Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4810/25 (Hercegovačko-neretvanski kanton, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite i Sveučilišna klinička bolnica Mostar)
Odluka donesena 11. 06. 2026.
- Izmijenjene pravne okolnosti
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4810/25
Apelacija
Odluka o dopustivosti
11. 06. 2026.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 11. juna 2026. godine, u predmetu broj AP-4810/25, rješavajući apelaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona, Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka g), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Hercegovačko-neretvanskog kantona, Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar podnesena protiv rješenje Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 Rs 300950 25 Mož 2 od 22. oktobar 2025. godine, zato što su izmijenjene pravne okolnosti.
OBRAZLOŽENJE
1. Hercegovačko-neretvanski kanton, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite i Sveučilišna klinička bolnica Mostar (u daljnjem tekstu: prvoapelant i drugoapelant ili apelanti), koje zastupa Kantonalno javno pravobranilaštvo HNK i Zajednički odvjetnički ured Šilić iz Mostara, podnijeli su 4. novembra 2025. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 58 0 Rs 300950 25 Mož 2 od 22. oktobra 2025. godine. Apelanti su, također, podnijeli zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud stavio van snage primjenu rješenja Kantonalnog suda od 22. oktobra 2025. godine, do donošenja odluke o apelaciji.
2. Apelanti su 19. augusta 2025. godine podnijeli tužbu protiv Nezavisnog sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar (u daljnjem tekstu: tuženi), radi utvrđivanja nezakonitosti štrajka i zabrane provođenja štrajka. Također, tražili su da se zabrani tuženom organiziranje i provođenje štrajka u zdravstvenim javnim ustanovama na teritoriji HNK, uz obavezu da apelantima naknadi troškove postupka u određenom iznosu.
3. Apelanti su uz tužbu podnijeli prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja i mjere osiguranja kojom su tražili da sud zabrani štrajk i provođenje štrajka, te poduzimanje bilo kakvih aktivnosti tuženog u vezi sa organiziranjem štrajka. Također, tražili su da se tuženi suzdrži od bilo kakvih aktivnosti u vezi sa organizovanjem i provođenjem najavljenog štrajka u svim prostorijama drugoapelanta kao i svim zdravstvenim javnim ustanovama na teritoriji HNK. Apelanti su tužbeni zahtjev i prijedlog za određivanje mjere osiguranja utemeljili na okolnostima da štrajk direktno utiče na njihovo funkcionisanje odnosno pružanje usluga zdravstvene zaštite svim korisnicima sa područja HNK i šire.
4. Nakon što je prethodno Kantonalni sud rješenjem od 15. septembra 2025. godine u postupku po žalbi ukinuo rješenje o određivanju mjere osiguranja od 29. augusta 2025. godine, Općinski sud je rješavajući u ponovnom postupku donio rješenje broj 58 0 Rs 300950 25 Mo 2 od 25. septembra 2025. godine kojim je usvojio prijedlog apelanata za određivanje mjere osiguranja.
5. Kantonalni sud je rješenjem broj 58 0 Rs 300950 25 Mož 2 od 22. oktobra 2025. godine uvažio žalbu tuženog i preinačio prvostepeno rješenje, tako što je odbio prijedlog apelanata za određivanje mjere osiguranja. U obrazloženju rješenja je navedeno da apelanti nisu učinili vjerovatnim postojanje prava da zahtijevaju zabranu organizovanja i provođenja štrajka, pa je Kantonalni sud zaključio da u datim okolnostima nisu ispunjeni kumulativni uslovi neophodni za donošenje mjere osiguranja zbog čega je odbio prijedlog apelanata.
6. Uvidom u zvaničnu stranicu prvoapelanta (https://vlada.hnzk.ba/bs/portal/objava/potpisan-kolektivni-ugovor-izmeu-vlade-hnk-a-i-sindikata-zdravstvenih-radnika-1773866638914) Ustavni sud je utvrdio da su prvoapelant i tuženi, 16. marta 2026. godine, potpisali Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva u HNK-u. Potpisivanjem Kolektivnog ugovora prekinut je štrajk koji je organizovao tuženi i uspostavljena je puna medicinska zaštita i pružanje svih zdravstvenih usluga u Kantonu. Obzirom na činjenicu da je obustavljen štrajk zbog kojeg je pokrenut parnični postupak postalo je bespredmetno raspravljati o mjeri osiguranja, koja je osporena ovom apelacijom, donesenoj u parničnom postupku koji se odnosio na pitanje zakonitosti i zabrane provođenja štrajka.
7. Apelanti smatraju da je osporenom odlukom prekršeno njihovo pravo na život iz člana II/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju i pravo na slobodu okupljanja i udruživanja iz člana 11. Evropske konvencije. Kršenje navedenih prava apelanti vide u proizvoljnoj primjeni materijalnog i procesnog prava, te navode da im je uskraćeno pravo na pristup sudu. Također, navode da je građanima „uskraćena zagarantirana zdravstvena zaštita koja direktno ugrožava život“, te da je došlo do zloupotrebe prava na slobodu okupljanja. Ističu da su ponudili dovoljno dokaza sudu da donese traženu mjeru osiguranja. Apelanti smatraju da Ustavni sud treba donijeti navedenu privremenu mjeru jer bi u suprotnom, za njih i sve korisnike zdravstvenih usluga Hercegovačko-neretvanskog kantona, nastupile neotklonjive štetne posljedice zbog nemogućnosti da osiguraju građanima cjelokupnu zdravstvenu zaštitu.
8. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka g) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
b) Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka g) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
g) ako su izmijenjene pravne okolnosti; […]
9. Ustavni sud zapaža da su apelanti podnijeli apelaciju protiv rješenja Kantonalnog suda broj 58 0 Rs 300950 25 Mož 2 od 22. oktobra 2025. godine, kojim je odbio prijedlog apelanata za određivanje mjere osiguranja u parničnom postupku, kojom su tražili zabranu štrajka i provođenja štrajka, kao i poduzimanje bilo kakvih aktivnosti tuženog u vezi sa organiziranjem štrajka. Međutim, Ustavni sud zapaža da su u međuvremenu prvoapelant i tuženi potpisali Kolektivni ugovor, nakon kojeg je prekinut štrajk zbog kojeg je pokrenut predmetni parnični postupak u kojem je donesena osporena odluka po prijedlogu za donošenje mjere osiguranja. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je zaključio da je nakon podnošenja apelacije došlo do izmijenjenih pravnih okolnosti zbog kojih je daljnje razmatranje apelacije bespredmetno.
10. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka g) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati zahtjev apelanata za donošenje privremene mjere.
12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman