Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-2221/24 (S. B.)

Odluka donesena 11. 06. 2026.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Naknada štete
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Građanski postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2221/24

Apelacija

Odluka o meritumu

11. 06. 2026.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj AP-2221/24, rješavajući apelaciju Sulejmana Bešića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu:

Mirsad Ćeman, predsjednik

Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica

Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudija

Marin Vukoja, sudija

Larisa Velić, sutkinjana sjednici održanoj 11. juna 2026. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju je podnio Sulejman Bešić.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu u predmetu broj 65 0 P 750301 19.

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu da, odmah preduzme odgovarajuće mjere radi donošenja odluke u predmetu broj 65 0 P 750301 19, shodno članu II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članu 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Kantona Sarajevo da apelantu Sulejmanu Bešiću, isplati iznos od 500,00 KM, na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Općinskom sudu u Sarajevu i Vladi Kantona Sarajevo, da u prethodno navedenom roku od najkasnije tri mjeseca obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Sulejman Bešić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Galiba Hrvačić Karačić, advokat iz Sarajeva, podnio je 27. maja 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog prekomjerne dužine trajanja postupka koji se u vrijeme podnošenja apelacije vodio pred Kantonalnim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), a koji se nakon donošenja presude Kantonalnog suda od 10. juna 2025. godine, u ponovnom postupku vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud). II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog i Kantonalnog suda je zatraženo da dostave odgovor na apelaciju 10. aprila 2025. godine i 30. aprila 2026. godine. Redovni sudovi su odgovor na apelaciju dostavili 25. aprila 2025. godine i 14. maja 2026. godine.

3. Navedeni odgovori su dostavljeni apelantovom punomoćniku, radi eventualnog izjašnjenja, koje nije dostavio u ostavljenom roku. III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

5. Apelant je 31. januara 2019. godine Općinskom sudu podnio tužbu protiv JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (u daljnjem tekstu: tuženi) radi naknade štete. Općinski sud je tužbu dostavio tuženom na odgovor, te je tuženi je 12. marta 2019. godine dostavio svoj odgovor, a u prilogu i protivtužbu. Općinski sud je 24. juna 2019. godine zakazao i održao pripremno ročište.

6. Općinski sud je zakazao ročište za glavnu raspravu 10. novembra 2020. godine koje je odloženo po prijedlogu apelantovog punomoćnika zbog ranije preuzetih obaveza u drugom predmetu. Zatim, Općinski sud je zakazao i održao ročišta za glavnu raspravu 19. januara, 23. marta, 8. i 20. aprila 2021. godine.

7. Presudom Općinskog suda broj 65 0 P 750301 19 P od 24. juna 2021. godine obavezan je tuženi da apelantu na ime naknade štete po osnovu faktičke eksproprijacije nekretnine precizno označene u izreci presude (u daljnjem tekstu: sporna nekretnina), isplati određeni novčani iznos sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka. Istom presudom odbijen je protivtužbeni zahtjev tuženog kojim je tražio da se utvrdi da je on po osnovu dosjelosti stekao pravo služnosti korištenja dijela sporne nekrenine, te promjenu upisa u zemljišnoj knjizi i katastru prava služnosti korištenja tog dijela sporne nekretnine u korist tuženog (sve detaljno navedeno u izreci presude).

8. Općinski sud je 20. oktobra 2021. godine dostavio predmet Kantonalnom sudu radi odluke o apelantovoj žalbi protiv prvostepene presude.

9. Rješenjem Kantonalnog suda broj 65 0 P 750301 21 Gž od 10. juna 2025. godine apelantova žalba je uvažena, prvostepena presuda ukinuta i predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

10. Iz odgovora Kantonalnog suda od 11. maja 2026. godine proizlazi da je taj sud, 2. jula 2025. godine vratio predmet Općinskom sudu, te da je Kantonalni sud uvidom u sistem za upravljanje predmetima (CMS), utvrdio da je Općinski sud u ponovnom postupku, zakazao ročište za glavnu raspravu 9. juna 2026. godine. IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

11. Apelant smatra da mu je zbog prekomjerne dužine trajanja postupka u predmetnoj pravnoj stvari, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U vezi s tim, apelant predlaže da Ustavni sud naloži da se okonča postupak u predmetnoj pravnoj stvari, te da mu Ustavni sud odredi naknadu nematerijalne štete u iznosu od 2.000,00,00 KM zbog nedonošenja odluke u razumnom roku. Također, traži i naknadu troškova za sastavljanje apelacije u iznosu od 720,00 KM.

b) Odgovor na apelaciju

12. U odgovoru na apelaciju Kantonalni sud je opisao hronologiju postupka, te je ukazao na preopterećenost suda na parničnom referatu velikim brojem predmeta, da je postupao u skladu sa planom rješavanja predmeta, odnosno da se predmeti rješavaju prema starosti inicijalnog akta. Smatra da pred tim sudom nije bilo kršenja ustavnih prava na koja se apelant pozvao.

13. Općinski sud je također, naveo hronologiju postupka pred tim sudom, te je ukazao da je sud postupao u skladu sa ZPP-om, te da apelantu u odnosu na postupanje prvostepenog suda nisu povrijeđena prava na koja se pozvao u apelaciji. Predloženo je da se apelacija odbije kao neosnovana. V.Relevantni propisi

14. U Zakonu o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:

Član 10. (1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku. (2) Sud je dužan da sprovede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Član 217. st. (4) i (5)

Drugostepeni sud će održati sjednicu vijeća, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon što od prvostepenog suda primi spise po žalbi.

Drugostepeni sud će donijeti odluku u roku od 30 dana od dana održavanja sjednice vijeća na kojoj je odlučeno o žalbi, odnosno, ako je održana rasprava, u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave.

15. U Zakonu o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10 – ispravka, 7/13, 52/14 i 85/21) relevantne odredbe glase:

Član 31.

Dužnosti predsjednika suda

Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...]

VI.Dopustivost i meritum

16. Ustavni sud zapaža da apelacija ispunjava uvjete propisane članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, da ispunjava i ostale razloge dopustivosti iz člana 18. stav (3) Pravila Ustavnog suda, te da nije očigledno (prima facie) neosnovana u smislu odredbe člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

17. Apelant smatra da mu je povrijeđeno pravo na suđenje u „razumnom roku“ iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju Pravo na pravično suđenje

18. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

19. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1) Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […]

20. Ustavni sud ponavlja da se opravdanost dužine postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti predmeta i u odnosu na sljedeće kriterije: složenost predmeta, postupanje apelanata i relevantnih organa vlasti, te šta je u sporu za apelante bilo dovedeno u pitanje (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, presuda od 7. februara 2002. godine, predstavka broj 53176/99, tačka 38. i Delić protiv Bosne i Hercegovine, presuda od 2. marta 2021. godine, predstavka broj 59181/18, tačka 18).

21. Ustavni sud zapaža da je apelant ovaj parnični postupak pokrenuo 31. januara 2019. godine radi naknade štete, te da do donošenja odluke Ustavnog suda nije okončan. Dakle, radi se o periodu od preko sedam godina. Dalje, Ustavni sud zapaža da se u konkretnom predmetu radi o parničnom postupku koji nije po izričitoj zakonskoj odredbi hitne prirode. U pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud zaključuje da se nije radilo o složenom postupku. Ocjenjujući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelant svojim postupcima nije značajnije uticao na dužinu trajanja postupaka.

22. Analizirajući postupanje redovnih sudova, Ustavni sud zapaža da je postupak pred prvostepenim sudom do donošenja prvostepene odluke trajao dvije godine i oko pet mjeseci, odnosno da taj sud nije donio odluku u roku od osam mjeseci nakon što mu je predmet vraćen na ponovni postupak. Dalje, Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud odluku o apelantovoj žalbi podnesenoj protiv prvostupanjske presude donio u roku od tri godine i oko osam mjeseci. Ustavni sud smatra da takvo postupanje Kantonalnog suda nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku, tj. obavezom da efikasno i ekonomično preduzima raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja postupka. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da dužina postupka pred sudovima više instance, shodno praksi Evropskog suda, treba trajati kraće u odnosu na prvostepeni postupak s obzirom na samu prirodu postupka odlučivanja o pravnim lijekovima (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 5443/18 od 4. juna 2020. godine, tačka 34, odluka dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Pri tome, Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud u odgovoru na apelaciju istakao da na parničnom referatu ima veliki broj neriješenih predmeta koje rješava u skladu s Planom rješavanja predmeta. Ustavni sud podsjeća da je, rješavajući brojne apelacije koje su podnesene zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, zauzeo jasan stav da opterećenost suda velikim brojem predmeta nije dovoljno i prihvatljivo opravdanje (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-831/21 od 5. oktobra 2022. godine, tačka 31, dostupna na www.ustavnisud.ba).

23. Ustavni sud zapaža da redovni sudovi u odgovorima na apelaciju nisu ponudili objektivno opravdanje za dužinu trajanja postupka. Pored toga, Ustavni sud je u nizu svojih odluka utvrdio da postoji sistemski problem sa rješavanjem predmeta pred organima i sudovima u Bosni i Hercegovini u razumnom roku, što je posljedica sistemskih nedostataka u organizovanju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti raznih nivoa javne vlasti u ovoj oblasti, (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-1680/16 od 10. maja 2017. godine, tač. 53-66. i druge odluke od 10. maja 2017. godine, sve dostupne na www.ustavnisud.ba),

24. Stoga, Ustavni sud ukazuje da je dužina trajanja konkretnog postupka, koji još uvijek nije okončan, a priori suprotna principu „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te bi se mogla opravdati samo u izuzetnim okolnostima. Ustavni sud u činjenicama konkretnog predmeta ne zapaža takve izuzetne okolnosti.

25. Imajući sve navedeno u vidu, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju postoji kršenje prava apelanata na suđenje u razumnom roku kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Naknada nematerijalne štete

26. S obzirom na odluku u ovom predmetu i svoju dosadašnju praksu (vidi, npr. Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2975/21 od 7. septembra 2022. godine, tač. 32–34), Ustavni sud smatra da apelantima, u smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, na ime naknade štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku treba isplatiti iznos od 500,00 KM. Navedenu naknadu dužna je platiti Vlada Kantona Sarajevo u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka apelantu plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu. Ostali navodi

27. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja postupka povrijeđeno pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. S obzirom na to da povredu tog prava temelji na identičnim navodima koji su već detaljno ispitani u ovoj odluci u odnosu na pravo na pravično suđenje u razumnom roku, Ustavni sud smatra da ih nema potrebe posebno ispitivati u odnosu na pravo na imovinu iz člana II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Naknada troškova sastavljanja apelacije

28. U pogledu zahtjeva apelanta da mu Ustavni sud dosudi troškove sastavljanja apelacije, Ustavni sud podsjeća da, prema Pravilima Ustavnog suda, nije propisano da apelanti imaju pravo na troškove sastavljanja apelacije.

VII.Zaključak

29. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, budući da postupak traje preko sedam godina i još uvijek nije okončan, za šta redovni sudovi nisu dali razumno i logično objašnjenje.

30. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

31. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o meritumu u predmetu AP-2221/24 (S. B.) | Sudska praksa | Aktio