Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1189/23 (ASA Banka d.d. Sarajevo)
Odluka donesena 20. 10. 2026.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Prekid postupka
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1189/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
20. 10. 2026.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 20. oktobra 2026. godine, u predmetu broj AP-1189/23, rješavajući apelaciju ASA Banke d.d. Sarajevo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija ASA Banke d.d. Sarajevo podnesena protiv rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Ps 551553 18 Pž od 16. novembra 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. ASA Banka d.d. Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva koju zastupa ZAK Dina Duraković, Elma Veledar Arifagić, Merima Čarković-Karasalihović i Armin Hadžić iz Sarajeva, podnijela je 8. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Ps 551553 18 Pž od 16. novembra 2022. godine i rješenja Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 Ps 551553 16 Ps od 11. aprila 2018. godine.
2. Rješenjem Općinskog suda broj 65 0 Ps 551553 16 Ps od 11. aprila 2018. godine je određen prekid postupka do pravosnažnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred tim sudom pod brojem 65 0 Ps 540894 15 Ps kao prethodnim pitanjem. Određeno je da će se postupak nastaviti nakon što se pravosnažno završi postupak broj 65 0 Ps 540894 15 Ps ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak.
3. Rješenjem Kantonalnog suda broj 65 0 Ps 551553 18 Pž od 16. novembra 2022. godine odbijena je apelanticina žalba i prvostepeno rješenje potvrđeno. Kantonalni sud je naveo da je članom 379. stav 1. tačka 1). Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine propisano da je sud, osim u slučajevima posebno predviđenim ovim zakonom, ovlašten da odredi prekid postupka ako je odlučio da sam ne rješava o pitanju koje se odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos o kojem sud ili neki drugi organ još nije donio odluku a odluka suda zavisi od rješavanja tog pitanja. Kako se u ovom postupku postavilo prethodno pitanje od kojeg zavisi rješavanje spora to je, prema stavu Kantonalnog suda, pravilno postupio prvostepeni sud kada je postupak prekinuo do okončanja postupka o tom prethodnom pitanju.
4. Apelantica smatra da su joj osporenim rješenjima prekršeni pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju. Kršenje navedenih prava apelantica vidi u pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju, proizvoljnoj primjeni prava, nedovoljno obrazloženim odlukama i nerazumno dugom trajanju postupka. Apelantica navodi da odluke ne sadrže obrazloženje po pitanju šta se smatra prethodnim pitanjem u ovom slučaju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi, Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-1092/24 od 15. decembra 2025. godine, AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-739/07od 17. septembra 2009. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da je osporenom odlukom Kantonalnog suda odbijena apelanticina žalba i potvrđeno prvostepeno rješenje kojim je odlučeno o prekidu postupka zbog rješavanja prethodnog pitanja bitnog za donošenje odluke u konkretnom predmetu. Tim rješenjem je određeno da će se postupak nastaviti kada se okonča postupak o prethodnom pitanju ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije odlučivano o apelanticinim „građanskim pravima ili obavezama“, te da stoga u konkretnom slučaju član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine nije primjenjiv. Također, Ustavni sud zaključuje da se nije odlučivalo ni o apelanticinom pravu na „imovinu“ u smislu člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine, već samo o procesnom pitanju, kako je to već navedeno (vidi, Ustavni sud, odluka o dopustivosti broj AP-1092/24 od 15. decembra 2025. godine, tačka 6, dostupna na www.usavnisud.ba). .
7. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Europske konvencije, te član II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju nisu primjenjivi u konkretnom slučaju, pa slijedi da su apelanticini navodi u vezi sa kršenjem prava na pravično suđenje i prava na imovinu ratione materiaeinkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. Osim toga, u odnosu na navode o nerazumno dugom trajanju postupka Ustavni sud podsjeća da shodno njegovoj praksi u slučaju kada se u postupku nije odlučivalo o „građanskim pravima ili obavezama“ apelanata, ratione materiae su nedopustivi i navodi o kršenju prava na suđenje u razumnom roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje (vidi, Ustavni sud, odluka o dopustivosti broj AP-3672/22 od 2. jula 2026. godine, tačka 5. i AP-3337/23 od 18. oktobra 2024. godine, tačka 6., dostupne na www.ustavnisud.ba).
9. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman