Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-2341/24 (I. V.).
Odluka donesena 24. 09. 2026.
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2341/24
Apelacija
Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti
24. 09. 2026.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nußberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 24. septembra 2026. godine, u predmetu broj AP-2341/24, rješavajući zahtjev za preispitivanje koji je podnio Ismet Velić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (3) i člana 68. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
RJEŠENJE
Usvaja se zahtjev za preispitivanje Odluke o dopustivosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj AP-2341/24 od 15. decembra 2025. godine u odnosu na predmet broj AP-2341/24 koji je podnio Ismet Velić.
OBRAZLOŽENJE
1. Advokat Ismet Velić (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je 25. februara 2026. godine zahtjev za preispitivanje Odluke o dopustivosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) broj AP-2341/24 od 15. decembra 2025. godine u odnosu na predmet broj AP-2341/24.
2. Ustavni sud je Odlukom o dopustivosti broj AP-2341/24 od 15. decembra 2025. godine u odnosu na predmet broj AP-2341/24 odbacio kao nedopuštenu apelaciju koju je podnosilac zahtjeva podnio u ime apelantice Raseme Hrustić protiv Rješenja Kantonalnog suda u Zenici broj 42 1 Pr 020734 24 Pžp od 5. aprila 2024. godine zbog toga što je apelaciju podnijela neovlaštena osoba. Ustavni sud je u obrazloženju odluke naveo da je, budući da uz apelaciju nije dostavljena posebna punomoć za zastupanje apelantice pred Ustavnim sudom, kako je to propisano članom 21. stav (2) Pravila Ustavnog suda, dopisom od 6. juna 2024. godine zatražio od podnosioca zahtjeva da otkloni navedeni nedostatak u roku od osam dana od dana prijema dopisa. Ustavni sud je konstatirao da je podnosilac zahtjeva navedeni dopis Ustavnog suda primio 6. juna 2024. godine, ali da u ostavljenom roku, koji je istekao 14. juna 2024. godine, nije dostavio posebnu punomoć za zastupanje apelantice pred Ustavnim sudom.
3. Podnosilac zahtjeva u zahtjevu za preispitivanje navodi da „ni na bilo koji način nije dostavljena obavijest o zaprimljenom predmetu, niti dopis s nalogom za dostavljanje posebne punomoći za zastupanje“, te ističe da se u konkretnom slučaju radi o okolnostima objektivne prirode na koje on kao apelanticin punomoćnik nije mogao utjecati, odnosno da nije ni bio u mogućnosti da preduzme potrebnu radnju. Slijedom navedenog, podnosilac zahtjeva traži da Ustavni sud preispita Odluku o dopustivosti broj AP-2341/24 od 15. decembra 2025. godine u odnosu na predmet broj AP-
2341/24.
4. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba člana 68. Pravila Ustavnog suda, koje u relevantnom dijelu glase:
Član 68. (1)U slučaju kada se otkrije neka činjenica koja bi po svojoj prirodi mogla odlučno utjecati na ishod spora i koja, kada je odluka bila donesena, nije bila poznata Ustavnom sudu i nije razumno mogla biti poznata stranci, ta stranka može, u roku od šest mjeseci nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, zatražiti od Ustavnog suda preispitivanje te odluke, a najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke. […] (3)U zahtjevu treba navesti odluku čije se preispitivanje traži, kao i podatke potrebne da se pokaže da su ispunjeni uvjeti predviđeni u stavu (1) ovoga člana. U prilogu zahtjeva se dostavlja kopija svih dokumenata koji ga potvrđuju. Zahtjev i ti dokumenti se dostavljaju Ustavnom sudu. […] (5)Kada izvorno vijeće odluči da će preispitati svoju odluku, predmet preispitivanja se razmatra u skladu s pravilima koja se primjenjuju u redovnom postupku pred Ustavnim sudom.
5. Iz navedenog člana Pravila Ustavnog suda proizlazi da su uvjeti za usvajanje zahtjeva za preispitivanje odluke Ustavnog suda postojanje činjenica koje su po svojoj prirodi mogle odlučno utjecati na ishod spora i koje, kada je odluka bila donesena, nisu bile poznate Ustavnom sudu i nisu razumno mogle biti poznate stranci, te da je zahtjev podnesen najkasnije u roku od šest mjeseci od dana saznanja o tim činjenicama, ali najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke čije se preispitivanje zahtijeva.
6. S obzirom na to da je odluka Ustavnog suda čije se preispitivanje traži donesena 15. decembra 2025. godine, a da je zahtjev za preispitivanje podnesen 25. februara 2026. godine, slijedi da je zahtjev za preispitivanje podnesen u roku iz člana 68. stav (1) Pravila Ustavnog suda.
7. Odluke Ustavnog suda su na osnovu člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine konačne i obavezujuće. S obzirom na to da zahtjev za preispitivanje odluke Ustavnog suda dovodi u pitanje konačnost odluke Ustavnog suda, mogućnost preispitivanja tih odluka je, prema članu 68. Pravila Ustavnog suda, izuzetan postupak i mora biti strogo ispitivana. U postupku preispitivanja konačne odluke Ustavnog suda Ustavni sud je ograničen na ispitivanje o tome da li su prima facie činjenice koje su podnesene takve da bi mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati na ishod spora radi čega se takve činjenice moraju razmatrati u vezi s odlukom Ustavnog suda čije se preispitivanje traži. U vezi s tim, Ustavni sud ističe da sam zahtjev za preispitivanje nije dovoljan da dovede do zaključka da bi činjenice navedene u zahtjevu mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati na ishod spora. S druge strane, Ustavni sud ne može isključiti mogućnost da bi činjenice koje su u pitanju mogle po svojoj prirodi imati takav učinak. Dakle, Ustavni sud treba da odluči da li činjenice navedene u zahtjevu stvaraju nedoumicu u pogledu zaključaka sadržanih u odluci Ustavnog suda čije se preispitivanje traži.
8. Nakon razmatranja zahtjeva za preispitivanje i izvršenog uvida u apelacioni spis, Ustavni sud zapaža da su tačni navodi podnosioca zahtjeva da on „ni na koji način nije zaprimio dopis s nalogom za dostavljanje posebne punomoći za zastupanje“. Naime, Ustavni sud zapaža da je navedeni dopis Ustavnog suda od 6. juna 2024. godine poslan na adresu elektronske pošte [email protected]. Međutim, Ustavni sud je uvidom u apelacioni spis predmeta, tj. podnesenu apelaciju i pristupnicu za elektronsku komunikaciju broj SU-13-524/25 utvrdio da je adresa elektronske pošte podnosioca zahtjeva [email protected]. Stoga, Ustavni sud zaključuje da je dopis s nalogom za dostavljanje posebne punomoći za zastupanje podnosiocu zahtjeva poslan na pogrešnu adresu elektronske pošte.
9. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da su navedene činjenice suprotne zaključku Ustavnog suda da je podnosilac zahtjeva 6. juna 2024. godine zaprimio dopis s nalogom za dostavljanje posebne punomoći za zastupanje, odnosno da te činjenice imaju karakter nove činjenice, u smislu člana 68. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Stoga, Ustavni sud smatra da je zahtjev za preispitivanje osnovan.
10. Stoga, polazeći od odredaba člana 68. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ovog rješenja.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman