, Fatima Hadžić Bošnjaković, Semka Karahasanović, Mevlija Valjevac, Munira Hasić, Safeta Tabaković i Bahira Mujić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 855781 25 Rev od 6. maja 2025. godine; Mevlija Trumić, Munira Hasanović, Mujo Husejnović, Ešef Hodžić, Ivanka Kablarević, Hava Ibrahimović, Redžo Hasić, Muharem Islamović, Hanifa Džinić, Sadeta Smajić i Munira Krajišnik protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 857845 25 Rev od 8. maja 2025. godine;

Nura Štilić, Džemila Oštraković, Erna Tomić, Hatidža Delić i Enes Halilović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 804315 25 Rev od 27. maja 2025. godine;

Senad Suljkanović, Šefik Junuzović, Amira Oručević, Zejdina Babajić i Hanifa Tahirović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 827643 25 Rev od 8. maja 2025. godine;

Emin Mumić, Emsad Pozderović, Šaban Alibašić i Rukija Horozović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 827860 25 Rev od 13. maja 2025. godine;

Šuhreta Nurković, Edis Lačić, Fahira Telalović, Šaban Nurkić i Mina Mujačević protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 801031 25 Rev od 9. maja 2025. godine;

Mina Hasanović, Željko Filipović, Nada Mijić, Ruža Živković, Osman Tukulj, Mersed Suljić, Sabina Letić, Nazifa Ibrić, Safija Bešić, Sejda Softić, Lejla Salihbašić, Hrusto Ibrić, Hajrija Salkić, Mediha Hasić i Sead Ravkić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 851486 25 Rev od 29. maja 2025. godine;

Enver Avdić, Adela Bečić, Ferida Ahmetović, Fahira Ahmetašević i Mehmed Aljić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 828392 25 Rev od 10. juna 2025. godine; Derva Đulović, Mevlija Subašić, Braho Vejzović, Šehreta Bebaković i Hašim Ibrahimović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 804561 25 Rev od 5. juna 2025. godine;

A. Ć. protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 45 0 P 047503 25 Rev od 12. juna 2025. godine;

Šaban Čičkušić, Almir Dropić, Adi Puzić, Izudin Gračić i Kata Dominković protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 804567 25 Rev od 1. jula 2025. godine;

Džena Ikanović, Sejfo Brčaninović i Salih Selimović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 806028 25 Rev od 15. jula 2025. godine;

Sedina Babanović, Lejla Gak, Šefik Ćorić, Sabina Mujić i Ermin Jašarević protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 828869 25 Rev od 1. jula 2025. godine;

Izet Halilović, Kasim Ibrišimović, Edin Ograšević, Azra Halidović i Mevlija Omerović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 816965 25 Rev od 10. jula 2025. godine;

Fikreta Marmarac, Mula Ibrić i Sabina Ibrić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 836037 25 Rev od 26. juna 2025. godine;

Sabit Emkić, Sanela Imamović, Mirsad Malićbegović, Tahira Drobić i Hanka Alić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 797478 25 Rev od 19. juna 2025. godine;

Fahir Demirović, Salkan Jukanović, Šuhreta Križevac i Envera Arslanović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 918178 25 Rev od 8. jula 2025. godine; Rešad Galić, Fahrudin Faslić, Robert Stanek i Selma Mukićprotiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 900322 25 Rev od 26. juna 2025. godine;

Asim Čamdžija, Nizija Karić, Ismet Rizvić, Ferida Rizvić, Fatima Kolašinac, Hasna Mekić i Sabahudin Hasanagić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 929129 25 Rev od 8. jula 2025. godine;

Nazifa Ibranović, Selveta Ćosić, Emin Mešanović, Derviša Huskić i Ibrahima Imširović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 830617 25 Rev od 22. jula 2025. godine;

Fatima Duraković, Sead Suljkanović, Šemsa Ahmetagić, Rabija Ahmetašević i Hata Mešić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 836039 25 Rev od 17. juna 2025. godine;

Advija Kruščica, Mirsad Dovadžija, Zihad Čengić, Senada Mahmić i Esad Korda protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 919093 25 Rev od 26. avgusta 2025. godine;

Mejra Taletović, Alma Novalić, Raška Gluhić, Safija Šabanović i Jasminka Tirić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 835444 25 Rev od 5. avgusta 2025. godine;

Esma Babić, Esma Bjelonja, Emsad Merdan, Ramiza Ademović i Smajo Hindić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 926520 25 Rev od 19. avgusta 2025. godine;

