Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3412/23 (S. H.)

Odluka donesena 24. 09. 2026.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Građanski postupak
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3412/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

24. 09. 2026.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednica Valerija Galić i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 25. septembra 2026. godine, u predmetu broj AP-3412/23, rješavajući apelaciju koju je podnijela Samira Hakić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Samira Hakić zbog dužine trajanja postupka ostvarivanja prava na porodičnu penziju u kojem je doneseno Rješenje Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje - Kantonalne administrativne službe za Tuzlanski kanton MB 0001280796966 broj UP/I-FZ6/2/1-31-3-236449/22 od 24. augusta 2023. godine, zbog toga što je očigledno (prima facie) neosnovana.

OBRAZLOŽENJE

1. Samira Hakić iz Živinica (u daljnjem tekstu: apelantica), čiji je punomoćnik Majda Salkanović Aljić advokatica iz Živinica, podnijela je 24. jula 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog prekomjerne dužine postupka koji je pokrenula pred Federalnim zavodom za penzijsko i invalidsko osiguranje - Kantonalnom administrativnom alužbom za Tuzlanski kanton (u daljnjem tekstu: penzioni organ) podnošenjem zahtjeva za ostvarivanje prava na porodičnu penziju.

2. Apelantica je 21. aprila 2022. godine podnijela zahtjev penzionom organu za ostvarivanje prava na porodičnu penziju (kao bračni partner šehida).

3. Apelantica je 17. februara 2023. godine podnijela urgenciju penzionom organu za postupanje po njenom zahtjevu, a 24. aprila 2023. godine obavijestila je direktora penzionog organa o nepostupanju (šutnji uprave) po njenom zahtjevu i tražila nalaganje hitnog postupanja.

4. Postupajući po zahtjevu penzionog organa, 24. augusta 2023. godine apelanticin punomoćnik je dostavio penzionom organu uvjerenje Odsjeka za boračko-invalidsku zaštitu. Istog dana, penzioni organ je donio rješenje kojim je priznao apelantici pravo na porodičnu penziju počev od 21. januara 2022. godine u iznosu od 265,94 KM mjesečno, te odredio da joj isplata penzije po ovom rješenju pripada od 21. januara 2022. godine (početni iznos 265,94 KM, usklađen na 321,21 KM, uz određenje isplate u visini najniže penzije).

5. Apelantica smatra da joj je zbog prekomjerne dužine trajanja upravnog postupka pred nadležnim penzionim organom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelantica navodi da postupak do podnošenja apelacije traje jednu godinu, dva mjeseca i 29 dana i da još uvijek nije odlučeno o njenom zahtjevu za ostvarivanje prava na porodičnu penziju. Zbog toga predlaže da joj Ustavni sud odredi naknadu nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku. Apelantica traži i naknadu troškova za sastav apelacije.

6. U odgovoru na apelaciju penzioni organ obrazlaže dužinu postupka time da je trebao evidentirati poseban staž u Armiji Republike Bosne i Hercegovine za umrlog apelanticinog supruga (koji nije imao staža osiguranja). Ističe da je konačno rješenje donio odmah na dan kada je apelanticin punomoćnik dostavio traženo uvjerenje (24. august 2023.).

7. Ustavni sud je 8. septembra 2023. godine dostavio apelantici odgovor na apelaciju radi izjašnjenja. Apelantica nije dostavio izjašnjenje na odgovor.

8. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: b)Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi: (4)Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje prava zaštićenih Ustavom i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

9. Ustavni sud podsjeća da u fazi ispitivanja dopustivosti predmeta mora utvrditi, između ostalog, i jesu li ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj praksi i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i te povrede moraju djelovati vjerojatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji s dovoljnom jasnoćom pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi Evropski sud, Abedin Smajić protiv Bosne i Hercegovine, odluka od 16. januara 2018. godine, predstavka broj 48657/16, tačka 43, Khudunts protiv Azerbajdžana, odluka od 26. februara 2019. godine, predstavka broj 74628/16, tačka 32, te Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-156/05 od 18. maja 2005. godine, tačka 9, dostupna na www.ustavnisud.ba), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi Evropski sud, Mezotur-Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, predstavka broj 5503/02, tačka 21. i Dumlu protiv Turske, odluka od 20. aprila 2021. godine, predstavka broj 65159/17, tačka 27.), kao i kada se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spasoje Lukić i drugi protiv Bosne i Hercegovine, odluka o dopustivosti od 18. novembra 2008. godine, predstavka broj 34379/03).

10. Ustavni sud ponavlja da se opravdanost dužine postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti predmeta i u odnosu na sljedeće kriterije: složenost predmeta, postupanje apelanata i relevantnih organa vlasti, te šta je u sporu za apelante bilo dovedeno u pitanje (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, presuda od 7. februara 2002. godine, predstavka broj 53176/99, tačka 38. i Delić protiv Bosne i Hercegovine, presuda od 2. marta 2021. godine, predstavka broj 59181/18, tačka 18.)

11. Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o predmetu koji ima određen stepen činjenične složenosti, s obzirom na to da je umrli suprug apelantice (poginuli borac) imao samo poseban staž u Armiji RBiH bez ostvarenog staža osiguranja, što je zahtijevalo provođenje postupka evidentiranja u Matičnoj evidenciji i pribavljanje dokumentacije od drugih organa. U odnosu na ponašanje apelantice, Ustavni sud nalazi da ona nije doprinijela odugovlačenju postupka. Te je koristila raspoložive pravne lijekove za ubrzanje postupka zbog šutnje uprave. Ustavni sud smatra da je postupak egzistencijalne prirode, te stoga od velikog značaja za apelanticu.

12. Ustavni sud primjećuje da je postupak od podnošenja zahtjeva (21. april 2022. godine) pa do donošenja konačne odluke (24. august 2023. godine) trajao ukupno jednu godinu, četiri mjeseca i tri dana. Iako je apelacija podnesena u fazi nepostupanja organa (šutnje uprave), iz spisa predmeta proizlazi da je donesenim rješenjem penzionog organa od 24. augusta 2023. godine apelantici pravo na porodičnu penziju priznato retroaktivno, počev od 21. januara 2022. godine, odnosno od dana kada je stekla zakonske uslove, uključujući i retroaktivnu isplatu. S obzirom na to da joj je pravo priznato i finansijski namireno za kompletan period trajanja postupka, apelantica faktički nije pretrpjela materijalnu štetu niti trajne negativne pravne posljedice zbog dužine trajanja upravnog postupka. Iako je u momentu podnošenja apelacije postojao određeni zastoj, ustavnosudska analiza pokazuje da je penzioni organ donio odluku odmah po kompletiranju dokumentacije, te da su retroaktivnim priznanjem prava u potpunosti otklonjene eventualne štetne posljedice ranijeg nepostupanja organa. Imajući u vidu činjenice konkretnog predmeta, Ustavni sud smatra da ukupna dužina postupka od 16 mjeseci nije prešla granice „razumnog roka“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske Konvencije.

13. Imajući u vidu sve navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda, kao i stavove navedene u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da apelanticini navodi pokreću ustavno pitanje na koje se pozvala, odnosno ništa što ukazuje da ima „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda koji bi trebalo meritorno ispitati. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ti navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

14. U pogledu zahtjeva da Ustavni sud dosudi apelantici troškove sastava apelacije, Ustavni sud podsjeća na to da prema Pravilima Ustavnog suda nije propisano da apelanti imaju pravo na troškove sastava apelacije iz čega proizlazi da ih isključivo snose apelanti.

15. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

16. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3412/23 (S. H.) | Sudska praksa | Aktio