Hariz Karić, Fatima Rahimić, Hidajeta Ćatović, Hamzalija Karić i Zejna Nurkić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 827638 25 Rev od 23. oktobra 2025. godine; Amela Mehmedspahić, Šemsa Islamagić, Zlata Kustura, Mustafa Karasuljić i Jasmin Ferati protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 920237 25 Rev od 21. oktobra 2025. godine;

Refik Begović, Fata Delić, Ajka Hankušić, Edina Kovačević i Džemila Sulejmanović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 804480 25 Rev od 16. decembra 2025. godine;

Branislav Simić, Admir Mehmedović, Sevla Kalajevac, Šahin Kalajevac, Hurija Mrakanović, Sadik Muhtarević, Nizama Mešurović, Hanka Vehabović i Sadeta Krbuljić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 866819 25 Rev od 16. decembra 2025. godine;

Mina Husić, Fatima Kovačević, Sejdo Mašić, Hajrudin Karić, Mirela Kovačević, Hava Alić, Sabira Softić, Adem Mešić, Senada Kurtagić, Fikreta Bajrić, Emina Mujakić, Elvedin Mujić, Kada Mulahuseinović, Kadira Delić i Mustafa Tubić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 847969 25 Rev od 11. decembra 2025. godine;

Teufika Kozarević, Hasan Kasumović, Jasminka Đulović, Zinaida Hrustić i Alija Kukić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 804341 25 Rev od 23. decembra 2025. godine;

Munevera Šarić, Ena Kapetanović, Mersiha Bećirović, Ramiza Ećo i Ejub Kovačević protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 925701 25 Rev od 4. novembra 2025. godine; Omer Subašić, Asim Balkić, Senaid Suljić, Muniba Suljić i Husejn Mešić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 864016 25 Rev od 30. oktobra 2025. godine;

Dušanka Klino, Fadil Bašić, Haris Letić, Jasmin Mehanović, Šefik Ahmetspahić, Esma Jusić i Bekir Mešić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 926098 25 Rev od 6. januara 2026. godine;

Osman Šabić, Salko Ćorić, Velid Bešlija, Mediha Husejnović, Razija Prcić i Sabahudin Begić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 947294 26 Rev od 20. januara 2026. godine;

Emira Dilaver, Munira Mujanović, Darko Dragić, Zumra Šabanović i Ago Huremović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 918155 25 Rev od 4. novembra 2025. godine;

Mediha Haznadar, Igbala Rondić, Đula Kovačević, Ismet Smailović, Nusret Šegalo, Nura Mumbašić, Munevera Kokor, Mustafa Guso i Mediha Bišić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 922752 25 Rev od 24. novembra 2025. godine; Janja Jokanović, Ljuba Andrić, Kata Ilić, Mato Ilić, Adis Džinić, Ivo Divković, Snježana Hukić, Hasna Herić, Mirsada Hukić i Halida Imšić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 922014 25 Rev od 13. novembra 2025. godine i

Marija Prasko, Selmir Subašić, Salko Ćorić, Esma Luković, Žarko Šetka, Borka Šetka i Hatka Pandžić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 933014 26 Rev od 19. januara 2026. godine, zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.

OBRAZLOŽENJE

1. Apelanti koji su navedeni u izreci ove odluke podnijeli su neposredno ili posredstvom ovlaštenih punomoćnika Senada Droce, advokata iz Mostara i Zajedničke advokatske kancelarije Bekira Gavrankapetanovića, Damira Koldže, Emira Kukića, Džemile Gavrankapetanović, Bekira B. Gavrankapetanovića i Farisa Koldže iz Sarajeva apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), protiv presudâ Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), kako slijedi:

Red. br.Broj apelacije

Osporena odluka

1. AP-569/24Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 824337 23 Rev od 17. novembra 2023. godine

2. AP-1028/24Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 827641 23 Rev od 30. novembra 2023. godine

3. AP-1997/24Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 796723 23 Rev od 20. februara 2024. godine

4. AP-3934/24Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 699974 24 Rev od 28. maja 2024. godine

5. AP-4863/24Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 925431 24 Rev od 17. septembra 2024. godine

6. AP-2502/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 828400 25 Rev od 11. marta 2025. godine

7. AP-2947/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 801019 25 Rev od 3. aprila 2025. godine

8. AP-3320/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 804343 25 Rev od 10. aprila 2025. godine

9. AP-3360/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 828381 25 Rev od 8. aprila 2025. godine

10. AP-3361/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 857902 25 Rev od 10. aprila 2025. godine

11. AP-3363/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 828383 25 Rev od 24. aprila 2025. godine

12. AP-3368/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 828864 25 Rev od 17. aprila 2025. godine

13. AP-3380/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 801028 25 Rev od 28. aprila 2025. godine

14. AP-3463/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 804419 25 Rev od 8. maja 2025. godine

15. AP-3466/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 801012 25 Rev od 29. aprila 2025. godine

16. AP-3493/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 836022 25 Rev od 13. maja 2025. godine

17. AP-3495/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 835728 25 Rev od 15. maja 2025. godine

18. AP-3724/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 828375 25 Rev od 6. maja 2025. godine

19. AP-3725/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 801034 25 Rev od 6. maja 2025. godine

20. AP-3726/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 804487 25 Rev od 6. maja 2025. godine

21. AP-3752/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 855781 25 Rev od 6. maja 2025. godine

22. AP-3753/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 857845 25 Rev od 8. maja 2025. godine

23. AP-3803/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 804315 25 Rev od 27. maja 2025. godine

24. AP-3804/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 827643 25 Rev od 8. maja 2025. godine

25. AP-3805/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 827860 25 Rev od 13. maja 2025. godine

26. AP-3807/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 801031 25 Rev od 9. maja 2025. godine

27. AP-3808/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 851486 25 Rev od 29. maja 2025. godine

28. AP-3966/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 828392 25 Rev od 10. juna 2025. godine

29. AP-3967/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 804561 25 Rev od 5. juna 2025. godine

30. AP-3984/25Presuda Vrhovnog suda broj 45 0 P 047503 25 Rev od 12. juna 2025. godine

31. AP-4384/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 804567 25 Rev od 1. jula 2025. godine

32. AP-4524/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 806028 25 Rev od 15. jula 2025. godine

33. AP-4525/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 828869 25 Rev od 1. jula 2025. godine

34. AP-4552/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 816965 25 Rev od 10. jula 2025. godine

35. AP-4553/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 836037 25 Rev od 26. juna 2025. godine

36. AP-4556/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 797478 25 Rev od 19. juna 2025. godine

37. AP-4575/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 918178 25 Rev od 8. jula 2025. godine

38. AP-4577/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 900322 25 Rev od 26. juna 2025. godine

39. AP-4601/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 929129 25 Rev od 8. jula 2025. godine

40. AP-4632/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 830617 25 Rev od 22. jula 2025. godine

41. AP-4633/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 836039 25 Rev od 17. juna 2025. godine

42. AP-4690/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 919093 25 Rev od 26. avgusta 2025. godine

43. AP-4721/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 835444 25 Rev od 5. avgusta 2025. godine

44. AP-4722/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 926520 25 Rev od 19. avgusta 2025. godine

45. AP-5424/25Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 827638 25 Rev od 23. oktobra 2025. godine

46. AP-52/26Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 920237 25 Rev od 21. oktobra 2025. godine

47. AP-221/26Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 804480 25 Rev od 16. decembra 2025. godine

48. AP-241/26Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 866819 25 Rev od 16. decembra 2025. godine

49. AP-242/26Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 847969 25 Rev od 11. decembra 2025. godine

50. AP-243/26Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 804341 25 Rev od 23. decembra 2025. godine

51. AP-306/26Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 925701 25 Rev od 4. novembra 2025. godine

52. AP-307/26Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 864016 25 Rev od 30. oktobra 2025. godine

53. AP-446/26Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 926098 25 Rev od 6. januara 2026. godine

54. AP-504/26Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 947294 26 Rev od 20. januara 2026. godine

55. AP-570/26Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 918155 25 Rev od 4. novembra 2025. godine

56. AP-571/26Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 922752 25 Rev od 24. novembra 2025. godine

57. AP-572/26Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 922014 25 Rev od 13. novembra 2025. godine

58. AP-605/26Presuda Vrhovnog suda broj 65 0 P 933014 26 Rev od 19. januara 2026. godine

Spajanje predmeta

2. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-569/24. Činjenice

3. U postupcima, koji su okončani osporenim odlukama Vrhovnog suda, odbijeni su tužbeni zahtjevi apelanata kojima su tražili da se utvrdi da je tužena (Federacija BiH) povrijedila njihovo pravo na jednako postupanje, neposredno ih diskriminišući donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom (u daljnjem tekstu: Zakon o osnovama socijalne zaštite), čime su apelanti izvedeni iz stečenog prava na invalidninu. Odbijeni su kao neosnovani tužbeni zahtjevi apelanata kojim su tražili da im tužena na ime neisplaćenih ličnih invalidnina isplati novčane iznose, navedene u izrekama prvostepenih presuda.

4. U obrazloženju osporenih odluka, Vrhovni sud je naveo da je u postupcima pred nižestepenim sudovima utvrđeno da su apelanti mirnodopski invalidi. Takođe, utvrđeno je da je apelantima rješenjima nadležnih Centara za socijalni rad bilo priznato pravo na ličnu invalidninu, te da im je to pravo prestalo stupanjem na snagu izmijenjenog člana 18.b Zakona o osnovama socijalne zaštite. Zatim, Vrhovni sud je ukazao da je navedenim izmjenama svim licima s invaliditetom od 100% i 90%, bez obzira na to da li pripadaju skupinama mirnodopskih invalida ili civilnim žrtvama rata, priznato pravo na ličnu invalidninu. Takođe, ukazao je da mirnodopskim invalidima s oštećenjem ispod 90% nije priznato pravo na ličnu invalidninu, dok je civilnim žrtvama rata s oštećenjem organizma od 60 do 80% to pravo priznato. U vezi s tim, istakao je da različiti tretmani mirnodopskih invalida i civilnih žrtava rata u odnosu na propisivanje naknada nije dovoljan dokaz da su apelanti u odnosu na uporednu grupu stavljeni u neravnopravan položaj. Naime, istakao je da iz zakonodavstva tužene proizlazi da mirnodopski invalidi, osim prava na ličnu invalidninu, uživaju druga prava koja su propisana Zakonom o osnovama socijalne zaštite, a da su Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji detaljno propisani različiti vidovi pomoći za mirnodopske invalide s procentom invalidnosti ispod 90% s ciljem omogućavanja učestvovanja na tržištu rada. Pri tome, istakao je da se materijalna podrška mirnodopskim invalidima smatra socijalnom pomoći i zasniva se na načelu solidarnosti, a za civilne žrtve rata, osim socijalne pomoći, smatra se reparacijom države, tj. vraćanjem moralnog duga. Konačno, Vrhovni sud je u prilog svojim tvrdnjama ukazao na Odluku o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda broj U-11/22 od 14. jula 2022. godine. Navedenom odlukom utvrđeno je da su izmjene člana 18.b Zakona o osnovama socijalne zaštite u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju. Imajući u vidu navedeno, Vrhovni sud je zaključio da apelanti nisu učinili vjerovatnim da su diskriminisani u smislu člana 15. stav (1) Zakona o zabrani diskriminacije. Apelacioni navodi

5. U svim navedenim apelacijama, osim u predmetu broj AP-3984/25, apelanti su se pozvali na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, kršenje zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije i kršenje opšte zabrane diskriminacije iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, te povredu člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Apelanti, u suštini, ponavljaju navode koje su iznosili i tokom postupka pred redovnim sudovima, te smatraju da su redovni sudovi, pri donošenju osporenih odluka, pogrešno utvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili relevantne propise. Naročito ističu da postoji diskriminacija lica s invaliditetom po osnovu uzroka nastanka invaliditeta u pogledu obima i iznosa ostvarenih prava. Osim toga, apelantkinja u predmetu broj AP-3984/25 se pozvala na povredu prava iz člana 11. Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije u odnosu na žene, čl. 6. i 28. Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, te čl. 9. i 11. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud takođe ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

7. Ustavni sud u fazi ispitivanja dopustivosti predmeta, mora utvrditi, između ostalog, i da li su ispunjeni uslovi za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da prema vlastitoj i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), koju Ustavni sud cijeni prilikom ispitivanja ustavnih prava, apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji, sa dovoljnom jasnoćom pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Abedin Smajić protiv Bosne i Hercegovine, odluka od 16. januara 2018. godine, predstavka broj 48657/16, tačka 43, i Khudunts protiv Azerbajdžana, odluka od 26. februara 2019. godine, predstavka broj 74628/16, tačka 32, te Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-156/05 od 18. maja 2005. godine, tačka 9, dostupna na www.ustavnisud.ba), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi Evropski sud, Mezotur-Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, predstavka broj 5503/02, tačka 21. i Dumlu protiv Turske, odluka od 20. aprila 2021. godine, predstavka broj 65159/17, tačka 27), kao i kada se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja Ustavom Bosne i Hercegovine zaštićenih prava (vidi, Evropski sud, Spasoje Lukić i drugi protiv Bosne i Hercegovine, odluka o dopustivosti od 18. novembra 2008. godine, predstavka broj 34379/03).

8. Ustavni sud ukazuje da se navodi o povredi ustavnih prava odnose isključivo na način na koji su sudovi utvrdili činjenično stanje i primijenili relevantne propise. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je, prema praksi Evropskog suda, prvenstveno na domaćim organima, naročito sudovima, da rješavaju probleme tumačenja domaćih zakona. Evropski sud ističe da ne treba postupati kao sud „četvrte instance“ te da stoga neće, prema članu 6. stav 1. Evropske konvencije (kojem korespondira član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine) dovoditi u pitanje ocjenu domaćih sudova, osim ako se njihova utvrđenja mogu smatrati proizvoljnim ili „očigledno nerazumnim“ (vidi, Evropski sud, Ašćerić protiv Bosne i Hercegovine, odluka od 17. decembra 2019. godine, predstavka broj 52871/13, tačka 23. sa daljnjim referencama). Takvu praksu dosljedno slijedi i Ustavni sud u odnosu na odluke redovnih sudova (vidi, između ostalih, Odluku o dopustivosti i meritumu broj AP-4033/20 od 22. juna 2022. godine, tač. od 42. do 45. s daljnjim referencama, objavljena na www.ustavnisud.ba).

9. Na osnovu činjenica konkretnih predmeta, koje proizlaze iz dokumenata predočenih Ustavnom sudu i iz navoda apelanata, Ustavni sud smatra da je Vrhovni sud u obrazloženju osporenih odluka dao relevantne razloge za svoje odlučenje, kako u pogledu utvrđenih činjenica, tako i u pogledu primjene prava, zbog čega se ne može reći da su takva utvrđenja proizvoljna ili očigledno nerazumna. Osim toga, Ustavni sud ne zapaža da je u provedenim postupcima prekršena neka procesna garancija iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije na štetu apelanata. S obzirom na to, Ustavni sud smatra da u odnosu na navedene apelacije ne postoji bilo šta što bi ukazalo na kršenje prava na pravično suđenje. Apelanti su se pozvali i na kršenje prava na imovinu. Međutim, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju ništa ne ukazuje da je njihovo pravo na imovinu došlo u pitanje na način koji bi vodio potrebi da Ustavni sud to pravo posebno ispita prema standardima iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, niti su u apelacijama pruženi dokazi iz kojih bi se moglo zaključiti suprotno. U pogledu navoda apelanata kojima ukazuju na diskriminaciju, Ustavni sud zapaža da je Vrhovni sud odlučio o identičnim tvrdnjama apelanata u svojim odlukama, te da ih je, pozivajući se na odluku Ustavnog suda, ocijenio neosnovanim. S druge strane, apelanti nisu dostavili bilo kakav dokaz koji bi mogao učiniti vjerovatnim da su u navedenim postupcima diskriminisani, niti to proizlazi iz dokumenata predočenih Ustavnom sudu. Pri tome, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već rješavao isto činjenično i pravno pitanje, te da u vezi s tim takođe nije utvrdio kršenje ustavnih prava (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-4071/23 od 23. januara 2026. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba).

10. Apelanti takođe smatraju da su osporenim odlukama povrijeđena njihova prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da pozivanje na član I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud neće posebno ispitivati, jer se u situaciji kada je Ustavni sud utvrdio da su osporene odluke u skladu sa standardima prava na pravično suđenje, kao i da ne pokreću pitanja kršenja prava na imovinu i zabrane diskriminacije, ne može dovesti u pitanje povreda navedene ustavne odredbe (vidi, mutatis mutandis, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-

1791/22 od 18. oktobra 2022. godine, tačka 31., dostupna na www.ustavnisud.ba).

11. U pogledu apelantkinjinih navoda u predmetu broj AP-3984/25 o kršenju prava iz čl. 9. i 11. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, te kršenju prava iz člana 11. Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije u odnosu na žene, Ustavni sud ukazuje da se apelantkinjini navodi o kršenju navedenih prava zasnivaju na istim navodima koji su istaknuti pri navodnom kršenju prava na pravično suđenje i zabrane kršenja diskriminacije, što je Ustavni sud već razmatrao u prethodnim tačkama ove odluke. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su i apelantkinjini navodi o kršenju prava iz čl. 9. i 11. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i prava iz člana 11. Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije u odnosu na žene takođe očigledno (prima facie) neosnovani.

12. Konačno, u odnosu na apelantkinjine navode u predmetu broj AP-3984/25 o povredi prava iz čl. 6. i 28. Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, Ustavni sud ukazuje da Konvencija o pravima lica sa invaliditetom nije sadržana u Aneksu I Ustava Bosne i Hercegovine zbog čega u odnosu na prava iz navedene Konvencije Ustavni sud apelantkinji ne može pružiti ustavnu zaštitu (vidi, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP-5685/14 od 18. jula 2017. godine i AP-2150/20 od 16. decembra 2021. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba).

13. Imajući u vidu sve navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da imaju „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

14. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-569/24 (F. B. i drugi) | Sudska praksa | Aktio